DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 50 <-- 50 --> PDF |
trajno gospodarenje davao godišnji etat od 220.000 m3. Pilana dakle ima uvjeta za inkontini rad. Danas ona radi sa kapacitetom 56.000 m3 godišnje, a ostale mase disponiraju se drugim poduzećima. Uglavnom prerađuje pilanske trupce bukve i nešto smrče. Piljena bukova roba pari se. Za parenu bukovinu kolučuje se za 17% veća cijena. Troškovi parenja iznose svega 7°/o. Pilana ima vrlo dobru sušaru (komore) tipa »Ventilator«, sa ugrađenim Foxboro aparatom, koji automatski regulira režim sušenja. Otpaci se upotrebljavaju, jedan dio kao pogonsko gorivo, a jedan dio šalje se tvornici celuloze u Prijedor. Pilana će prijeći na električni pogon, a svi otpaci transportirat će se u usitnjenom stanju u tvornicu celuloze. Nakon pregleda otputovali smo na noćenje u Banja Luku. Drugi dan ujutro krenuli smo dolinom Vrbasa preko Mrkonjić Grada za Jajce . Na rijeci Vrbasu imali smo prilike vidjeti splavare. Tom prilikom nas je drug ing. SI. 2 — Splavarenje na Vrbasu I Pašalić upoznao sa splavarenjem u Bosni. U historijski grad Jajce stigli smo oko podne. Veoma lijep dojam ostavilo je na nas jezero Plive kao i čuvene vodenice. Sam slap nas je razočarao, jer više nije ni izdaleka tako lijep kakvog smo ga viđali na slikama i razglednicama. Uzrok je tome, što nije posvećena dovoljna pažnja održavanju slapa, te se jedan velik dio urušio. Sada se gradi i hidrocentrala, te će veliki dio vode biti odveden u svrhu dobivanja električne energije. Postavlja se pitanje, može li se naša zemlja elektrificirati, a da se ne žrtvuju jedinstvene prirodne ljepote kao što su slapovi Plive. Imali smo prilike vidjeti i staru bogumilsku crkvu uklesanu u živoj stijeni. Za vrijeme NOB-e bio je ovdje smješten glavni štab. Kod ručka bio je naš gost upravitelj šumarije u Jajcu. On nam je u par riječi iznio glavneprobleme toga kraja. Prvi i najvažniji problem je pomanjkanje stručnog kadra. Područje šumarije zaprema 48.000 ha, a ima samo jednog inženjera. Šumarija radi sistemom kontrolnih lugara. Podijeljena je u 4 kontrolne stanice ili 17 rejona. Glavni zadatak šumarije je melioracija šikara i degradiranih šuma, kojih ima 17.000 ha. Sve donedavna morala se voditi borba sa seljacima zbog bespravnih sječa. Problem je i pašarina, a treba obratiti pažnju i na korištenje sporednih šumskih produkata. Poslije podne krenuli smo za Donj i Vakuf , gdje nas je na ulazu u pogon dočekao tehnički direktor pilane. To je danas u našoj zemlji najmodernija pilana etažnog tipa. Građena je po uzoru na švedske pilane. Mehanizirano je sve počam od sortiranja trupaca, gaterskih kolica, pa do slaganja gotove robe. Stovarište može |