DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
LITERATURA 1. Friederichs : K. Die Grundfragen und Gesetzmässigkeiten der Land- und Forstwirtschaftlichen Zoologie, Bd I. u. II. Berlin 1930. 2. Gr a ča n in: Pedologija IL, Zagreb 1947. 3. H o r v a t I.: Biologija drveća, Šumarski priručnik, Zagreb 1946. 4. H or va t I.: Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb 1949. 5. Tešić : Osnovi poljoprivredne i šumske mikrobiologije, Beograd 1947. 6. Viljams : Nauka o zemljištu, Beograd 1949. RE SUME The author gives a short survey of biotic factors acting in the edaphic layer of forest biocenosis, in presinting the names of most important species of plants and animals and describing their functions. He, finally, concludes that the quality of forest soils highly depends not only on their favourable physical and chemical structure but also on the possibility of development of plant and animal organisms. For the success in raising healthy and resistant stands and thereby the production of timber volume depends on the establishment and maintenance of the ecological conditions necessary for the existence and activities of these organisms. ZA ZAŠTITU FAUNE Prof. Ljubica Štromar M M eđu prirodnim bogatstvima naše zemlje posebno mjesto zauzima životinjski svijet. Naša je fauna vrlo heterogena i po svome podrijetlu i zoogeografskim odnosima. Pored mnogih vrsta, koje žive i u ostalim krajevima svijeta, dolazi kod nas također veliki broj sasvim osebujnih životinjskih vrsta. To su urođeni, endemni oblici naše faune, koji su poznati zoolozima cijeloga svijeta. Endemi su vezani na određene životne prilike, prema tome i dolaze u određenim biotopima. Kao naročita životna područja kod nas, ističu se pećine, podzemne šupljine s vječnim mrakom i skoro konstantnom temperaturom planine, planinska jezera ledenjačkog podrijetla, kao i neki mali otoci Jadrana, a konačno i samo Jadransko more. Nije onda čudo, ako tvrdimo da je naša fauna privlačila, a privlači i danas, strane, naučenjake te su mnogi od njih obrađivali pojedine naše vrste. Prirodne sredine u kojima živi životinjski svijet se mijenjaju nešto utjecajem elementarnih faktora, ali najvidniju ulogu kod mijenjanja i preoblikovanja životnih prilika vrši čovjek. Brojno ljudsko stanovništvo, stvarajući sebi uslove za život, za svoj opstanak, mijenja i prirodu oko sebe. Tako su u kratkim vremenskim razmacima nastajale šume, da se pretvore, rukom čovjeka u plodna polja, isušivane su močvare, nicala su naselja i gradovi, a pojačanom elektrifikacijom smanjivale su se vodene površine. životinjski svijet se nejednoliko odnosio prema novo nastalim životnim prilikama, neke su se vrste uspjele postepeno prilagoditi, dok su druge vrste u znatnoj mjeri bile potiskivane. Direktan utjecaj čovjeka odnosi se na pojedine vrste, koje lovi radi koristi ili užitka. Izvjesne vrste 243 |