DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 25     <-- 25 -->        PDF

komponentu troška čini trošak za utovar odnosno pripregu trupaca, ako
se vrši vuča po tlu te trošak istovara na prosjeki. Varijabilnu komponentu
troška čini trošak direktne vuče odnosno vožnje. Ovaj je ovisan


o dužini na kojoj se vrši privlačenje (vuča ili vožnja) te je sa njome
upravno proporcionalan. Privlačenje od panja do pomoćnog skladišta
(prosjeke) izvodi se po prirodnom terenu i obično primitivnim sredstvima
(konjska vuča ili vožnja). Mehanizacija je za sada tek u povojima
(traktori puzavci), a ukoliko je i provedena, njezini su troškovi razmjerno
visoki. Kapacitet je sredstava, koja služe u ovoj fazi transporta
u nizinskim šumama razmjerno malen.
Prosjeke u nizini služe u većini slučajeva kao izvozni putovi. Kapacitet
sredstava, koja se upotrebljavaju za izvoz materijala sa prosjeka
do glavnih skladišta, razmjerno je velik, pogotovu kad ga usporedimo sa
kapacitetom sredstava, koja se upotrebljavaju u prvoj fazi transporta.
Daljina privlačenja od panja do prosjeka raste sa veličinom odjela te je
trošak privlačenja po jedinici proizvoda to veći, što su odjeli veći.


Prema tome manji odjeli znače kraću daljinu privlačenja te u vezi
sa time i niže troškove privlačenja po jedinici proizvoda (m3).


S druge strane, štogod su odjeli manji, odnos površine prosjeka
prema površini odjela je veći. Na prosjeke otpada veći procenat zemljišta.
U ekonomskom smislu prosjeke predstavljaju zemljište izdvojeno iz
proizvodnje drvne mase. Vrijednost drvne mase, koja je bila proizvedena
na pros jekama, opterećuje to više jedinicu proizvoda u šumi, što su
odjeli manji. Ovaj činilac djeluje prema tome u obratnom -smjeru od
troškova iznošenja i traži što veće odjele. U ekonomskom smislu optimalna
će veličina odjela sa gledišta iskorišćavanja šuma biti ona, kod
koje će ukupni trošak po jedinici proizvoda — a ovaj se sastoji iz troškova
iznošenja i troška, koji rezultira kao posljedica gubitka prirasta
na površini prosjeka — biti najmanji.


U ovom razmatranju postavili smo stoga zadatak, da teoretski sa
postavljenih pretpostavki odredimo optimalnu veličinu odjela u nizinskim
šumama.


Rješenje problema


Iz razloga, koje ovdje ne ćemo razmatrati, odjeli u nizinskim šumama
imaju oblik pravokutnika, kojeg se stranice odnose općenito 1 : k.
Na si. 1. prikazali smo površinu takvog odjela sa pripadajućim prosjekama.


Pretpostavivši da širina odjela izražena u stotinama metara (100 m)
iznosi x, tada površinu odjela u ha prikazuje formula (1).


Po = k x2 ha 1).


Uz pretpostavku, da drvna masa po ha iznosi u doba sječe (na kraju
ophodnje q m3/ha, tada drvna masa na površini odjela iznosi


M = k x2 q m3 2).


Srednju daljinu privlačenja drveta od panja do prosjeka uz pretpostavku
jednoličnog rasporeda izrađenih proizvoda na površini odjela daje
formula: