DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 69 <-- 69 --> PDF |
četak izvještaja — u uvodni dio — jer bi tako rad bio nešto pregledniji. U ovom izvještaju ne radi se o opisivanju nekih do sada nepoznatih nalazišta pitomog´ kestena, koja bi onda trebalo na kraju sumirati i prikazati kao sliku cjelokupnog areala, nego se radi više manje o detaljnoj obradi ekoloških i šumarsko-privrednih pojedinosti već od ranije (geografski) poznatih nalazišta. Rad je opremljen sa brojnim grafikonima, tabelama, sa tri geografske karte, koje se odnose na područje rasprostranjenja pitomog kestena u okolici Srebrenice, sa jednom (već spomenutom) preglednom kartom svih nalazišta u Bosni i Hercegovini, te sa velikim brojem fotografija u prilogu (od kojih su nažalost neke loše reproducirane). Možda bi bilo potrebno zadržati se nešto više na samoj tehničkoj opremi članka, koja nije baš najbolja i to zbog toga, da bi se u buduće izbjegli neki (kod nas dosta česti) nedostaci u vanjskom izgledu naših publikacija. Tekst obiluje štamparskim greškama. Naročito su iskrivljena latinska imena biljaka i to jednako tako u tekstu kao i u tabelama. Latinski nazivi u naučnim radovima štampaju se uzuelno, najčešće kurzivnim pismom ili polumasnim slovima, a imena autora spacionirano, da bi se tako jače istaknula, a to nije učinjeno, iako rad autora nije samo stručan članak, nego po sadržaju i kvaliteti predstavlja jedan naučni prilog za šumarstvo. Svakako da ove greške mogu samo djelomično pripisati autoru, ukoliko je dao svoj imprimatur na ovako neiskorigirani tekst. Čitaoc, koji naiđe u tekstu na tolike slagarske greške, sa pravom može pretpostaviti, da ima grešaka i u brojnim tabelama, gdje one mogu biti vrlo nezgodne. Na kraju da se osvrnemo sa primjedbama na neka poglavlja u ovom radu. Poglavlje u kojem se govori o »istorijatu i porijeklu kestena« moglo se je, po našem mišljenju, proširiti i podacima iz botaničke i šumarske literature koja postoji. Trebalo je svakako navesti, da je prve podatke o postojanju kestena na području Srebrenice dao srpski botaničar Ž. J u r i š i ć u jednom izvještaju sa putovanja sa srednjoškolcima po Bosni. I Günther Bec k u svojoj Flori Bo^ne, Hercegovine i Sandžaka Novi Pazar spominje ovo nalazište prema Jurišiću. Taj podatak bio bi koristan i zbog toga, što je botaničar Juriši ć (a prema njemu G. Beck) smatrao, da je pitomi kesten na području Istočne Bosne »oko Gubera i Kvarca kod Srebrenice« ... . »valjda sađena« vrsta. Tako bi autor i tu kod Jurišića našao podatak, koji bi išao u prilog njegovome mišljenju, da je pitomi kesten na područje oko Srebrenice donesen po Rimljanima — podatak mnogo bolji i upotrebljiviji, nego što su to paleobotanički dokazi o postojanju oligomiocenske Castanea Ungeri Heer, koji govori upravo protivno, to jest, u prilog tezi da su vjerovatno ipak i Rimljani kod svog dolaska u okolinu Srebrenice već tamo u šumama zatekli pitomi kesten. U prilog svoje tvrdnje, da su Rimljani donjeli tamo pitomi kesten, autor je možda trebao prikupiti još neke druge podatke (naprimjer literaturu i komentare, koji govore o klasičnoj botanici Teophrasta i Plinija), a kod te tvrdnje je trebao ostati i kod obrade fitocenoloških podataka. Naime, fitocenološki snimci, a naročito njihova obrada, pokazuju da se zajednice pitomog kestena u okolici Srebrenice i pokraj nekih istaknutih razlika, daju vrlo dobro usporediti sa prirodnim sastojinama u Hrvatskoj, Bosanskoj Krajini, pa i sa onima u Makedoniji. Tu je autor izgleda izgubio iz vida svoju pretpostavku i prepustio svojim saradnicima da kod tretiranja »florističkih« odnosa u sastojinama pitomog kestena potpuno izostave antropogene faktore. U istom tom poglavlju, koje treba da posluži kao uvod u detaljna razmatranja o ekološkim prilikama staništa pitomog kestena u okolini Srebrenice, autor je nešto (na štetu preglednosti izlaganja) preopširan u iznošenju arheoloških i historijskih detalja, pa je među ostalim mogao izostaviti i putopisca Evliju Čelebiju, jer su njegovi podaci o stablu »u današnjoj dužini od 131 m« pretjerani (tim više što je to stablo ležeće na tlu, »opasivalo 18 ljudi«. Kako ?!?). Klimatske i pedološke prilike na području kestenovih nalazišta oko Srebrenice obrađene su sa potrebnom serioznošću. Obrada pedoloških prilika sačinjava jednu cjelovitu materiju, koju je i na terenu i u laboratoriju izvršio autorov saradnik ing. B. P o p o v i ć. Tu materiju, koja bez svake sumnje pretstavlja jedan vrlo dragocjen |