DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 9 <-- 9 --> PDF |
i ujedno se približio prošeku izvoza drveta iz perioda 1929/38 god. Posle 1949 god. izvoz blago pada, a u 1952 god. znatno, čime se ova godina približila godinama najnižeg izvoza drveta (1932, 1936) za poslednjih 30 godina izuzimajući ratne i godine neposredno iza rata. Ali je zato u 1953 g. realizujući viškove zaliha iz 1952 god. došao na najvišu tačku posleratnog izvoza drveta. Kretanje izvoza drveta kroz sedmogodišnji posleratni period vidi se iz sledećeg grafikona. Pored linije kretanja izvoza po količini i realizovanoj vrednosti na spoljnjem tržištu daje se i linija obima izvoza, dobijena na osnovu tržnih cena iz II polugodišta 1953 god. sa kojom su množene količine sviju proizvoda realizovanih tokom svake godine, Ovo zbog toga, što linija količinskog i postignutog vrednosnog efekta, radi vrlo jake oscilacije cena na drvnom tržištu i promene strukture tokom godina ne bi dala pravu sliku obima izvoza drvnih proizvoda. Iz odnosa ovih triju kategorija vidi se, da su u periodu 1947/49 a naročito u 1949 god. izvezene znatne količine drveta manje vrednosti, i da se posle 1949 god. struktura drvnih proizvoda u izvozu drveta prilično popravila. Pored situacije na evropskom drvnom tržištu, koja je samo u izvesnoj meri i samo za neke izvozne proizvode imala uticaj a na ovakvu strukturu i obim izvoza drveta, treba uzeti u obzir i delovanje ostalih faktora unutar zemlje. Na prvom mestu pitanje rada spoljno-trgovinske organizacije i sposobnosti drvne industrije za izvoz. Organizacija spoljne trgovine drveta do uvođenja novih privrednih mera bila je određena opštim privrednim sistemom t. j . bila je strogo centralizovana i obavljala se samo preko jednog izvoznog preduzeća. Pored toga, mlad kadar spoljne trgovine bez koordinacije i uvida u rad i mogućnosti drvne industrije nametao joj je vrlo teške specifikacije. Ovakva organizacija spoljne trgovine i njen odnos prema proizvodnji dosta su uticali, da u periodu visoke proizvodnje u sektoru drvne industrije i vrlo povoljne konjunkture na evropskom drvnom tržištu ne budu izvezene znatno veće količine drveta, naročito rezane građe i finalnih produkata. Stoga su, za domaće potrebe ostajale veće količine od potrebnih, radi čega je, pored ostalog, dolazilo do neracionalne ili nepotrebne potrošnje u zemlji. Isto tako, drvna industrija, mada preopterećena planom proizvodnje, nije u potpunosti odgovorila svom zadatku, naročito po pitanju kvaliteta proizvoda, a specijalno u sektoru finalne drvne prerade. Pored toga, na visinu i obim izvoza, uticali su i drugi faktori, kao na primer, politički položaj naše zemlje u svetu, privredni odnosi prema ostalim zemljama i dr., ali su ti faktori bili od manjeg značaja no napred navedeni. Posle 1952 god., kada su otklonjene mnoge slabosti u proizvodnji i organizaciji trgovine drveta i kada su rezultati decentralizacije i širokog samoupravljanja radnih kolektiva došli do puni j eg izražaja, izvoz drveta u 1953 god. dostiže zavidnu visinu. Stoga, možemo reći, da godina 1953 kao godina značajnijih uspeha u proizvodnji i izvozu drveta, pretstavlja ujedno i prekretnicu u daljem izvozu drvnih proizvoda, izuzimajući visoki izvoz rezane građe i celuloznog drveta četinara, koji je s obzirom na perspektivne potrebe četinarskih proizvoda u zemlji još uvek neopravdano visok. V |