DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Da li je svijetlo utjecalo na formiranje lika, nije moguće ustanoviti. Na mjestu, gdje je čempres uzrastao, trebalo bi očekivati piramidalni oblik krošnje kao najpovoljniju formu obrane od sunčanog svijetla, koje je naročito intenzivno na Hvaru. Slijedeći važan faktor, koji je mogao utjecati na formiranje krošnje i građe grana je pojava nasljeđa. Teško se može pretpostaviti, da je ovaj čempres uzgojen namjerom, da se dobije onakav lik kakav je danas, t. j . da je uzgojen potomak primjerka, koji se već odlikovao posebnim likom. Iz sjemena opisanog čempresa uzgojili smo trogogišnje biljke, na kojima se za sada ne opaža bilo kakva promjena: 94,7% su horizontalne, a 5.3% piramidalne forme. Isto tako neki 12-godišnji primjerci ni po čemu se ne razlikuju od ostalih čempresa horizontalne forme. Ipak postoji jedna indicija prema kojoj bi se lik čempresa mogao pripisati pojavi nasljeđa. Zapažena su, naime, dva čempresa, koja likom odudaraju od običnih; jedan u grupi čempresa pred ulazom u samostan, a drugi stinjak metara prije toga uz lijevu stranu puta na kamenitom tlu sa rogačima (Ceratonia siliqua). Naročito ovaj drugi 0 i 2 3 4 5 6 7m. uOcm SI. 7 — Presjeci grane br. 1. — Orig. primjerak ima tendenciju širenja nisko položene krošnje i razvoja hiponastičkih grana. Oba primjerka su manjih dimenzija nego opisani i sigurno mlađi. Ovaj slučaj bi možda mogao ukazati na pojavu nasljeđa u jednoj ekstremnoj formi, koja se očitovala na našem čempresu. Starost čempresa nije bilo moguće odrediti. Tragajući u tom pravcu možemo skoro sa sigurnošću postaviti maksimalnu moguću starost od 490 godina, t. j . od datuma gradnje samostana. Druga je, vjerojatnija postavka za starost od oko 350 godina. Näinle, godine 1574. samostan je bio obnovljen nakon turskih razaranja. Izgleda, da je tek nakon tog datuma bila podignuta terasa na nasipu i uređen mali vrt, u kojem se sada nalazi čempres. Ta starost ili još nešto manja, poklapala bi se i sa boravkom Rossellija na Hvaru. U poredbi sa drugim čempresima, na kojima je mjeren godišnji prirast, imao bi daleko manju starost. Tako na primjer, u odnosu na poznati Michelangelov čempres u Rimu (god. debljinski prirast 4.66 mm) imao bi starost od nepunih 130 godina. Pretpostavljamo ipak, da je njegova starost veća, prvo iz razloga, što mu je razvoj vjerojatno bio ometan pomanjkanjem vrha, a zatim plitkim tlom i kamenom podlogom. Osim toga F. Petter pred 100 godina spominje ovaj čempres kao stari primjerak, koji je svojom krošnjom prekrio čitavu terasu: 197 |