DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
nacije. U sastojini u kojoj dominira jela javlja se bukva nakon duže vremena periodički, dosiže svoj maksimum koji je vremenski kratak i ponovno opada i nestaje. Isti se proces odigrava i u sastojini bukove dominacije gdje se jela javlja u kraćem vremenskom periodu i nestaje iz sastojina. Kod sastojine u kojima dominiraju obje vrste iste se po vremenu i intenzitetu periodički jednako izmjenjuju (vidi grafikon 2.) U tom grafikonu horizontala označuje nam vremenske razmake označene sa 1, 2, 3, 4, i t, d. dok vertikala označuje veličinu drvne mase. Vertikala n označuje veličinu normalne drvne zalihe, a vertikale Rl, R2, i t. d. stanje izjednačenja masa obih vrsta, dok svaka druga vertikala na grafikonima označuje odnos vrsta i njihovu veličinu u tom vremenskom razdoblju. U grafikonu A, dominacija jele označuje J period čiste jelove dominacije, Ji period ulaska bukve do stanja izjednačenja vrsta R 1 dok J 2 označuje period dominacije bukve preko stanja maksimalnog uspona do stanje izjednačenja vrsta R 2, a J3 označuje period odlaska bukve. Prema tom grafikonu period dominacije jele traje tri vremenske jedinice dok period dominacije bukve samo jednu vremensku jedinicu. Proizvoljno uzeta dužina periode vrsta* služi samo radi razmatranja i treba da se tek istraživanjem utvrdi. U grafikonu sastojine bukove dominacije B razvitak vrsta isti je kao kod A samo u tom grafikonu bukva i jela zamjenjuju svoja mjesta. Analogno gornjem provedeno je i označivanje u grafikonu jednake dominacije jele i bukve (grafikon lie) . Prema grafikonu razvoja sastojina i u istom označenih stepena razvitka dobivamo tipove prebirnih šuma označenih u skici 3. Točnim promatranjem velikih kompleksa naših prebirnih šuma može se razni period razvitka pojedine sastojine ili većeg kompleksa sa manjom ili većom točnošću utvrditi. Promatranje i utvrđivanje tog razvitka obzirom na obrazloženu dinamiku vrsta jedan je od najvažnijih zadataka istraživačkih radova u tim šumama, i vrlo važan element za određivanje smjernica budućeg gospodarenja za te šume. Iz prednjeg se obrazloženja vidi-da ranije utvrđeno pravilo, da se u prebirnoj šumi nastoji konstantno održavati omjer smjese jele i bukve sa 70 : 30% nije uvijek provediv niti je svuda u skladu sa biologijom prebirne šume. Jedan od osnovnih zadataka gospodarenja prebirnom šumom ima biti i taj, da se sječe provedu tako da se održi, ili još bolje, uvađa smjesa po vrsti drveća, koja najbolje odgovara momentanom stanju tla. Ako razmotrimo sastojinu jelove dominacije (A) vidimo, da u periodu čiste jele ista ima djelomično prebirnu strukturu uz sklonost jednoličnoj strukturi (oznaka a u grafikonu). Neposredno prije i poslije stanja izjednačenja javlja se mješovita sastojina jele i bukve sklonosti preborne strukture (oznaka b u grafikonu) te napokon u stadiju dominacije bukve pretežno jednolika sastojina bukve (oznaka c u grafikonu), iste su takve oznake provedene i u sastojini bukove dominacije (grafikon B). U čistoj jelovoj sastojini (a) dolaze vrlo često pojedinačna stabla bukve, dok u čistoj bukovoj sastojini (b) dolaze često pojedinačno jela, prema tome imamo obzirom na strukturu šume tri tipa: 1. čistu jelovu sastojinu, sa pojedinačnim bukovim stablima djelomično prebirne strukture (a). 186 |