DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 30 <-- 30 --> PDF |
The author presents the functions, (f) obtained by the adjustment by means of the least squares for the real conditions occuring in this country, i. e. for ground- skidding by horses and transport in carts by horse draught formulae 20—22 and 23—25). In the example (Fig. 13) is shown the method of calculation of the transport costs by means of the average distance (s), and at the same time after the formulae evolved there are constructed over the forest area (P) curves of equal transport costs which the author calls »isoeuphores«. By the application of isoeuphores there exist the possibility of determination of that part of area belonging to the individual centres of transport (Fig. 13), further it is possible to carry out a study of the transport means from the economical point of view, as for instance, the most favourable distances of loading ramps and the location of the transport means (forest roads, railways etc.) in a given forest district F on the occasion of its exploitation. VI8KOZIMETRISKA ISPITIVANJA NEKIH DOMAĆIH ČETINARSKIH BALSAMA* Bran. Pejoski Uvod P P osljednjih godina proučavanja iz oblasti biologije i tehnologije sraolarenja proširena su i na neka nova područja, od kojih dinamika isticanja (curenja) smole zauzima« vidno mjesto (S c h o p m e y e r). Nema sumnje da u smolnom sistemu (vertikalni i horizontalni smolni kanali) igraju najvažniju ulogu od fizičkih pojava kapilaritet i viskozitet. Viskozitet prestavlja zapravo unutrašnje trenje svojstveno tečnostima, a koje se očituje kao otpor pri kretanju dvaju susednih slojeva (7). Za njegovo određivanje primenjuje se danas E n gl e r - ov princip (t. zv. relativni viskozitet) i Höppler-o v princip (t. zv. apsolutni viskozitet). Viskozimetriska merenja su neophodna kod ispitivanja raznih mineralnih ulja (na pr. ulja kamenog uglja) kao i vegetabilnih ulja (na pr. laneno, ricinusovo), a naročito za ispitivanje sredstava za lakiranje. Mogućnost primene viskozimetriskih merenja i kod četinarskih smola, u prvom redu borovih, pokazalo se je pogodnim što su dokazali Runcke l i Knap p (1946). Međutim, kao što je poznato skoro sve borove smole (a također i smola od smree), koje su inačo idealne tečnosti dok se nalaze u samome stablu, t. j . smolnom sistemu drveta, gde komuniciraju vertikalno i horizontalno u beljici, pri napuštanju stabla ranije ili kasnije kristaliziraju, što znači da se jedan deo smole pretvara u kristalnu beličastu masu, dok drugi deo (procentualno manji) ostaje i nadalje tečan. Stepen kristalizacije je uslovljen od mnogih spoljnih faktora u prvom redu oksidacije i gubitka jednog dela terpentinskog ulja. Takva kristalizovana smola prema tome je nepogodna za viskozimetriska merenja na nižim temperaturama, i jedino su ona moguća, ako se smola prethodno rastvori u neki organski rastvarač (alkohol, benzol, benzin, ksilol, toluol, terpentinsko ulje i dr.). Slično ovom postupku vršio je viskozimetriska merenja i česnoko v sa kolofonom (1932). * Ova merenja izvršili smo u toku 1951 i 1952 godine. U toku 1953 godine Schopmeye r prikazuje jednu novu metodiku za viskozimetriska merenja na. samim stablima (N. S. R. 1953 New Orleans). |
ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Nema sumnje da dodavanje organskih sredstava za rastvaranje smolnih kiselina jedne smole manje ili više utiče na njenu prirodu u fizikohemiskom pogledu, što je u krajnjoj liniji od uticaja i na ispravnost dobij enih vrednosti odnosno njihovoj upotrebljivosti. Ove činjenice nas navode da pretpostavimo da je u svakom slučaju bolje kod primene viekozimetriskih merenja da se upotrebi sledeći materijal: 1. Prečišćena (filtrovana) borova smola, t. j . borovi balsami dobij eni putem filtracije po metodama do sada opisanim (Varićak, P e j o s k i). 2. Nativna smola dobijena iz zatvorenih belenica. 80 5 70 5 60 5 50 5 40 5 30 5 20 5 10 20° 50° 10° 50° 70° SI. 1. Grafički prikaz zavisnosti viskoziteta od temperature. Orig. a = beli bor, b = nativna smola molike, c = alepski bor, d = crni bor, e = molika, f = munika i g = Kanada balsam. Gornji materijal je pogodan za viskozimetriska merenja u prvom redu radi toga što su to tečnosti bez kristalnog dela. Pored borovih prečišćenih balsama dolazi u obzir i balsam od smrče. Međutim, direktno se mogu upotrebiti od četinarskih balsama samo Kanada balsam i arišev balsam pošto oni ne kristalizuju. Upotrebljen materijal za ispitivanje Upotrebljeni prečišćeni balsami poticali su od sledećih vrsti borova: 1. Od belog bora (Pinus silvestris , L), sa područja morihovskih planina u NR Makedoniji. 2. Od alepskog bora (Pinus h a 1 e p e n i s, Mili.) sa ostrva Hvara (Dalmacija). 2. Od crnog bora (Pinus nigra , Arn.) sa morihovskih planina u NR Makedoniji. |
ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 32 <-- 32 --> PDF |
4. Od molike (Pinus p e u c e, Grisebach) sa Peristera u NR Makedoniji. 5. Od munike (Pinus Heldreichi i i, Christ) sa Bjelopoljski planina kod Peći (Kosmet). Radi upoređivanja upotrebili smo još: 1. Nativnu smolu molike (protoretin, gemme native) dobijenu iz zatvorenih rana, primenom metode navrtanja (Perister). 2. Originalni Kanada balsam. Metodika određivanja viskoziteta U cilju određivanja relativnog viskoziteta upotrebili smo standardni Engler-ov viskozimetar a primenili smo tehniku merenja opisanu u propisu 1008 (7) kao i predlogu za standard za određivanje viskoziteta (8). Merenja su vršena na temperaturama od 20°C do 80°C. Na osnovu dobijenih podataka konstruisali smo grafikon prikazan na si. 1. U tablici I izneti su podaci merenja po Engler-u za temperature od 20°C do 80°C, dok je apsolutni viskozitet u centipoisima (cP) obračunat samo za temperature od 20°C do 40°C na osnovu formule: E°S TI = 0,132 gde je rj = apsolutni viskozitet u cP (modul viskoziteta ili koeficienat unutrašnjeg trenja), E° = relativni viskozitet, a S = specifična težina merenog balsama. VISKOZIMETRISKI PODACI ZA NEKE ČETTNARSKE SMOLE Tabelica Njegova spe cifična težina pri 20° C Obračunato za apRelativni viskozitet po Engleru ´E°) solutni viskozitet u cP Vrsta balsama 20° C 30° C 40° C 50° C 60° C 70° C 80° C 20° C 30° C 40° C 19,3 7,1 3,9 2,8 1,3 0,7 0,3 143.2 52,2 Beli bor 0,980 28,5 Alep. bor Crni bor Molika Munika Kanada balsam Nativna smola molike 0,986 74,8 45,2 27,4 16,1 8,6 3,2 0,8 558,7 335,5 201,3 0,990 91,1 66,2 43,6 22,8 11,3 3,9 1,1 678,7 492,4 322,7 0,996 — 81,8 52,4 27,1 12,4 4,8 1,9 — 613,1 391,0 0,995 — 92,3 67,1 36,4 20,3 9,9 2,5 — 685,3 498,1 0,990 — 96,7 69,4 55,3 33,6 22,5 13,1 — 715,0 513,1 0,985 54,2 34,6 21,2 12,7 5,1 1,2 0,5 389,2 255,8 155,8 |
ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Zaključak Ova viskozimetriska merenja domaćih borovih balsama omogućavaju nam da zaključimo sledeće: 1. Da je tehnički lako izvodljivo određivanje viskoziteta kod potpuno bistrih, prozirnih i beskristalnih borovih balsama a takođe i sa nativnim smolama koje imaju gornja svojstva. Njihova prednost je očigledna naprama običnim sirovim borovim smolama, koje se prethodno rastvaraju sa nekim organskim rastvaračem. 2. Kod upoređivanja veličine relativnog viskoziteta (E°) kod temperature od 20°C do 80°C, on je najniži kod balsama beloga bora a zatim dolaze balsami alepskog bora, crnog bora, molike i munike. Najveći relativni viskozitet ima Kanada balsam i njemu je najbliži samo balsam od munike. 3. Ako uporedimo smolu iste vrste, t. j . nativnu smolu i prečišćeni balsam molike, onda vidimo da je viskozitet nativne smole pri temperaturi od 30°C za 2,36 puta niži od viskoziteta prečišćenog balsama. LITERATURA 1. Varićak, T.: Smola bora kao nadomjestak za kanadski balsam u histološkoj tehnici. Vet. arhiv. XVII, 7/8. Zagreb. 1947. 2. Pejoski, B.: 0 filtrovanju borovih smola. Šum. List br. 2/1949. Zagreb. 3. Česnokov, A. F.: Tehnologija terpentina. Arhangelsk. 1932. 4. Schopmeyer, C.: The characteristics of a high-gum-yielding tree. Research Notes. Asheville. 1953. 5. Runckel, J. W.-Knapp, E. J.: Viscosity of pine gum. Ind. and. Eng. Chem. 38, 555-556 (May 1946). Separat. 6. Ubbelohde, L.: Zur Viscosimetrie. Leipzig. 1944. 7J Određivanje viskoziteta po Engleru (propis 1008). Zagreb. 8. Metode ispitivanja-određivanje viskoziteta. Predlog za standard. Zagreb. 1947. ESSAIS VISCOSIMfiTRIQUE SUR QUELQUES BAUMES DE CONIFERES DOMESTIQUES. L´auteur a determine le moyen du viscosimetre d´Engler la viscosite des resinesde pins filtres (balsamum pini) suivants: Pinus silvestris, L., P. halepensis, Mill., P. nigra, Arn., P. peuce, Grisebach et P. Heldreichii, Christ. Ces baumes filtres sont tout ä fait clair, transparent et dans le liquide denoue de cristal, de telle maniere que la determination de viscosite est facilement realisable. De meme par comparaison on a utilise le bäume du Canada et la gemme native de Pinus peuce, Grisebach. Les pesages sont fait en une temperature de 20°C ä 80°C, et la viscosite absolue en centipoises (cP) compte pour une temperature de 20°C ä 40°C a l´aide de la formule E°S 11 ~ 0,132 done E° est la viscosite relative, S est le poids speeifique des baumes. En mesurant il fut demontre que la plus grande viscosite a le bäume du Canada et ensuite viennent les baumes de Pinus Heldreichii, P. peuce, P. nigra, e. c. t. La figure 1 montre la dependance de la viscosite en fonetion de la temperature et la table I donne des details sur les mesures (E°) et les quantites pour la viscosite absolu (cP). |