DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
dnoj biocenozi mjerama suzbijanja nego što je uspostavi sama priroda svojim prirodnim faktorima. Ovo ujedno dokazuje da mjera uništavanja jajnih legala treba biti precizno provedena, ako želimo imati uspjeh, jer u protivnom, ako tu mjeru propustimo moglo bi doći još prije do gradacije u šumi gdje se provađaju mjere, nego u onoj gdje one nisu provađane. Do ovako labilne ravnoteže u biocenozi šume, u kojoj provađamo mjere suzbijanja dolazi zbog toga, jer stalnim i pravilnim uništavanjem gubarevih jajnih legala onemogućujemo svaki utjecaj prirodnim neprijateljima gubara budući da uništavanjem jaja ili gusjenica onemogućujemo život grabežljivcima i parasitima, koji su prirodni neprijatelji gubara. Drugim riječima mi u takvoj šumi uspostavljamo umjetno biocenotičku ravnotežu, ali prirodno je stvarno poremećujemo, jer onemogućavamo djelovanje jednom važnom prirodnom faktoru kao što su parasiti. Time ujedno stvaramo uslove za razvoj malog broja gubara sa velikim potencijalom razmnažanja, jer u takvoj šumi onaj mali broj preostalih individua gubara ima preobilje hrane i vrlo mali broj prirodnih neprijatelj a. Za suzbijanje gubarevih gusjenica upotrebljava se sa vrlo dobrim uspjehom emulzija DDT-a u obliku magle. Međutim ne samo kod nas, već i u inostranstvu još više, vode se polemike o tome da li je u svakom slučaju kod pojave gubara i sličnih štetnika neophodno potrebno provesti zamagljivanje zaraženih objekata, da se na taj način uništi štetnik ili je potrebno nastojati da se gdjegod je to moguće primjeni što više biološka metoda. U prvom slučaju obično će priroda za 2—3 godine pomoću raznih faktora dovesti štetnika do degradacije ili latencije, ali ćemo kod toga imati štete koje su često vrlo velike i pokazuju katkada priličan manjak u prirastu, odnosno u drvnoj masi na zaraženom šumskom kompleksu. U drugom slučaju, ako smo proveli mjere suzbijanja pomoću DDT-a, uništili smo štetnika, ali pri tom i veliki broj korisnih insekata, pa i indiferentnih koji su važni za šumu kao stanovnici zemlje, trulih stabala i panjeva ili kao oplođivači biljaka. Primjećeno je međutim naročito u poljoprivredi da su uništavanjem štetnika sa efikasnim kemijskim sredstvima uništeni njihovi prirodni neprijatelji, pa se štetnik javlja sada stalno još u jačoj mjeri nego ranije, ( lisne uši, crveni pauk). Pored mnogih drugih faktora koji omogućuju brzo širenje gubara u gradaciji, dolazi i pomanjkanje njegovih neprijatelja u progradaciji, što dolazi od toga, što je ravnoteža ü biocenozi naše nizinske šume vrlo labilna, pa kad bi stalno primjenjivali kemijska sredstva postala bi ta labilnost još jača, a prema tome gubar još opasniji nego do sada. Samo se posebi razumije da mi ne možemo odustati od primjene kemijskih sredstava u borbi protiv gubara, ali kako gubara tako i zlatokraja i suznika možemo vrlo lako suzbiti primjenom aviometode na manjim površinama do 10.000 ha, ali na većim suprostavit će nam se vremenske, tehničke i materijalne poteškoće. Kada bi se gubar u progradaciji pojavio samo na nekim manjim žarištima i kad on ne bi imao svoje žarište ne samo u pojedinim šumskim kompleksima, već često i u svakom odjelu, onda bi suzbijanje bilo lako provedivo, ali mi vidimo, već iz izvještaja za ovu godinu, gdje se on nalazi samo na početku progradacije, da se je pojavio gotovo u čitavoj Jugoslaviji, negdje u većoj negdje u manjoj mjeri. Ovo nam dokazuje da gubar i slični štetnici ostaju i dalje problemi u zaštiti šuma i ako to oni u poljoprivredi više nisu. Prema tome istraživanja |