DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 5     <-- 5 -->        PDF

izvoza drveta u posleratnom periodu. Najkarakteristični!e su ove godine:
1927 — godina punog razvoja industriske proizvodnje, građevne delatnoisti
i vrlo živog međunarodnog prometa, 1929 — godina najvišeg predratnog
prosperiteta, 1932 — godina vrhunca krize, 1935 — godina prebrođavanja
krize i novog poleta i 1938 kao godina prosecnog izvoza iz
doba prilično normalizovane privrede u svetu.


KRETANJE IZVOZA


Jl"! REZANE GRAĐE U PERIODU 1927-38


«927 «29 . ´932 13iS 193S W27/34
KUH OSiali l/šćon


I I bukva


II W


Y/////A L***


Naročito pada u oči vrlo visoko učešće rezane građe četinara u ukupnom
izvozu rezane građe, zatim oštar pad izvoza sviju vrsti rezane građe
u 1932 god., koji se u odnosu na najviše dostignut izvoz drveta u 1929
god. smanjio gotovo za sve vrste na polovinu i najzad, znatno smanjen
izvoz sviju vrsti rezane građe posle 1929 godine.


Posle 1929 godne menjaju se i odnosi, koji su do tada vladali u međunarodnom
prometu. Slobodnu trgovinu između pojedinih zemalja zamenjuju
razna ograničenja: kratkotrajni sporazumi, koimpenzacioni poslovi,
kontingentiranje, uvozna ograničenja, devizni propisi, tarifna politika,
carina i dr. Pored toga na izvoz drveta iz Jugoslavije imaju uticaja
i dva međunarodna događaja: sprovođenje sankcija prema Italiji posle
Abisinskog rata (1934 god.) i stvaranje Rimskog trougla (Italija, Mađarska
i Austrija) u 1935 godini, čime je Austrija dobila povlašeeni položaj
na talijanskom i mađarskom državnom tržištu, koje je do tada bilo
najglavniji uvoznik našeg drveta. Stoga izvoz drveta u 1936. god. dolazi
na najnižu tačku u periodu 1922/38 godine. Znatno smanjenje izvoza
drveta u Italiju i ostali događaji nastali posle 1929 godine doveli su do
smanjenja proizvodnje naročito u sektoru pilanske industrije malopilanara
i jače orijentacije krupnih preduzeća ka Centralnoj i Saverozapadnoj
Evropi, a najviše prema Engleskoj i Nemačkoj. No, ovako smanjeni
izvoz drveta ne treba tumačiti samo događajima na evropskom tržištu
drveta već prvenstveno´ stanjem šuma Jugoslavije.