DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 48     <-- 48 -->        PDF

»... In dem Klostergarten fiel mir auch eine alte Cypresse (Cupressus horisontalis)
auf, welche die ganze Terrasse beschattet.. .«.
Na kraju napominjemo, da je ovaj čempres zaštićen kao prirodna rijetkost posebnom
odlukom Zemaljskog Zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti (br. 343 od 6.


IX. 1948).
LITERATURA


1. B a u r o n P., Les rives Illyriennes. Paris 1888.
2. F o r t i s A., Viaggio in Dalmazia. Venezia 1774.
3. H o 1 b a c h M., Das Land wo Ost und West sich begegnen. Wien 1909.
4. J a k s o n ´F. H., The shores of the Adriatic the Austrian side. London 1908.
5. L i n d a u W. A., Dalmatien und Montenegro. Leipzig 1849.
6. Nova k G, Hvar. Beograd 1924.
7. P e 11 e r F., Dalmatien in seinen verschiedenen Beziehnungen dargestellt,
Gotha 1857.
8. Pic ci ol i L., Selvicoltura. Torino 1923.
9. R u b i ć L, Naši otoci na Jadranu. Split 1952.
10. Schif f T., Aus halbvergessenem Land. Wien 1875.
11. Schuber t R., Geologija Dalmacije. Zadar 1909. ;
12. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta. Zagreb. 1950.
13. Ugrenovi ć A., Arhitektonika živog stabla. Zagreb 1953.
Ing. Dušan Jedlovski


EKSKURZIJA STUDENATA DRVNO INDUSTRIJSKOG SMJERA


(Od 16. do 27. IX. 1953.)


Danas kada postoji široka mogućnost opredjeljenja u zvanju, mnogi od nas je
u dilemi: pilana, kemijska i mehanička prerada, bujice, prometala i t. d. Teško se je
odlučiti kada nam često manjka potpuna predodžba, kako to u zbilji izgleda. Apsolventske
ekskurzije treba da nam u tome pomognu. One treba da budu kao neka odskočna
daska sa fakulteta u praksu. Zadatak ove naše ekskurzije bio je upoznati se
sa drvnom industrijom Bosne i pružiti studentima mali uvid u sve ono, što ih u
praksi očekuje.


Bosna ima danas 72 veća ili manja poduzeća sa 182 gatera i 4 tračne pile. Od
ukupne proizvodnej drvne industrije otpada 91,4% na piljeno drvo, 0,1% na parkete,
4,5% na ambalažu, 3,l°/o na namještaj i 0,9% na finalnu proizvodnju. U općoj proizvodnji
piljenog drveta naše zemlje najveće je učešće Bosne sa 44,4%. Ovaj dominantan
položaj rezultira iz velikih količina isirovina. Bosna i Hercegovina imade


2.437.000 ha ukupne površine šuma; od toga obrasla šumska površina 80%, a neobrasla
20°/o. Na jednog stanovnika dolazi 0,77 ha šume. Procenat je sumovitosti
38,6%. Od ukupne površine obraslih šuma otpada 86°/o na državne, a 14% na nedržavne
šume. Prema vrsti uzgoja otpada na preborne šume 62°/o, na niske šume 5%
i na šikare 33%. Prema vrsti drveta otpada na četinjače 36%>, a na listače 64%.
Ukupna drvna masa prebornih šuma cijeni se na 246 milijuna m3. Od toga otpada
na listače 63, a na četinjače 37%. U ostalim proizvodima drvne industrije stoji Bosna
skoro na zadnjem mjestu. Ona prodaje građu, a kupuje gotove proizvode. Sada je
međutim čitavo težište rada prebačeno na unapređenje mehaničke prerade drveta.
Podignute su nove tvornice furnira, šper i lesonit ploča, celuloze i pokućstva. Kod
osnivanja novih pogona kao uzor služile su švedske tvornice i pilane. Posebni problem
predstavlja iskorišćenje otpadaka. Do sada se oni ne koriste u punoj mjeri.
Predviđa se briketiranje piljevine, prerada otpadaka u celulozu, povećanje proizvodnje
ambalaže i t. d.
Smjer ekskurzije odabran je tako, da se vide svi važniji pogoni počam od tvornice
celuloze u Prijedoru, pilane u Sanskom Mostu i Donjem Vakufu, tvornice šibica
u Travniku, tvornice šperovanog drveta u Sarajevu, lesonit ploča u Foči i t. d. Da


198