DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 41 <-- 41 --> PDF |
zakorovljuje u stadiju maksimalnog razvitka jedne vrste, dok se u ostalom djelu razvitka sastojine može zakorovljenje onemogućiti provedbom redovne prebirne sječe blažeg intenziteta. Obzirom na naprijed obrazloženi razvoj Sastojine vidimo, da sječa u krugove ne može biti ni za jednu sastojinu trajni način njenog uzgoja, već je ista vremenski i prostorno ograničena i izmjenjuje se sa redovnom prebirnom sječom. 4. Ste pen razvitka podmlatka. Ako se j edna sastoj ina, u kojoj je provedena prebirna sječa jačeg intenziteta dobro pomladi, možemo u kasnijim godinama oslobođenje tog podmlatka provesti sječom gornje etaže u krugovima. Tim načinom dobivamo pojedine skupine podmlatka, koji brže i bolje raste od ostalog i pospješujemo prebirnu grupimičnu strukturu šume. Kod svih doznaka drvnih masa u prebirnoj šumi potrebno je upoznati elemente te obilježbe, a koji su slijedeći: a) struktura i sastav tla; b) struktura i sastav sastojine (iznad taksacione granice) ; c) struktura i sastav pomdlatka (ispod taksacione granice) ; d) zdravstveno stanje sastojine; e) ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina; f) gospodarska zrelost stabala. Ne ulazeći u analizu svakog pojedinog elementa, mogu napomenuti, da je pod b) označena »struktura i sastav sastojine« analizirana kod iznošenja tipa sastoj ina. Uvažeći gore navedene elemente, a prema konkretnom stanju sastojine, vršit će se doznaka i sječa, bilo redovnim prebirnim načinom, bilo sječom u krugove (čiste ili sa pojedinim stablima), bilo kombinacijama obih načina. Baš u ovoj mogućnosti leži dinamika konsignacije stabala u prebirnoj šumi. 6. Analiza ophodnjice. Najbolji način određivanja ophodnjice jest taj, da se za svaki pojedini odjel utvrdi njegova specifična ophodnjica, jer se tako može najbolje obuhvatiti biološka raznolikost prebirne šume. Ovakva ophodnjica može biti slobodna (direktivna) ili stabilna. Direktivna (slobodna) ophodnjica za svaki pojedini odjel omogućuje najdinamičnije prebirno gospodarenje. Ukoliko pojedine veće skupine odjela pokazuju zajedničke biološke osebine može se za čitavu takvu jedinicu odrediti ili slobodna ili stabilna ophodnjica. Napokon kod prvog uređivanja, ili kod nedovoljno utvrđenih tipova šume, može se za velike šumske komplekse odrediti zajednička ophodnjica, bilo stabilna bilo slobodna. Prema tome je izbor ophodnjice ovisan o intenzitetu gospodarenja i izvršnom tipiziranju šume. Isti razlozi vrijede i za izbor vremena trajanja ophodnjice, koja je to kraća, što je intenzivnije gospodarenje. Iz prednjeg se obrazloženja vidi, da se u praksi često mora provoditi individualna ophodnjica, iako plan propisuje jednu opću ophodnjicu za cijelu gospodarsku jedinicu. 7. Izbor sječina. Iz svega naprijed obrazloženog izlazi, da se uredno može gospodariti prebirnom šumom samo tako, da se prepusti izvađaču radova, da sam |