DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 26 <-- 26 --> PDF |
31. 1953 — RAUCOURT (M.), VIEL (G.) et CHEVREL (J.) — Etude sur les traitements aeriens par poudrage. 1) Etude de la repartition des poudres (Ann. E p i p h. 2 : 227—256) 32. 1935 — SELTZER (P.) — Etudes micrometeorologiques en Alsace. (These Faculte des Sciences Strasbourg). 33. 1939 — SHEPARD (H. H.) — The chemistry and toxicology of insecticides (Minneapolis) 34. 1949 — SPAIC (I.) — Suzbijanje gubara aviometodom. Masovna pojava i suzbijanje gubara, Zagreb. 35. 1952 — SPAIC (I.) — Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi Zagreb. 36. 1951 — THIELMANN (K.) — Nonnenbekämpfung 1950 im Forstamt Weiden (Opf.) (A Hegern. Forstzeit g 6° Jahrgang: 1949) 37. 1951 — TROUVELOT (B.) BERTHON (R.), BILIOTTI (E.) et GRISON (P.) — Problemes souleves par la presence prolongee de la Processionnaire du Chene (Thaumetopoea processionea) dans la region parisienne (C. R. A c. A g r i c. F r. 37 : 311—314) 38. 1952 — TROUVELOT (B.), GRISON (P.) et BILIOTTI (E.) — La prevision des infestations de Processionnaires du Chene en vue de traitements chimiques. (C. R. Ac. Agric. Fr. 36:106—108) 39. 1953 — VAGO (C.) — Sur une virose du type »polyedrie« particuliere ä la Processionnaire du chene (Thaumetopoea processionea L.) (Lep.) (Rev. Forest. F r. 10 : 654—656) 40. 1953 — VAGO (C.) — La polydedrie de Thaumetopoea pityocampa SCHIFF. (Ann. E p i p h. 3:319—332) 41. 1951 — VIEL (G.) — Les traitements insecticides par voie aerienne (Phytoma 31 :9—16; 32 : 25) 42. 1942 — WELLENSTEIN et al. — Die Nonne in Ostpreussen (Monographien Z. Angew. Ent. N°15) 43. COURTIER (A. J.) et BOUSCHARAIN (J.) — Nouveau procede d´obtention d´aerosols insectides. (Ill0 Congres International de Phötopharmacie, Paris 1952, sous presse) Preveo: Ing. M. Androić RAKAVOST BAGREMOVIH STABALA (Kod nas još neopisana bolest bagrema) Ing. Zsuffa Lajoš — Sombor velikom broju bagremovih stabala primijetio sam rak rane prili Na kom uređajnih radova na području šuma Pokrajinskog šumskog gazdinstva Sombor. Iznenadilo^ me je da ovu bolest nisam našao opisanu u škorićevom »Ključu za određivanje bolesti šumskog drveća« ni u Josifovićevoj »šumskoj fitopatologiji«, a to su jedina izdanja na našem jeziku u kojima se opisuju bolesti šumskog drveća. Zato ću opisati izgled te bolesti i njezinu rasprostranjenost u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo« i u »Kolutskoj šumi« šumske uprave Bezdan. Opis rak rana i zaraženog stabla. Rak rane na bagremu slične su mehaničkim ozljedama koje nastaju kada stablo kod pada oguli koru sa okolnih stabala. Rak rane su uske, dugačke i površinske. Na starijim stablima ima rak rana preko 1 metar dužine. Rubovi rane su zarasli i malo izdignuti. Na starijim stablima rak rane su najčešće otvorene, rjeđe su pokrivene sa nadignutom ili upalom |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
korom, koja je suha. Na mlađim stablima rak rane su često pokrivene, pa se na deblu izvana vidi samo mjestimično nadignuta ili upala kora. Otvorene rak rane na mladim stablima često se nalaze na onim mjestima gde je deblo čišćeno od grana. Ispod rane vidi se obično natrula bjeljika. Trulež je mrka prizmatična. Na poprečnom presjeku debla vidi se da je kod novijih rak rana trulež u horizontalnom smjeru prodrla samo nekoliko, centimetara. Kod starijih rana trulež je već zahvatila čitavo deblo. Po broju godova na rubu rane vidi se da stablo može rasti sa rak ranom više godina. Na jednom stablu obično ima više takvih rak rana. One su raspoređene uzduž debla od panja pa i na jačim granama u krošnji, a rjeđe obuhvataju čitavo deblo. Na tim je mjestima deblo veoma zadebljalo. Bolesna stabla imaju rijetku krošnju. Neka bolesna stabla su suhovrha ili već sasvim suha. Na manjem broju bolesnih stabala vide se na ranama bijela plodišta gljive Peria vaporiria Pers. Na drugim bolesnim stablima na panju vide se plodišta gljive Fomes fraxineus (Bull.) Fr. Te gljive su vjerojatno IntenzitetTabela br. 1 Površina Odj.i ots. otseka ha 1, d 1,36 3. n 0,30 1. lj 2. i 2,06 1. a 1. b 2. a 3. a 19,25 1. c 4,87 zaraze u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo« Primerna povr. u °/o površ otseka 12 13 17 13 21 Od ukupnog br. stab. °/0 U Starost debljinskom sastojine sa rak razredu god. ranama cm 10—20 8,3510 20—30 33,3 prosečne 9,0 10—20 12,0 12 prosečno 12,0 10-20 18,7 20—30 23,2 20 prosečno 19,6 10—20 6,25 20—30 21,2 30—40 42,0 25 40—50 60,0 prosečno 13,6 10—20 13,3 20—30 37,4 30 30—40 59,5 40—50 66,6 prosečno 28,8 sa rak ranama i natrulih | 5,0 33,3 5,7 ; 17,6 23,2 18,7 4,35 18,1 39,5 30,0 11,1 10,5 30,4 50,8 66,6 23,7 233 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 28 <-- 28 --> PDF |
sekunđardni paraziti, uzročnici truleži koji su u stablo prodrli kroz velike površinske rak rane. Da se utvrdi uzročnik bolesti trebalo bi vršiti dugotrajnija opažanja, te u laboratoriju uzgojiti čistu kulturu pretpostavljenog uzročnika bolesti i s njim vršiti pokusne inokulacije na zdrava stabla. Intenzitet zaraze. Prilikom radova na procjeni drvne mase, kod polaganja primjernih pruga posebno je zabilježeno u manualu svako bolesno i bolesno-natrulo stablo. Tako su dobiveni ovi podaci. 1. šuma »Ostrvo«. čista bagremova sastojina iz sadnica, koje su sađene na razmak 2 x 2,5 metra. Podstojne sastojine nema. Sloj grmlja siromašan. Nasipom zaštićeno područje rita, u blizini živog toka Dunava. Srednja udaljenost sastojina od nasipa je oko 250 m. Stanište: ilovasti pijesak sa tankim slojem humusa i plitkom podzemnom vodom. Za vrijeme dugotrajnijih poplava u ritu niži položaji sastojina su poplavljeni izdanačkom vodom. Intenzitet zaraze u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo« (prosječno) Tabela br. 2 Od. i ots. Površina otseka ha Primerna povr. u %-VJ povr. ots. Starost sastojine god. U debljinskom razredu cm Od ukupnog broja stab. °/0 sa rak ranama sa rak ranama i natrulih La, l.b 10—20 10,1 8,2 1. c 20-3 0 25,9 22,4 l.lj, 2. a, 2. i 3. <., 27,84 15 10—30 30—40 40-5 0 48,7 61,5 42,4 38,5 3,n prosečna 17,5 14,65 2. Kolutska šuma. Bagremova sastojina iz sadnica koje su sađene pa razmak 2x 2 5 metra. Podstojne sastojine nema. Sloj grmlja siromašan. Stanište: glinasta ilovača, suho tlo sa debljim slojem humusa. Duboki solonjec. Intenzitet zaraze u bagremovoj sastojini Kolutske šume Tabela br. 3 : Od. i ots. Površina otseka ha Primarna povr. u °/o-u povr. ot. Starost sastoiinc god. U debljinskom razredu cm Od ukupnog broja stab. °/0 sa rak ranama sa rak ranama i natrulih 10—20 22,75 14,76 1. a 13,62 5 26 20—30 36,1 25,0 prosečno 25,0 15,5 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uslovi infekcije i razvoj bolesti. Prema dr. Petračiću (Uzgajanje šuma, Zagreb 1931.) za dobro uspijevanje bagrema traži se rahlo, lagano, duboko i toplo tlo. Naročito mu prija na hranjivosti bogato i plodno ilovasto tlo ili pijesak. Ne prija mu teško ilovasto tlo, tlo sa plitkom podzemnom vodom i alkalično tlo. U šumi »Ostrvo« stanište je rahli ilovasti pijesak ali sa plitkom pod zemnom vodom. U »Kolutskoj šumi« tlo je teško alkalično. To su staništa koja bagremu ne prijaju. Zato su ovdje bagremova stabla oslabila. Prema istraživanjima E. Muncha osjetljivost stabla prema gljivi razaraču zavisi od količine, zraka u drvetu, a ova opet zavisi od zdravstvenog stanja drveta. Zra* u drvetu potreban je za razvoj svim gljivama parazitima. Zdrava stabla sa bujnom krošnjom su u punoj životnoj snazi; u njima je kolanje sokova intenzivno, veliki postotak vlage u drvetu i intenzivna transpiracija. U takvim stablima je uvijek minimalna količina zraka. Zato se u potpuno zdravom stablu ne može razvijati nijedna gljiva parazit. U oslabljelim stablima tranispiracija je smanjena i u provodne elemente drveta prodire zrak. To omogućava razvoj gljive parazita u stablu. Mlada stabla su vitalnija od starijih. U njima je kolanje sokova intenzivnije i manja količina zraka u drvetu, što ih čini u većoj mjeri imunima prema prodiranju parazita. Zato je vjerojatno postotak bolesnih stabala manji u mladim sastojinama. Sa starošću sastojine postotak zaraženosti raste, (vidi tabelu br. 1.). JInfekcija mladih stabala nastaje kroz rane koje se na stablima stvaraju kod čišćenja od grana. Zato treba kod čišćenja paziti da se kora što manje ozlijedi. Infekcija može nastati i kroz rane od tuče, prizemnog požara i si. Nakon prodora parazita kroz tako nastalu ranu, napadnuto tkivo obamire. Zdravi kambij oko rane reagira pojačanom diobom stanica i obrazuje prvi prsten meristema. Kambij tako pokušava da zatvori ranu. No gljiva parazit napada i novo stvoreno tkivo. Pod njenim utjecajem ponovo nastaje nekroza tkiva. Poslije izvjesnog vremena javlja se nova dioba kambij a i stvara se novi vijenac neristema, koji sljedeće godine ponovo biva zaražen i nekrotiran. Nakon više godina, kao rezultat te borbe između stabla i parazita, rane postaju oivičene većim ili manjim izraslinama. Prisustvo rane stimulira priticaj asimilata u susjedne zdrave dijelove, koji se zato jače razvijaju, pa na tom mjestu nastaje zadebljanje na deblu. Ovakve rane znatno smanjuju mogućnost tehničkog iskorištavanja deblovine. Šteta je još veća jer je deblo vina zaraženih stabala djelimično trula. Trebalo bi pregledati bagremove sastojine sa -drugih područja da bi se ustanovilo, da li je ta bolest lokalna pojava u sastojinama šumske uprave Bezdan i kakvu pažnju treba posvetiti suzbijanju ove bolesti. LITERATURA: 1. Dr. M. Josifović: šumska fitopatologija, Beograd, 1951.; 2. E. Münch: Untersuchungen über Immunität und Kra.nkheitsempfänglichkeit der Holzpflanzen, Naturwiss. Zeitschrift für Forst- und Landwirtschaft, 7 Jahrgang 1909, Heft 1, 2, 3; 3. Dr. A. Petračić: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1931. 235 \ |