DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 55 <-- 55 --> PDF |
stado privrednih poduzeća (poljoprivrede), koje ima isto značenje kao i drvna zaliha u šumskom gospodarstvu. U tome je pogledu daleko bolje akumulaciju ostvariti preko zemljarine — poreza. To se danas i čini na bazi »Uredbe o zemljarini« od 23. XII. 1953. SI. list br. 53/1953. Sa zemljarinom na bazi katastralnog čistog prihoda obuhvaćena je cjelokupna šuma. STRANA STRUČNA LITERATURA PROF. DR. R. SCHOBER: DIE JAPANISCHE LÄRCHE; Eine bibliogischertragskundliche Untersuchung. Schriftenreihe der Forstllichen Fakultät in Hann. Münden und Mitteilungen der Niedersächsischen Versuchsanstalt, Bd 7/8, J. D. Sauerländer´s Verlag, Frankfurt a. M., 1953, sa 212 str. teksta, 82 fotografije i crteža, 52 tabele u tekstu i 46 str. tabela u prilogu. U ovoj monografijskoj studiji sadržani su vrlo interesantni rezultati autorovih istraživanja o biološkim, ekološkim, prirasnim i šumsko-uzgojnim svojstvima japanaskog ariša u Njemačkoj. U studiji su korišćeni mnogobrojni podaci iz literature i iskustva postignuta dosad u Njemačkoj i susjednim zemljama, gdje se to drvo uzgaja u većoj mjeri unatrag kojih 60 godina. Uz podatke o japanskog arišu navedeni su — radi usporedbe — i podaci o evropskom arišu, u kojem je autor napisao posebnu studiju (Die Lärche, 1949). U studiji je prošireno dosadašnje znanje o arealu autohtono g japanskog ariša u centralnom dijelu otoka Hondo , gdje raste bilo sam ili u primjesi s drugim drvećem (Abies Veitchii, Tsuga diversifolia, Picea hondoensis, Pinus densiflora i dr.), na padinama vulkanskog gorja, optimalno u visinama od 1.500—2.000 m, a inače od 1.000—2.900 m. Nalazi se u predjelima, gdje su zime blage i dosta suhe, a ljeta vruća, kišovita i s mnogo zračne vlage. U većem opsegu kultivira se u Japanu od 1885. Autohtone njegove šume zapremaju oko 6.000 ha, a kulture oko 145.000 ha. U Zapadnoj Njemačkoj zapremale su 1951. god. kulture japanskog ariša ukupno 11.303 ha ili 0,16% od površine šuma (Schleswig-Holstein: 3.990 ha ili 2,68%, Donja Saska: 2.718 ha ili 0,31%, Westfalen: 1.602 ha ili 0,20%, Baden- Württenberg: 1.453 ha, Rheinland-Pfalz: 604 ha, Hessen: 586 ha, Bavarska 382 ha). Najstarije kulture podignute su u Chorinu u Pruskoj 1.886 god. Kulture japanskog ariša pokrivaju u Vel. Britanij i površinu od 23.300 ha (Engleska: 8.600 ha, Škotska: 7.300 ha, Wales: 6.400 ha). Najstariji nasadi potječu iz 1885 god. (Dunkeld u Škotskoj). U Holandij i zapremaju njegovi nasadi oko 10.000 ha, a podignuti su većinom na vrištinama. U Dansko j ga ima na površini od ca 4.000 ha. Mnogo je uspješniji od evropskog, koji se ondje uzgaja još od 1.800 g., ali znatno stradava od raka. U Belgiji i Francuskoj japanski se ariš uzgaja još od 1900. god., a u Švicarskoj ga ima još od 1880. na više mjesta, ali u manjem opsegu; u višim predjelima lomi ga snijeg. U Španjolsko j se dobro aklimatizirao u sjev. obalnom području. I u Italij i ima ponešto njegovih kultura, uzgojenih poslije 1905. god. Nasadi u Austrij i pokazali su, da nije podesan za planinske predjele. U Zapadnoj Rusiji i Finskoj nasadi su mu kržljavi, jer stradaju od mraza i studeni. U Švedsko j se uspješno uzgaja od 1895., ali samo u najjužnijem dijelu. Autor je izvršio izmjere u Zapadnoj Njemačkoj na 155 pokusnih i primjernih ploha u čistim (71) i mješovitim (84) sastojinama, a osim toga koristio se podacima sa 26 pokusnih ploha iz Švedske, Danske, Vel. Britanije, Holandije i Japana. Snimke su vršene u sastojinama raznih nadmorskih visina (8-800 m), i raznih dobnih razreda, a prirast je proučavan u sastojinama gušćeg i rjeđeg obrasta, te prorijeđivanim ra |