DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 23 <-- 23 --> PDF |
tičkim i gospodarskim djelatnostima, glavni uzročnik, čovjek nosi za to zlo bilo u vidu prošlih vlastodržaca, bilo preko nekadašnjih staleža, bilo kao pojedinac — običan stanovnik — notice, u neznanju ili prisiljen teškim životnim prilikama, veću ili manju historijsku odgovornost. Negativna djelovanja prirodnih sila došla su ovdje do izražaja sekundarno, kada je čovjek svojim postupkom sa šumom i obešumljenim površinama stvorio nepovoljne prilike i omogućio takva djelovanja. Analizirajući sve te djelatnosti u našoj prošlosti, možemo reći, da su velika područja golog krša u Dalmaciji, Istri kao i Hrv. Primorju stvorili ovi faktori: 1. Historijski i politički razvoj i vladavina Mletačke republike i Habsburške monarhije, koje su se za kulturni i gospodarski napredak naroda tih područja vrlo malo brinule, a šume iskorišćavale isključivo u svoju korist, te se potpuno ponijele kao tuđa vlast. 2. Dugotrajni ratovi s Turcima i njima prouzrokovane teške ekonomske i socijalne posljedice po domaće stanovništvo. 3. Otpor domaćeg stanovništva prema iskorištavanju po stranoj vlasti, te nemogućnost, da se pod tadašnjim životnim okolnostima gospodarski osamostali i uzdigne. 4. Lična gramzljivost. Težnja pojedinih šumoposjednika i trgovaca drvom za brzim bogaćenjem na račun zajednice. 5. Davanje nadzora nad gospodarenjem kao i samih šuma u ruke općina, koje nisu bile sposobne, da ih racionalno iskorišćuju, već su drvo prodale, a šume pretvorile u zajedničke pašnjake. 6. Ekstenzivno stočarstvo sa podržavanjem velikog broja koza. 7. Destruktivni utjecaj prirodnih sila. Eroziono djelovanje vode i utjecaj abrazione sile bure na već obešumljenim krškim tlima. I ako od negativnog djelovanja tuđinskih vlasti i nekadašnjeg društvenog uređenja ostadoše samo štetne posljedice u vidu obešumljenih i golih površina, ipak smo i danas svjedoci stvaranja novih površina golog krša i degradiranja šuma, tako, da ne znamo, pozitivno, da li smo uspjeli dosadašnjim pošumljavanjima i melioracijama zaustaviti, ograničiti ili moguće čak i smanjiti ovo historijsko zlo našeg naroda. Mjestimični neracionalni postupak sa šumama, ekstenzivno stočarstvo uz destruktivan utjecaj prirodnih sila na specifički krško tlo — još su i danas faktori, koji u tom području, mogli bi reći, kompleksno trajno negativno djeluju, te stvaraju dispoziciju za daljnje degradiranje šuma i proširenje golih krških površina. Put od pašnjačkih površina do golih kamenjara, uz stalni utjecaj naglih daždeva i bure, nije dalek. Moramo biti svjesni, da kolikogod usavršili tehniku pošumljavanja, te u taj posao uložili veliki rad i kapital, ne će biti moguće zaustaviti i otkloniti to zlo tako dugo, dok njegov izvor ne bude uništen. Opetovano dolazimo do zaključka, da konačno pozitivno rješenje tog problema nije ovisno isključivo o šumskogospođarskoj aktivnosti. Trajni uspjeh bit će osiguran tek sa istovremenim podizanjem gospodarskog, materijalnog i kulturnog nivoa naroda naših kraških područja. Da bismo spriječili povećanje golih površina krša naša šumsko-gospodarska aktivnost ne bi smjela ni jednog časa zastati. Tamo, gdje se ne može odmah prići pošumljavanju većih suvislih površina, treba podizanjem dovoljno širokih šumskih pojaseva zaštititi još donekle plodna i zatravljena tla i tako ih očuvati od potpune degradacije i ogoljenja. |