DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 75 <-- 75 --> PDF |
smjesu prema dnu suda, obojit će se tamno plavo. Na taj se način može pratiti kretanje vode. Ovo bojilo omogućava fotografiranje kretanja vode. Istraživanja o ovoj metodi tek su na početku. Prije njegove primjene u praksi potrebno je izvršiti daljnja opsežna istraživanja. Prema dosadašnjim rezultatima ova metoda sušenja mogla bi se upotrebiti za sušenje u manjim količinama onih vrsta drveta odnosno sortimenata kod kojih se ne tolerira kolaps i druge greške (drvo za slova, za rezbarenje i za separatore). Daljnjim istraživanjem bit će potrebno rješiti pitanje ekonomičnosti ove metode sušenja drveta. Smjesa za sušenje je neupaljiva. Diaceton-alkohol je relativno skup (1 australska funta za 1 gallon). Troškovi smjese iznose 7 s (šilinga) po gallon-u. Za komercijalne svrhe potrebno je riješiti pitanje regeneracije otopine. Pravilno ocijeniti važnost ove metode sušenja za praksu moći će se tek onda, kada daljnja istraživanja riješe sva ova pitanja. I. Horvat Gleisanlagen in Sägewerken (Kolosjeci u pilanama), KONRAD MÜLLER, Deutsche Geselschaft für Holzforschung, Stuttgart.´ 1950, Merkheft 8, 1/16, 40 str. Njemačko društvo za istraživanje drveta izdaje cio niz malih brošura u kojima u formi kratkih uputa razrađuje pojedina pitanja iz drvne industrije. U ovoj knjižnici K. Müller daje kratke upute o industrijskih prugama i manipulativnim kolosjecima na pilani. U uvodu on naglašava da se pitanju prometne mreže na pilanama ne posvećuje potrebna pažnja. Dalje on govori o svrsi manipulativnih kolosjeka, opterećenju, širini kolosjeka, vagonetima, razmaku osovine, maksimalnom opterećenju vagoneta, tračnicama, pragovima, razmaku pragova, polaganju pruge, izvedbi lukova, prenosnicama (prenosnim mostovima), okretaljkama i skretnicama. Širina kolosjeka u pilanama iznosi 600, 750 i 900 mm. Danas se sve manje upotrebljavaju kolosjeci širine 500 i 1000 mm. Razmak osovine važan je za sigurnost prometa. Što je manji taj razmak to su kraći lukovi, manje okretaljke i prenosni mostovi i manji razmak između pragova. Kod širine kolosjeka od 600 mm razmak osovina može iznositi 800 mm, a kod širine kolosjeka od 750 do 900 mm razmak osovine može iznositi 1200 mm. Najveći teret na vagonetu mora biti tako veliki da ga dvojica ljudi mogu gurati na ravnoj pruzi bez naprezanja, a kod pada od 1% bez upotrebe kočnica. Ova granica leži po iskustvu kod 3000 kg. Brzina vožnje vagoneta iznosi 60 m u minuti. Pragovi mogu biti drveni, čelični ili betonski. U pilanama se rijetko upotrebljavaju čelični i betonski pragovi. Čelični pragovi upotrebljavaju se kod prenosivih kolosjeka. Betonski pragovi dolaze u obzir bilo kao poprečni ili uzdužni pragovi kod mekog i vlažnog tla. Razmak pragova ovisi o profilu tračnice i razmaku osovine. Za razmak osovina od 800 mm on se kreće od 65 do 140 cm, a za razmak osovina od 1200 mm od 75 do 150 cm. Nagib pilanskih kolosjeka ne bi smio, zbog sigurnosti prometa, biti veći od 2.0% Kod pilanskih kolosjeka minimalni radius luka iznosi 15 m kod razmaka osovina od 800 mm, a 20 m kod razmaka osovina od 1200 mm. U sredini luka, a na dužini od 2 m, iznosi visina luka za radius krivine od 15 m 33 mm, ya radius od 20 m 25 mm, a za radius od 30 m 16 mm. Dosadašnji način izgradnje prenosnih mostova ne zadovoljava u toliko što se prenosni mostovi izgrađuju tako da leže ispod nivo-a ostalog terena t. j . u izgrađenoj jami (kanalu). Taj način izgradnje predstavlja zapreku za ostali promet. Danas se prenosni mostovi izgrađuju u ravnini ostalog pilanskog terena (tip Schleussner-Undus), dakle bez jama (kanala). Za prelaz sa kolosjeka na kolosjek služe još okretaljke i skretnice. Kod okretaljki treba naročitu pažnju posvetiti temelju, odvodnji, kugličnim ili valjkastim ležajevima. Autor dalje govori o uzdržavanju pruge, prenosnih mostova, okretaljka, skretnica, vagoneta, točkova i ležišta. On zahtijeva da se godišnje bar jedamput temeljito pregledaju sve pruge, prenosni mostovi i skretnice. Okretaljke treba temeljito pregle 281 |