DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Najbolji je rezultat dala jesenja sjetva te sjetva u augustu odmah po sabiranju sjemena. Sa 79 i 70% terenske klijavosti sjemena možemo se potpuno zadovoljiti. Sve sjeme sposobno za klijanje izniklo je odmah prvo proljeće. Prema tome za rašeljku ne bi važio općeniti podatak, koji u literaturi često nalazimo, za većinu vrsta koje »preleže«, t. j . da sijane u jesen niknu samo jednim dijelom slijedećeg proljeća, dok najveći dio niče drugog proljeća1 (Petračić,2 Petrović3). Sjeme sijano u proljeće nestratificirano niklo je tek drugog proljeća u vrlo dobrom postotku (74°/o). No ta sjetva praktički ne zadovoljava, pošto tako posijano sjeme zauzima nekorisno godinu dana površinu u rasadniku. Kako se iz tabele vidi sjeme stratificirano u jesen, niklo je slijedećeg proljeća neznatno (8°/o), premda je u stratifikatu stalo dosta dugo (95 dana). Osim toga ono je za čitavih 44 dana počelo kasnije nicati od onog posijanog u jesen. Postotak nicanja drugog proljeća, također ne zadovoljava. Interesantan je potpuno negativan rezultat u kombinacijama 2 i 3. Očekivalo bi se sasvim suprotno, naročito ako se uvaži mišljenje da »stratifikacija nije ništa drugo nego prethodno sijanje« (Petrović4). Uzrok ovome je svakako fiziološke prirode i bit će vrlo interesantno ako ga se uspije opetovanim pokusima i detaljnim istraživanjima objasniti. Za sada možemo samo konstatirati činjenicu, da je sjeme rašeljke stratificirano u pijesku odmah nakon berbe u najvećem dijelu izgubilo klijavost, već nakon 81 dan (t. j . do datuma jesenje sjetve u rasadniku), a do proljeća potpuno. A sada još jedan praktički podatak o razvijenosti biljaka rašeljke uzgojenih u rasadniku. U jesen 1953. godine (po završetku vegetacione periode) izmjerili smo visine biljaka u kombinacijama 1 i 4 te 2 i 6. Kao što je prije rečeno u kombinaciji 1 i 4 prvog proljeća niklo je sve sjeme te je ponik u redovima bio gust; naprotiv u kombinacijama 2 i 6 nikao je prvo proljeće mali broj sjemenaka, tako da su ovdje biljke imale mnogo više prostora za svoj razvitak. Rezultate izmjere prikazuje slijedeća tabela: KombiProsječni međusobni razmak biljaka Prosječna visina biljaka u cm nacija u cm 1 i 4 27,7 2,5 — 3,55 6 41.2 20 2 81,0 45 Vidimo da na razvijenost biljaka rašeljke vrlo mnogo utiče hranjivi prostor, koji imaju na raspolaganju. To znači da gustoćom sjetve možemo vrlo povoljno uticati na razvijenost jednogodišnjih sadnica rašeljke i postići željene veličine, već prema svrsi za koju ih uzgajamo. Ukoliko proizvodimo sadnice za pošumljavanje, sijat ćemo gušće (40—50 sjemenaka po 1 tm). Naprotiv, ako uzgajamo sadnice za 1 Ovo smo ustanovili i jednom drugom prilikom, kad nam je rašeljka, sijana u jesen, iznikla odmah u proljeće i to sa rezultatom 83°,´o. 2 Uzgajanje šuma II. dio, st. 73. 3 Rad u šumskim rasadnicima, st. 25. 4 Rad u šumskim rasadnicima, st. 25. 5 Kod kombinacije 1 i 4 misli se na razmak biljaka u redu, dok je razmak među redovima iznosio 15 cm. 334 |