DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 43 <-- 43 --> PDF |
SAOPĆENJA INTERESANTAN PRIMJERAK ČEMPRESA NA HVARU SI. 1 — Lik čempresa — a) piramidalni b) horizontalni c) Rossellijev. — Orig. Zahvaljujući mnogim okolnostima, otok Hvar kao i istoimeni grad na njemu, već je dugi niz godina jedna od najprivlačnijih točaka na našem Jadranu. Bezbroj domaćih i stranih posjetilaca dalo je izraza svom oduševljenju u raznim putopisima i člancima. Zadovoljava ljude koji traže pitomu prirodu i blagu klimu u bilo koje doba godine, te one koji istražuju našu jadransku floru čime je Hvar naročito bogat; historičare, jer Hvar nekad na kulturno vodećem mjestu, pruža dragocjenih podataka ođ Grčko-Rimske ere pa na ovamo. Dovoljno je letimično prijeći taj mali gradić i zapaziti toliko skladnih arhitektonskih objekata iz prošlosti ispunjene borbom i pregnućima. Tu je između palata hvarskih plemića jedinstven trg sa kate dralom, Sanmichelijeva Loggia i prvo Sl. 2 — Rossellijev čempres, Pogled sa kazalište na Balkanu. Poslije Dubrov-istoka. — Orig. |
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nika, Hvar je dao najsnažnije predstavnike naše rene*sanske knjiezvnosti u ličnostima Lučića i Hektorovića. »Venecija u TVUnijaturi«, kaže jedan Austrijanac. Samo što Veneciji potpuno nedostaju vegetacijske odlike našeg Hvara. I još nešto: nisu mutne lagune, nego kristalno plavetnilo ´otvorenog mora, koje se pruža pred nama. I tako hodajući uz more između palma, čempresa, borova, agava i rogača, u pravcu istoka, doći ćemo do starog franjevačkog samostana iz XV. vijeka, koji je smješten na suprotnom kraju, dajući potpunost krasnoj panorami. Osim biblioteke i numizmatičke zbirke, ovaj samostan posjeduje i lijepu kolekciju slika, među kojima se ističe poznata »Posljednja večera«, koja se pripisuje Rosselliju (1578—1650). Uz ime ovog slikara, majstora Firentinske škole XVII. vijeka, vezano je postojanje na- Sl. 3 — Rossellijev čempres, pogled sa zapada — Orig. |
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ročito interesantnog čempresa u malom vrtu samostana, pred njegovim južnim pročeljem. Prema predaji, taj čempres zasadio je Rosselli za vrijeme svog boravka na Hvaru, kad je uslijed bolesti bio prinuđen da tamo ostane kao gost franjevaca. Njima je navodno u znak zahvalnosti ostavio krasno platno sa Posljednjom večerom. Da li je spomenuti čempres, koji nas ovdje najviše interesira, stvarno zasađen rukom Rossellija ili nije, nema naročitog značaja. Taj podatak, ukoliko je točan, pomogao bi nam jedino kod određivanja njegove starosti. Poznat je običaj da se, osobito u turističkim mjestima, pojedini predmeti ili lokaliteti dovode u vezu s imenima ličnosti iz bliže ili dalje historije kako bi se pojačao interes posjetilaca. Međutim ovaj čempres horizontalne forme (Cupressus sempervirens L. var. horisontalis Mili.) i bez Rossellijevog imena pobuđuje pažnju svojim likom i građom grana. Kako je poznato, piramidalna i horizontalna forma čempresa bitno se međusobno razlikuju po uglu insercije grana, a time i po svom liku. Piramidalna forma ima grane inserirane pod oštrim uglom, a deblo je u starosti granato sve do baze, horizontalna forma je sa granama inserirani pod tupim uglom, a odraslo stablo u donjoj česti debla je bez grana (si. 1 ab). Hvarski, ili da ga i ovdje nazovemo Rosselijev čempres, ima tipično kišobranasti lik sa horizontalno inseriranim dugačkim granama bez izrazitog vrha, široke, guste granate i nisko spuštene voluminozne krošnje (si. 1 c i si. 2). Promjer mu je 59 cm, SI. 5 — Horizontalna projekcija rasporeda grana u etažama. — Orig. SI. 4 — Rossellijev čempres, detalj Orig. 80 7o 6o 5o 4o 3o ZO 10 ocm. SI. 6 — Presjeci grana, a) grana br. 9, b) ostatak jedne grane. — Orig. |
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 46 <-- 46 --> PDF |
a visina 5.6 m. Deblo je izrazito do 4.3 m; na toj visini je zadnji pršljen grana i ujedno najviša točka debla. Odavle se račvaju grane u više manje horizontalnoj ravnini, stvarajući fontastičnu sliku spleta (si. 3, 4). Da razmovrimo sada raspored grana, njihovu dužinu i presjek. Postojeće grane raspoređene su u dvije etaže, skoro pršljanove. U svakoj etaži ima 5 grana, u prvoj između 1.95 i 2.55 m visine, a u drugoj između 4.0 i 4.35 m. Osim ovih grana postoji jedna manjih dimenzija između prve i druge etaže. Na deblu su vidljivi ostaci još pet grana, koje su vjerovatno ranije odlomljene. Dužine grana variraju od 2.8 do 7.5 m; u prvoj etaži srednje su dužine 6.6 m, a u drugoj 3.6 m. Kut insercije grana prve etaže kreće se od 88 do 89° (tabela 1), a njihov raspored u etažama prikazan je shemski u horizontalnoj projekciji na si. 5. Tabela 1 I. ETAŽA 11. ETAŽA Grana Visina račvanja Dužina grane Kut insercije Grana Visina račvanja Dužina grane Br. m m o Br. ni m 1 2.30 7.5 89 6 4.00 3.5 2 2.35 5.7 88 7 4.20 4.0 3 2.55 6.9 89 8 4.25 3.0 4 2.55 6 9 88 9 4.25 2.8 5 1.95 6.0 89 10 4.00 5.0 Presjeci grana su neobično splošteni, izduženo eliptični s velikom osovinom u smjeru opterećenja i visoko postavljenim anatomskim središtem (hiponastija), dakle tipičan presjek grana, koje su izložene kompresiji. Kod četinjača je to redoviti slučaj, samo što kod grana ovog čempresa površina donjeg dijela presjeka daleko premašuje površinu gornjeg presjeka, osobito kod nekih grana. Tako na pr. kod grane br. 9 odnom male i velike osovine je 1 : 6.25, površina presjeka gornje strane je 67 cm2, a donje 436 cm2 (si. 6 a). Na ostacima nekih grana prerezanih uz deblo, ustanovio se broj godova na jedinici dužine; mjereno u smjeru radija iznad anatomskog središta izbrojano je 13.8 godova na 1 cm, a ispod središta 2.5 goda na 1 cm. Površina presjeka gornje strane je 33 cm2, donje strane 186 cm2 (si. 6 b). Ovako spljošteni eliptični profil grana gubi se prema vrhovima i prelazi u više manje kružni (grana br. 1 si. 7). Što je uslovilo da se razvio ovakav habitus čempresa? Siguran odgovor na to pitanje je dosta težak, jer kako znamo, lik stabla je rezultanta mnogih faktora; vanjskih utjecaja i nasljednih osobina. Moguće je svojevremeno bio oštećen ili prelomljen vrh čempresa od groma, vjetra ili bilo kojeg drugog uzroka, a da su grane uz prelom svojim razvojem prerasle mjesto loma, koje sada nije više vidljivo. Prestankom funkcije vrha debla, grane su nastavile pojačani rast u horizontalnom pravcu i time se sve više opterećivale drvnom masom, zimzelenim lišćem, šišaricama, a povremeno oborinama i mehaničkim udarima vjetra. Posljedica tih opterećenja bila bi i građa grana prilagođena kompresiji sa naglašenom hiponastijom. Stanovitu ulogu vjerojatno je odigrala i priroda tla, ono je pod čempresom plitko, nasuto da bi se stvorila umjetna terasa na nepovoljno uslovljenom vapnencu na kojem je žilje bilo prisiljeno, da se razvija više-u horizontalnom pravcu nego u dubljinu. 196 |
ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Da li je svijetlo utjecalo na formiranje lika, nije moguće ustanoviti. Na mjestu, gdje je čempres uzrastao, trebalo bi očekivati piramidalni oblik krošnje kao najpovoljniju formu obrane od sunčanog svijetla, koje je naročito intenzivno na Hvaru. Slijedeći važan faktor, koji je mogao utjecati na formiranje krošnje i građe grana je pojava nasljeđa. Teško se može pretpostaviti, da je ovaj čempres uzgojen namjerom, da se dobije onakav lik kakav je danas, t. j . da je uzgojen potomak primjerka, koji se već odlikovao posebnim likom. Iz sjemena opisanog čempresa uzgojili smo trogogišnje biljke, na kojima se za sada ne opaža bilo kakva promjena: 94,7% su horizontalne, a 5.3% piramidalne forme. Isto tako neki 12-godišnji primjerci ni po čemu se ne razlikuju od ostalih čempresa horizontalne forme. Ipak postoji jedna indicija prema kojoj bi se lik čempresa mogao pripisati pojavi nasljeđa. Zapažena su, naime, dva čempresa, koja likom odudaraju od običnih; jedan u grupi čempresa pred ulazom u samostan, a drugi stinjak metara prije toga uz lijevu stranu puta na kamenitom tlu sa rogačima (Ceratonia siliqua). Naročito ovaj drugi 0 i 2 3 4 5 6 7m. uOcm SI. 7 — Presjeci grane br. 1. — Orig. primjerak ima tendenciju širenja nisko položene krošnje i razvoja hiponastičkih grana. Oba primjerka su manjih dimenzija nego opisani i sigurno mlađi. Ovaj slučaj bi možda mogao ukazati na pojavu nasljeđa u jednoj ekstremnoj formi, koja se očitovala na našem čempresu. Starost čempresa nije bilo moguće odrediti. Tragajući u tom pravcu možemo skoro sa sigurnošću postaviti maksimalnu moguću starost od 490 godina, t. j . od datuma gradnje samostana. Druga je, vjerojatnija postavka za starost od oko 350 godina. Näinle, godine 1574. samostan je bio obnovljen nakon turskih razaranja. Izgleda, da je tek nakon tog datuma bila podignuta terasa na nasipu i uređen mali vrt, u kojem se sada nalazi čempres. Ta starost ili još nešto manja, poklapala bi se i sa boravkom Rossellija na Hvaru. U poredbi sa drugim čempresima, na kojima je mjeren godišnji prirast, imao bi daleko manju starost. Tako na primjer, u odnosu na poznati Michelangelov čempres u Rimu (god. debljinski prirast 4.66 mm) imao bi starost od nepunih 130 godina. Pretpostavljamo ipak, da je njegova starost veća, prvo iz razloga, što mu je razvoj vjerojatno bio ometan pomanjkanjem vrha, a zatim plitkim tlom i kamenom podlogom. Osim toga F. Petter pred 100 godina spominje ovaj čempres kao stari primjerak, koji je svojom krošnjom prekrio čitavu terasu: 197 |