DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Član 7.


Šume i šumska zemljišta općenarodne imovine ne mogu se dodijeljivati na upravljanje
pojedinim državnim organima, ustanovama i privrednim organizacijama.


Šume i šumska zemljišta općenarodne imovine, koja su bila dodijeljena na upravljanje
i korišćenje pojedinim državnim organima, ustanovama i privrednim organizacijama,
imaju se prilikom osnivanja šumarija uključiti u područje odnosnih šumarija
i predati im na neposredno upravljanje i gospodarenje.


Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana Izvršno vijeće Sabora NR Hrvatske
može određene šume i šumska zemljišta dodijeliti na upravljanje i korišćenje pojedinim
državnim organima, ustanovama i privrednim organizacijama.


Član 8.
Za šume u nacionalnim parkovima i šume koje su određene za potrebe nauke
i nastave, propisat će se poseban režim gospodarenja.


Član 9.
Nadležnost narodnog odbora kotara određenu propisima ove Uredbe ima i narodni
odbor grada.
Član 10.
Nadzor nad upravljanjem i gospodarenjem šumama i šumskim zemljištima kao
i nad uzgojem, zaštitom i korišćenjem divljači vrše nadležni republički, organi prema
posebnim propisima.
Član 11.
Ukidaju se rješenja o osnivanju šumskih gospodarstava »Papuk« u Osijeku pov.
br. 914/1950, »Spačva« u Vinkovcima pov. br. 919/1950, »Garjevica« u Bjelovaru pov.
br. 920/1950, »Psunj« u Novoj Gradiški pov. br. 921/1950, »Dalmacija« u Splitu pov.
br. 922/1950, »Šamarica« u Zagrebu pov. br. 923/1950, »Javornica« u Ogulinu pov.
br. 924/1950, »Kapela« u Gospiću pov. br. 925/1950 i »Viševica« u Rijeci pov. br.
926/1950, sva od 20. prosinca 1950. g.
Navedena šumska gospodarstva prestaju s radom 1. svibnja 1954. g. a njihova
likvidacija provest će prema odredbama Uredbe o prestanku poduzeća i radnja (Službeni
list FNRJ br. 51/1953).
Osnovna sredstva ukinutih šumskih gospodarstava raspodijelit će državni sekretar
za poslove narodne privrede
Član 12.
Ova Uredba stupa na snagu danom objavljenja u Narodnim novinama.


Broj: 4870—1954. Predsjednik:
Zagreb, 23. ožujka 1954. g. Jakov Blažević v. r.


POVODOM UREDBE O ORGANIZACIJI


Uredba o organizaciji šumarske službe i Uredba o osnivanju šumarskih inspektorata
na području NRH (Narodne novine br. 15 od 31. III. 1954. g.) stupila je na
snagu danom objavljivanja 31. III, 1954. Time je ujedno završen dugotrajniji period
diskusije oko osnovnih načela organizacije šumarske službe, barem na području naše
republike. Uredbe su prolazile kroz razne faze dozrijevanja, od kojih je gdjekoja prodrla
i u širu stručnu javnost: Dobronamjerne i stručno opravdane opaske su uvažene
i zasada nema razloga bojazni, da ona ne će značiti korak naprijed u daljnjem razvoju
ove važne privredne grane. Naprotiv, smatramo, da je time završen veoma nezgodan
interregnum šumskih gospodarstava, koja su bila osnovana kao privredna poduzeća,
poslovala kao ustanove sa samostalnim finansiranjem, a u posljednjem periodu živjela
od dotacija šumarija. U situaciji u kojoj su šumarije bile osnovne organizacione i


271




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 66     <-- 66 -->        PDF

obračunske jedinice šumska gospodarstva su defacto ostala bez stvarne legitimacije
i prema šumarijama i prema narodnim odborima. U takvom statusu ona nisu smjela
i dalje da vegetiraju djelujući samo na izvjesnom stručnom polju, u koordinaciji rada
šumarija i kao relejna odnosno S. O. S. stanica.


Obje Uredbe treba promatrati kao jednu cjelinu. Promatrane zasebno one ne
daju odgovor na sva pitanja koja se nameću. Po Uredbi o organizaciji ´Čini nam se,
da je šumarija u tolikoj mjeri prepuštena stručnoj snazi i savjesti njenog upravitelja,
da nehotice mora proizaći bojazan o pravilnom gospodarenju tim osjetljivim i
važnim narodnim bogatstvom. No Uredba o osnivanju inspektorata otklanja tu bojazan.
U stvari, težište stručne pravilnosti u postupku šumama leži na inspektoru
za odgovarajuće područje. On je dužan preispitati konsignaciju stabala, godišnje
planove sječa, pošumljavanja i t. d., pa i vršiti nadzor nad izvršenjem tih radova.
Inspektorati osim toga izrađuju i revidiraju šumsko-uređajne elaborate i vode očevidnost
o šumskom fondu. Istodobno vrše nadzor nad primjenom zakonskih i drugih
propisa i mjera u vezi gospodarenja šumama. Funkcija inspektorata je prema tome
dvostruka. Oni su i organ, i to republički organ vlasti , a istovremeno vrše i sve
najosnovnije privredn e funkcije, upravljanja procesom proizvodnje. Nasuprot
dosadašnjih šumskih gospodarstava, oni su znatno efikasnija instancija, pa se s punim
pravom može očekivati, da će dati i odgovarajuće rezultate u unapređenju šumarstva.


Budući da inspektorati, prema podacima iz Uredbe, treba da budu lišeni suvišnog
administriranja i da budu terenski vrlo pokretni, važno će biti, kakve će propise
o njihovoj organizaciji i o njihovom stil u rada donijeti državni sekretar za
poslove narodne privrede. Osobito se ukazuju kao važna brza transportna sredstva.
Inspektorati treba da budu u začetku već oslobođeni onih opasnosti zbog kojih su
dosadašnja šumska gospodarstva, često s pravom, nosila stanoviti biljeg »operativne
birokracije«.


Šumarije se osnivaju kao ustanove sa samostalnim finansiranjem. Prema 61. 37.
osnovne Uredbe (Službeni list br. 51/1953) mogli bi biti izdani i posebni propisi za
plaće službenika i radnika ustanove, pa bi ovu mogućnost trebalo iskoristiti. Šumarsko
terensko osoblje, obzirom na uslove rada, moglo bi biti tada pravilnije plaćeno
nego što je to bilo do sada.


Šumarije se teritorijalno povinjavaju šumsko-uređajnim radovima, čime se i
dalje daje mogućnost racionalnog poslovanja.


Šumariji je Uredbom omogućeno da izvodi sve one radove, koji se ukazuju
nužnima u savremenom racionalnom gospodarenju šumama (svi dosadašnji projekti
nisu ovo uvažavali).


Konačno, budući da su šumarije vezane na kotareve, to će i sama stalnost osoblja
na šumarijama biti više osigurana nego do sada. Ovo je za pravilno gospodarenje
veoma važna činjenica. Dosadašnje šumsko gospodarstvo je lakše moglo vršiti
premještaje. Samom procedurom1 premještavanje je sada ipak otežano.


Međutim, vezom šumarija na kotareve, promatrajući sa posve stručno-šumarskog
gledišta, mogu nastati i neke opasnosti. Kao jednu opasnost naziremo pitanje
materijalnih sredstava za komunikacije i zgrade te posumljavanje krša. Kao drugu
opasnost smatramo utjecaj lokalnih organa na personalni sastav lugarskog osoblja.
Sigurno je, da će se na nekim kotarevima pojaviti u tom pogledu i teškoće. Zajedničko
zalaganje inspektorata i šumarija bi ovdje moralo osigurati osnovni interes
šumarstva.


Šumarije se po novoj Uredbi, u međusobnim odnosima, udaljuju. Svaka je za
sebe obračunska jedinica. Kako su međutim, šumarije često samo dijelov i određenog
jedinstvenog šumskog kompleksa, to će biti potrebno, da u pitanju gradnje
komunikacija, zaštite šuma pa i u drugim nekim privrednim zahvatima nastupaju
zajednički. Šumarije, na pr. spačvanskog bazena morat će da se u nizu privrednih
akcija povezu. Katkada će nastupati i kao sudionici u opremi. Dužnost koordinatora
ovih akcija morat će da vrše inspektorati.


272