DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 43     <-- 43 -->        PDF

SAOPĆENJA


INTERESANTAN PRIMJERAK ČEMPRESA NA HVARU


SI. 1 — Lik čempresa — a) piramidalni b) horizontalni c) Rossellijev. — Orig.


Zahvaljujući mnogim okolnostima,
otok Hvar kao i istoimeni grad na njemu,
već je dugi niz godina jedna od najprivlačnijih
točaka na našem Jadranu.
Bezbroj domaćih i stranih posjetilaca
dalo je izraza svom oduševljenju u raznim
putopisima i člancima. Zadovoljava
ljude koji traže pitomu prirodu i blagu
klimu u bilo koje doba godine, te one
koji istražuju našu jadransku floru čime
je Hvar naročito bogat; historičare, jer
Hvar nekad na kulturno vodećem mjestu,
pruža dragocjenih podataka ođ
Grčko-Rimske ere pa na ovamo. Dovoljno
je letimično prijeći taj mali gradić
i zapaziti toliko skladnih arhitektonskih
objekata iz prošlosti ispunjene borbom
i pregnućima. Tu je između palata
hvarskih plemića jedinstven trg sa kate


dralom, Sanmichelijeva Loggia i prvo Sl. 2 — Rossellijev čempres, Pogled sa
kazalište na Balkanu. Poslije Dubrov-istoka. — Orig.




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 44     <-- 44 -->        PDF

nika, Hvar je dao najsnažnije predstavnike naše rene*sanske knjiezvnosti u ličnostima
Lučića i Hektorovića. »Venecija u TVUnijaturi«, kaže jedan Austrijanac. Samo što
Veneciji potpuno nedostaju vegetacijske odlike našeg Hvara. I još nešto: nisu mutne
lagune, nego kristalno plavetnilo ´otvorenog mora, koje se pruža pred nama.


I tako hodajući uz more između palma, čempresa, borova, agava i rogača, u
pravcu istoka, doći ćemo do starog franjevačkog samostana iz XV. vijeka, koji je
smješten na suprotnom kraju, dajući potpunost krasnoj panorami. Osim biblioteke
i numizmatičke zbirke, ovaj samostan posjeduje i lijepu kolekciju slika, među kojima
se ističe poznata »Posljednja večera«, koja se pripisuje Rosselliju (1578—1650). Uz
ime ovog slikara, majstora Firentinske škole XVII. vijeka, vezano je postojanje na-


Sl. 3 — Rossellijev čempres, pogled sa zapada — Orig.




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ročito interesantnog čempresa u malom
vrtu samostana, pred njegovim južnim pročeljem.
Prema predaji, taj čempres zasadio
je Rosselli za vrijeme svog boravka na
Hvaru, kad je uslijed bolesti bio prinuđen
da tamo ostane kao gost franjevaca. Njima
je navodno u znak zahvalnosti ostavio krasno
platno sa Posljednjom večerom.


Da li je spomenuti čempres, koji nas
ovdje najviše interesira, stvarno zasađen
rukom Rossellija ili nije, nema naročitog
značaja. Taj podatak, ukoliko je točan, pomogao
bi nam jedino kod određivanja njegove
starosti. Poznat je običaj da se, osobito
u turističkim mjestima, pojedini predmeti
ili lokaliteti dovode u vezu s imenima
ličnosti iz bliže ili dalje historije kako bi
se pojačao interes posjetilaca. Međutim ovaj
čempres horizontalne forme (Cupressus
sempervirens L. var. horisontalis Mili.) i
bez Rossellijevog imena pobuđuje pažnju
svojim likom i građom grana.


Kako je poznato, piramidalna i horizontalna
forma čempresa bitno se međusobno
razlikuju po uglu insercije grana, a
time i po svom liku. Piramidalna forma
ima grane inserirane pod oštrim uglom, a
deblo je u starosti granato sve do baze,
horizontalna forma je sa granama inserirani
pod tupim uglom, a odraslo stablo u
donjoj česti debla je bez grana (si. 1 ab).


Hvarski, ili da ga i ovdje nazovemo
Rosselijev čempres, ima tipično kišobranasti
lik sa horizontalno inseriranim dugačkim
granama bez izrazitog vrha, široke, guste
granate i nisko spuštene voluminozne krošnje
(si. 1 c i si. 2). Promjer mu je 59 cm,


SI. 5 — Horizontalna projekcija rasporeda
grana u etažama. — Orig.


SI. 4 — Rossellijev čempres, detalj Orig.


80
7o
6o
5o
4o
3o
ZO
10


ocm.


SI. 6 — Presjeci grana, a) grana br. 9,
b) ostatak jedne grane. — Orig.




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 46     <-- 46 -->        PDF

a visina 5.6 m. Deblo je izrazito do 4.3 m; na toj visini je zadnji pršljen grana i
ujedno najviša točka debla. Odavle se račvaju grane u više manje horizontalnoj ravnini,
stvarajući fontastičnu sliku spleta (si. 3, 4).


Da razmovrimo sada raspored grana, njihovu dužinu i presjek. Postojeće grane
raspoređene su u dvije etaže, skoro pršljanove. U svakoj etaži ima 5 grana, u prvoj
između 1.95 i 2.55 m visine, a u drugoj između 4.0 i 4.35 m. Osim ovih grana postoji
jedna manjih dimenzija između prve i druge etaže. Na deblu su vidljivi ostaci još
pet grana, koje su vjerovatno ranije odlomljene. Dužine grana variraju od 2.8 do


7.5 m; u prvoj etaži srednje su dužine 6.6 m, a u drugoj 3.6 m. Kut insercije grana
prve etaže kreće se od 88 do 89° (tabela 1), a njihov raspored u etažama prikazan
je shemski u horizontalnoj projekciji na si. 5.
Tabela 1


I. ETAŽA 11. ETAŽA
Grana Visina
račvanja
Dužina grane Kut insercije Grana Visina
račvanja
Dužina grane
Br. m m o Br. ni m
1 2.30 7.5 89 6 4.00 3.5
2 2.35 5.7 88 7 4.20 4.0
3 2.55 6.9 89 8 4.25 3.0
4 2.55 6 9 88 9 4.25 2.8
5 1.95 6.0 89 10 4.00 5.0


Presjeci grana su neobično splošteni, izduženo eliptični s velikom osovinom u
smjeru opterećenja i visoko postavljenim anatomskim središtem (hiponastija), dakle
tipičan presjek grana, koje su izložene kompresiji. Kod četinjača je to redoviti slučaj,
samo što kod grana ovog čempresa površina donjeg dijela presjeka daleko premašuje
površinu gornjeg presjeka, osobito kod nekih grana. Tako na pr. kod grane br. 9
odnom male i velike osovine je 1 : 6.25, površina presjeka gornje strane je 67 cm2,
a donje 436 cm2 (si. 6 a). Na ostacima nekih grana prerezanih uz deblo, ustanovio
se broj godova na jedinici dužine; mjereno u smjeru radija iznad anatomskog središta
izbrojano je 13.8 godova na 1 cm, a ispod središta 2.5 goda na 1 cm. Površina
presjeka gornje strane je 33 cm2, donje strane 186 cm2 (si. 6 b).


Ovako spljošteni eliptični profil grana gubi se prema vrhovima i prelazi u više
manje kružni (grana br. 1 si. 7).


Što je uslovilo da se razvio ovakav habitus čempresa? Siguran odgovor na to
pitanje je dosta težak, jer kako znamo, lik stabla je rezultanta mnogih faktora;
vanjskih utjecaja i nasljednih osobina.


Moguće je svojevremeno bio oštećen ili prelomljen vrh čempresa od groma,
vjetra ili bilo kojeg drugog uzroka, a da su grane uz prelom svojim razvojem prerasle
mjesto loma, koje sada nije više vidljivo. Prestankom funkcije vrha debla, grane
su nastavile pojačani rast u horizontalnom pravcu i time se sve više opterećivale
drvnom masom, zimzelenim lišćem, šišaricama, a povremeno oborinama i mehaničkim
udarima vjetra. Posljedica tih opterećenja bila bi i građa grana prilagođena
kompresiji sa naglašenom hiponastijom. Stanovitu ulogu vjerojatno je odigrala i
priroda tla, ono je pod čempresom plitko, nasuto da bi se stvorila umjetna terasa
na nepovoljno uslovljenom vapnencu na kojem je žilje bilo prisiljeno, da se razvija
više-u horizontalnom pravcu nego u dubljinu.


196




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Da li je svijetlo utjecalo na formiranje lika, nije moguće ustanoviti. Na mjestu,
gdje je čempres uzrastao, trebalo bi očekivati piramidalni oblik krošnje kao najpovoljniju
formu obrane od sunčanog svijetla, koje je naročito intenzivno na Hvaru.


Slijedeći važan faktor, koji je mogao utjecati na formiranje krošnje i građe
grana je pojava nasljeđa. Teško se može pretpostaviti, da je ovaj čempres uzgojen
namjerom, da se dobije onakav lik kakav je danas, t. j . da je uzgojen potomak primjerka,
koji se već odlikovao posebnim likom. Iz sjemena opisanog čempresa uzgojili
smo trogogišnje biljke, na kojima se za sada ne opaža bilo kakva promjena:
94,7% su horizontalne, a 5.3% piramidalne forme. Isto tako neki 12-godišnji primjerci
ni po čemu se ne razlikuju od ostalih čempresa horizontalne forme. Ipak
postoji jedna indicija prema kojoj bi se lik čempresa mogao pripisati pojavi nasljeđa.
Zapažena su, naime, dva čempresa, koja likom odudaraju od običnih; jedan u
grupi čempresa pred ulazom u samostan, a drugi stinjak metara prije toga uz lijevu
stranu puta na kamenitom tlu sa rogačima (Ceratonia siliqua). Naročito ovaj drugi


0 i 2 3 4 5 6 7m.


uOcm


SI. 7 — Presjeci grane br. 1. — Orig.


primjerak ima tendenciju širenja nisko položene krošnje i razvoja hiponastičkih
grana. Oba primjerka su manjih dimenzija nego opisani i sigurno mlađi. Ovaj slučaj
bi možda mogao ukazati na pojavu nasljeđa u jednoj ekstremnoj formi, koja se očitovala
na našem čempresu.


Starost čempresa nije bilo moguće odrediti. Tragajući u tom pravcu možemo
skoro sa sigurnošću postaviti maksimalnu moguću starost od 490 godina, t. j . od
datuma gradnje samostana. Druga je, vjerojatnija postavka za starost od oko 350
godina. Näinle, godine 1574. samostan je bio obnovljen nakon turskih razaranja.
Izgleda, da je tek nakon tog datuma bila podignuta terasa na nasipu i uređen mali
vrt, u kojem se sada nalazi čempres. Ta starost ili još nešto manja, poklapala bi se
i sa boravkom Rossellija na Hvaru. U poredbi sa drugim čempresima, na kojima je
mjeren godišnji prirast, imao bi daleko manju starost. Tako na primjer, u odnosu
na poznati Michelangelov čempres u Rimu (god. debljinski prirast 4.66 mm) imao
bi starost od nepunih 130 godina. Pretpostavljamo ipak, da je njegova starost veća,
prvo iz razloga, što mu je razvoj vjerojatno bio ometan pomanjkanjem vrha, a zatim
plitkim tlom i kamenom podlogom. Osim toga F. Petter pred 100 godina spominje
ovaj čempres kao stari primjerak, koji je svojom krošnjom prekrio čitavu terasu:


197