DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Izvještaj urednika »Šumarskih novina« Izvještaj urednika »Šumarskih novina« razmatra detaljnije strukturu tematike i konstatira, da je materijal o zaštiti šuma bio najviše zastupan (23%); zatim razne stručne zanimljivosti (17%); pa uzgoj šuma i pošumljavanje (15%), iskorišćavanje šuma (7%) i t. d.. Na samo pošumljivanje otpalo je svega 1% iako imamo samo na kršu i obimne radove i veliku problematiku. Na dopise sa terena otpada samo 18% članaka. Poziva na obimniju saradnju upravo sa terena. Na kraju upozorava na krivo mišljenje nekih članova, da su »Šumarske novine« list samo za lugarsko osoblje. Taj je list namijenjen i šumarskom tehničkom i lugarskom osoblju. Inače bi ga trebalo sasvim drugačije uređivati, kako u pogledu sadržaja tako osobito u pogledu stila. IZ STENOGRAFSKOG ZAPISNIKA Šumarski klub — Rijeka Ispred Šumarskog kluba — Rijeka podnio je izvještaj ing. Branko Milas. Klub na Rijeci ima 77 redovnih članova. Tokom godine održane su tri odborske sjednice i tri plenarna sastanka. Članovi surađuju u »Šumarskom listu« i u »Šumarskim novinama «, pa se čak javljaju svojini člancima i lugari (Golik Marijan, Šumarija — Fužine sa tri članka i Mataklija Marijan, Šumarija — Lošinj sa jednim člankom). Šumarski tehničari još nisu počeli surađivati u stručnim listovima. Održane su dvije stručne ekskurzije sa referatima uz prisustvo 45 inženjera i tehničara te 25 lugara. Na područje koje zahvaća klub, priređena je stručna ekskurzija šumarske sekcije DIT-a iz Ljubljane i šumarskih stručnjaka Direkcije šuma — Beograd. Članovi kluba su proveli stručnjake bratskih republika upoznavajući ih problematikom gospodarenja na ovom području. U 1954. godini klub planira tri ekskurzije, od kojih jednu kroz Bosnu i Dalmaciju. Ogulin. Ing. Franjo Presečki izvješćuje o radu Šumarskog kluba — Ogulin Klub u 1952. godini nije gotovo ništa radio. Nova uprava kluba pokrenula je tokom 1953. godine rad kluba i uspjela organizaciono obuhvatiti gotovo sve inženjere i tehničare. Klub je brojno mali, svega 20 redovnih članova. Tokom 1953. godine su održana 4 plenarna sastanka, sa kojih su poslane pismene sugestije Društvu. Na inicijativu kluba, a u sporazumu s organima DIP-a i Šumskog gospodarstva u Ogulinu, održana su gotovo kod svih šumarija i teoretska predavanja i praktične vježbe s lugarskim i manipulativnim osobljem o stablimićnoj procjeni i upoznavanju uzansi. Osim toga je održano u Ogulinu i nekoliko užih sastanaka sa diskusijom o raznim problemima stručne, a i političke prirode. Split. Izvještaj o radu kluba u Splitu podnio je ing. Oskar Piškorić. Od ukupno 50 članova, 30 su inženjeri, a 20 tehničari. U samom Splitu, što u operativi, što u Institutu, školi i bujičarstvu nalazi se 29 članova. Održano je 6 plenarnih sastanaka, a na 2 sastanka su prisustvovali i članovi s terena. Velika raštrkanost i udaljenost, te spore saobraćajne veze otežavaju prisustvovanje članova sa šumarija. Potrebno je istaknuti, da je upravo na osnovu zaključka kluba osnovana Lugarska škola, što je bio akutan problem za Dalmaciju. Klub održava vezu sa članovima putem »Obavijesti kluba«, koje su izlazile povremeno, prema potrebi. Klub surađuje u splitskom DIT-u, a koristi i njihove prostorije za svoje plenarne sastanke. Na godišnjoj skupštini je raspravljano o problemu uređivanja šuma na kršu, a na osnovu referata ing. D. Bure. Donijeti su i zaključci. Karlovac. Klub u Karlovcu osnovan je u ožujku 1953. godine, izvijestio je ing. Drago Majer i broji 25 članova, od čega 13 šumarskih inženjera i 12 tehničara. Do 134 |