DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU HISTORIJE POSTANKA NAŠEG GOLOG KRŠA Dr. ing. Zlatko Vajda Z Z namo, da je velik dio današnjih golih krških površina bio nekada pod šumom. Mnogo se dosada raspravljalo o uzrocima postanka golog krša i o degradiranju šuma na tom području. Ipak, taj problem još uvijek nije dovoljno osvjetljen. Ovom ćemo raspravom na osnovu raspoloživih podataka nastojati predočiti postupak sa šumama na području naših kraških oblasti počam od srednjevjekovnih vremena, pa ćemo na osnovu historijskih podataka pokušati da donesemo što objektivniji zaključak o uzrocima postanka krša. želja nam je, da tim doprinesemo što boljem upoznavanju faktora, koji su u prošlosti djelovali negativno i stvorili današnje teško stanje na kršu. To je potrebno tim više, što je djelovanje većine tih faktora bilo kompleksno, pa pri podizanju novih i obnovi degradiranih sastojina u tom području te odabiranju smjernica, metoda d cilja gospodarenja treba one faktore, koji još i danas djeluju negativno — pravilno ocijeniti, kako bi njihove štetne posljedice u dogledno vrijeme ako ne posve ukloniti, ipak bar donekle ograničili. Podatke za ovaj historijski prikaz uzeli smo i citirali iz ovih literarnih radova: Andrić : Značenje Marka Marulića, Zagreb, 1901., Kauders : Prilog historiji šumarstva Istre i Krka, Spomenica, Zagreb, 1926.; Laszovski : Urbar vinodolskih imanja, Vjesnik kr. hrv. slav. dalm. zem. arhiva, Zagreb 1915.; Kosović : Prvi šumarski stručni opis šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli, Š. L. 1914.; Palmgren : Entwaldung, Verstepung und Wüstenbildung in Südeuropa, Berlin 1953. (Meyer, Revue Forestier, Nancy 1953); Poparić : Dalmatinske šume u historiji, Vjesnik Matice dalm. Zadar, 1902.; Schilinger : Zur Entwaldung des Karstes, Forstwissenschaftliches Centralblatt, Berlin 1949.; Ugrenović : L´activite forestiere francaise dans les provinces Illyriennes (1809—1813), Annales de l´institut francaise de Zagreb, 1938.; — Acta Gallica Provincia Illyria 1812. Wessel y J.: Kras hrv. krajine i kako da se spasi. Šumarski list 1877., 1878., 1879.; Šumski red za cesarsku i kralj, gospoštiju u Bakru od 16. XI. 1767. Mnoge od navedenih i citiranih podataka stavio je na raspolaganje prof. A. K au d e r s na čemu se ovim putem najljepše zahvaljujem. Sve smo sabrane podatke nastojali iznijeti kronološkim redom i logički ih povezati. Neki su od njih poznati starijim čitaocima Š. L. Ipak, bilo je potrebno, da ih radi dokumentacije ponovno napomenemo. Na širokom području današnjeg našeg krša, uz zapadnu obalu Jadranskog mora, rasle su još koncem srednjeg vijeka, u nižim područjima i na otocima, lijepe visoke hrastove i borove šume, dok su visove uz more i u neposrednoj unutrašnjosti kopna pokrivale pretežno bukove i jelove prašume. Tako pisci, koji opisuju I. Križarsku vojnu navode, da su duž rimske ceste Senj — Promina — Solin, pa uz morsku obalu do Neretve, bile šume tako guste, da se kroz njih vrlo teško prolazilo. I nazivi mnogih velebitskih brda na dalmatinskoj strani, koja su danas gola, svjedoče, da su ona nekad bila šumom pokrivena. 0 nekom smišljenom šumskom gospodarstvu tog vremena nema spomena. Tek statuti dalmatinskih gradova propisuju izvjesne šumsko-političke mjere, kao na pr. najstariji statut grada Nina iz 13. vijeka sadrži kaznene odredbe za šumske prekršaje. |