DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
izvoza drveta u posleratnom periodu. Najkarakteristični!e su ove godine: 1927 — godina punog razvoja industriske proizvodnje, građevne delatnoisti i vrlo živog međunarodnog prometa, 1929 — godina najvišeg predratnog prosperiteta, 1932 — godina vrhunca krize, 1935 — godina prebrođavanja krize i novog poleta i 1938 kao godina prosecnog izvoza iz doba prilično normalizovane privrede u svetu. KRETANJE IZVOZA Jl"! REZANE GRAĐE U PERIODU 1927-38 «927 «29 . ´932 13iS 193S W27/34 KUH OSiali l/šćon I I bukva II W Y/////A L*** Naročito pada u oči vrlo visoko učešće rezane građe četinara u ukupnom izvozu rezane građe, zatim oštar pad izvoza sviju vrsti rezane građe u 1932 god., koji se u odnosu na najviše dostignut izvoz drveta u 1929 god. smanjio gotovo za sve vrste na polovinu i najzad, znatno smanjen izvoz sviju vrsti rezane građe posle 1929 godine. Posle 1929 godne menjaju se i odnosi, koji su do tada vladali u međunarodnom prometu. Slobodnu trgovinu između pojedinih zemalja zamenjuju razna ograničenja: kratkotrajni sporazumi, koimpenzacioni poslovi, kontingentiranje, uvozna ograničenja, devizni propisi, tarifna politika, carina i dr. Pored toga na izvoz drveta iz Jugoslavije imaju uticaja i dva međunarodna događaja: sprovođenje sankcija prema Italiji posle Abisinskog rata (1934 god.) i stvaranje Rimskog trougla (Italija, Mađarska i Austrija) u 1935 godini, čime je Austrija dobila povlašeeni položaj na talijanskom i mađarskom državnom tržištu, koje je do tada bilo najglavniji uvoznik našeg drveta. Stoga izvoz drveta u 1936. god. dolazi na najnižu tačku u periodu 1922/38 godine. Znatno smanjenje izvoza drveta u Italiju i ostali događaji nastali posle 1929 godine doveli su do smanjenja proizvodnje naročito u sektoru pilanske industrije malopilanara i jače orijentacije krupnih preduzeća ka Centralnoj i Saverozapadnoj Evropi, a najviše prema Engleskoj i Nemačkoj. No, ovako smanjeni izvoz drveta ne treba tumačiti samo događajima na evropskom tržištu drveta već prvenstveno´ stanjem šuma Jugoslavije. |