DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IZVJEŠTAJ O 75-TOJ GODIŠNJOJ SKUPŠTINI Dana 6. veljače 1954. održana je 75. redovna godišnja skupština Šumarskog društva Hrvatske. Skupštinu je otvorio vršioc dužnosti predsjednika društva, podpredsjednik ing. A. Šerbetić. U kratkom uvodnom govoru pozdravio je sve prisutne, a naročito brojno zastupane drugove sa terena, koji su se unatoč teškim saobraćajnim prilikama uslijed nevremena, sakupili u neočekivano velikom broju. Pozvao je prisutne, da u diskusiji, prilikom ocjenjivanja rada društva imaju u vidu činjenicu, da je provedena decentralizacija u radu društva s namjerom da se taj rad odvija u osnovanim klubovima na samom terenu. Ne samo inicijativa, nego i rješavanje pojedinih akutnih problema treba da se što više odvija na širokoj osnovi, na samom terenu, kako bi svaki član društva, bez obzira gdje on živi i radi, mogao aktivno sudjelovati u radu društva. Prema tome, ukoliko su više radili klubovi, utoliko se više osjećao i rad društva. Ovako veliki interes za ovu godišnju skupštinu, koji se razabire iz neočekivano velikog broja prisutnih članova, dokazom je, da je društvo krenulo pravim putem. Predsjedavajući je nadalje naglasio, da se rad društva treba postepeno širiti. U daljnoj izgradnji socijalizma u našoj zemlji postavit će se našem društvu zadatak preuzimanja nekih funkcija koje je dosada vršila državna administracija . Poduzeti su neki koraci u Društvu inženjera i tehničara, da se na pojedina stručna društva prenesu izvjesne funkcije, kao na pr. autorizacija inženjera i tehničara, stručni ispiti i t. d.. Na nama je da nastojimo da ove funkcije preuzmemo i časno ih izvršimo. Nakon uvodnog govora ing. A. Šerbetića, prof. A. Kauders, koji je već 52 godine neprekidno član društva, održao je referat o djelovanju društva kroz proteklih 75 godišnjih skupština.1 U tom, ukratko iznesenom historijatu ispisana je povijest neprekidne borbe šumara, domaćih sinova, za očuvanje i unapređenje našeg narodnog bogatstva, naših šuma. Ta je borba vođena bilo pojedinačno, putem štampe, bilo kolektivno, putem zaključaka i rezolucija društva. Šumar Kos traži još 1847. god. namještanje domaćih sinova i osnivanje šumarskog učilišta. Ta je borba kroz 19. vijek vođena istodobno i na stručnoj bazi. Naši najstariji šumari pozivaju 1876. godine sve snage na okup, jer se iskustvo pokazalo, da pojedinac ne može učiniti ništa: «Samo složnim i zajedničkim radom možemo najglasnij e prepriječiti neovlašteno i nedopušteno postupanje sa šumama.» (Koroskeny). Našim zaslužnim predhodnicima nije u ono vrijeme bilo moguće, da se bore na efikasniji način, nego da budu «glasni» putem stručnog lista i ostale javne štampe. Dugotrajna borba je vođena za šumarsku akademiju, koja je osnovana tek 1898. godine. Niz posve stručnih pitanja diskutirano je i rješavano u društvu, kao pitanja o naravnom pomlađivanju hrastika, o proredama, o uređenju gospodarenja šumama i t. d. Društvo je pretresalo i nacrte zakona o šumama, organiziralo izložbe i djelovalo u propagandi šumarstva. Nisu bila zanemarena ni ostala društvena i staleška pitanja. U 1898. godini sagrađen je »Šumarski dom«, koji je danas vlasništvo društva i središta društvenog djelovanja. Ali se čini da društvo nije uvijek djelovalo kao slobodni forum, barem po ocjeni pisca citiranog članka u «Hrvatskoj njivi», gdje se na jednom mjestu tvrdi, da je malo tko imao snage da se usprotivi prijedlogu, što ga je iznio njegov predpostavljeni, i da se rad društva često odvijao po želji vladini h organa , unatoč «periodičnim injekcijama slobodoumnijih i mlađih elemenata.» Zanimljiva je konstatacija, da se djelovanje društva i kroz život bivše Jugoslavije odvijao često u borbi, koja je bila po motivima slična borbi za vrijeme Austrije i Madžarske. Niti samo organizaciona, pa niti privredno-politička pitanja nisu išla u korist razvoja ove privredne grane. Iako su, doduše, neki zakoni usvojeni na bazi nacrta, koje je predložilo društvo, zapažamo protest ing. čeovića protiv česti h personalnih promjena, koje su obično slijedile iza svake promjene politič 1 Referat prof. A. Kaudersa je u ovom broju u cijelosti odštampan. 130 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 93 <-- 93 --> PDF |
kih prilika i promjena vlada. A «u nijednoj struci ne trpi gospodarstvo i intenzitet rada uslijed čestog premještanja činovnika tako, kao u šumarskoj struci. »Jednako tako čitamo o apelu na Ministarstvo šuma i rudnika, u kojemu se protestira proti v sječe nedozrelih hrastovih sastojina kao i protiv toga, što se ne gospodari- po gospodarskim osnovama. Značajna je bila izvanredna skupština društva od 4. III. 1928., koja je bila sazvana radi akutnih problema u struci: 1. o Zakonu o šumama, 2. o ukidanju Šumarskog fakulteta i 3. sudbonosne posljedice dosadanjeg gospodarenja šumama. Ona je imala potpuno protestn i karakter. Međutim, od tih svih protesta, preporuka i zahtjeva društva nije bilo gotovo nikakve koristi. Po oslobođenju društvo je tretiralo organizaciona pitanja samog društva, a na pojedinim savjetovanjima primalo obaveze za provođenje petogodišnjega plana, koji je bio, u osnovnim postavkama, na liniji razvoja šumarstva i drvne industrije. Na kongresima se donosi mnoštvo zaključaka o pojedinim mjerama stručnog karaktera koje treba poduzeti. Privredno-političke mjere su se manje tretirale sve do posljednjih godina, kad je organizacija šumarstva stupila, kao oštar i najaktuelniji problem na prvo mjesto (koji, nažalost, ni do danas nije rjesen). Nakon referata prof. A. Kaudersa pozdravio je ing. Šerbetić prisutnog delegata Društva agronoma ing. Rapaića. Pročitani su brzojavni pozdravi od bratskih društava : Od Šumarskog društva NR Srbije: »Želimo uspeha radu Skupštine. Delegati Saveza i našeg društva ne mogu doći. Naša skupština odložena.» Od Šumarskog društva NR Bosne i Hercegovine: »Želimo vašoj 75. godišnjoj Skupštini i društvu plodan rad.« Od Šumarskog društva NR Makedonije: »Ja pozdravljame Vašata 75-redovna godišnja skupština i Vi poželuvame poln uspeh vo rabotata.« Šumarski klub iz Gospića je telefonski javio da ne mogu prisustvovati Skupštini radi obustavljenog saobraćaja. Klub želi dobar i sretan uspjeh u radu. Redovni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dr. M. Anić je pismeno ispričao izostanak radi bolesti, a skupštinare najtoplije pozdravlja i želi mnogo uspjeha u radu. Nakon toga ing. Šerbetić poziva prisutne, da se minutom šutnje sjete drugova koji su umrli u prošloj godini: Ing. KOHOUT, ing. KRUNIĆ, ing. HORAK, FERLJAN I LAJER. U radno predsjedništvo skupštine izabrani su drugovi: ing. Dragan Tonković, ing. Petar Ostojić, ing. Franjo Presečki, ing. Predrag Dobrosavljević i dr. Dušan Klepac. U verifikacionu komisiju su birani: ing. V. Cvitovac, ing. S. Brixy i ing. M. Juzbašić; za zapisničare: ing. D. Bura, i ing. M. Špiranec; za ovjerovitelje zapisnika: ing. Ivo Podhorski i ing. Ivan Smilaj; u kandidacioriu komisiju: ing. V. Lacković, ing. B. Milas N. Goger; u izbornu komisiju: ing. D. Majer, ing. S. Lulić, ing. I. Popp; u komisiju za zaključke: ing. S. Frančišković, ing. M. Androić, ing. Đ. Babogredac. Daljnji tok skupštine je vodio ing. Tonković. Skupština je prihvatila dnevni red kako je bio predložen i već ranije objavljen. Prije prelaska na dnevni red ing. A. Perušić je čestitao prof. A. Kaudersu 75godišnjicu života, a 52. god. neprekidnog članstva u Društvu. Prisutni su dugotrajnim pljeskom toplo čestitali našem zaslužnom članu, odličnom stručnjaku i neumornom borcu za napredak šumarstva. Tajnički izvještaj Slijedio je tajnički izvještaj. Donosimo ga u obliku izvadaka iz najvažnijih dijelova, kako bi se o njemu informirali i oni naši članovi, koji nisu mogli biti prisutni Skupštini. Tajnički izvještaj o radu Upravnog odbora podijeljen je na četiri dijela. Prvi dio, uvod, tretira ukratko karakter i cilj Šumarskog društva nabrajajući najglavnije |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 94 <-- 94 --> PDF |
zadatke iz društvenih pravila. Napominje, da su osnovani šumarski klubovi na terenu, kako bi se u rad uključio što veći broj naših članova s terena. Prema tome se djelovanje društva nije sastojalo samo od djelovanja plenuma i Upravnog odbora, nego i od veoma važnog djelovanja klubova na terenu. Opće, pak, prilike za široki razmah djelovanja naših članova u društvu, nisu bile povoljne. Ove su dobrim dijelom dijelovale destimulativno na učešće i živost u radu. Već preko godinu i po dana traje nesređeno stanje u organizaciji šumarske službe kod šumarija i šumskih gospodarstava, a u tim institucijama djeluje 60% naših članova. Jednako nesređeno stanje u organizacionom, a još više u materijalnom pogledu vlada´ i u našem srednjem stručnom školstvu i institutima za šumarska i drvno-industrijska istraživanja. Zatim je ukazano na preopterećenost u službi, na teške uslove djelovanja naših stručnjaka u fiziččkom pogledu i, kraj svega toga, na ničim neopravdane i potpun o nepra vedne najniže prosječne plaće između svih struka. To je dokumentirano prema Biltenu br. 1 statistike radne snage Zavoda za statistiku i evidenciju NRH kako slijedi: Prosječne plaće radnika i službenika u siječnju 1953. godine bile su: Industr, Poljopr. Šumar. Građev. Saobr. Trgov. Zanat. Komun.* Kulturnodjel. socij. 8306 6142 5570 7861 8796 7757 8291 7297 8735 Takve prosječne plaće u lipnju 1953. godine bile su: 8296 5849 7283 8357 9298 7803 8371 6537 8520 U tom mjesecu su najniže plaće u poljoprivredi, vjerovatno uslijed pritjecaja sezonskih poljoprivrednih radnika, a šumarstvo se popelo na treće mjesto, računajući od najnižeg prosjeka. Na ovo je utjecao rad na izradi jelovine, kad su zarade radnika najviše. No ne računajući radnike, prosječne plaće samo službenika ostale su opet najniže: Industr. Poljopr. Šumar. Građev. Saobr. Trgov. Zanat. Komun. Kulturnodjel. socij. 9581 9573 8065 11.134 8783 8717 8846 8104 9040 Nema nikakve sumnje, da su ove fizičke i materijalne teškoće morale imati svoj odraz i na društvenu slabiju aktivnost naših članova, koja se u pravilu odvija na dobrovoljnoj (besplatnoj) bazi. Tajnički izvještaj je oštro kritizirao način napadaja dnevne štampe na pojedina šumska gospodarstva: »Ovdje naročito mislimo na pisanje lista »Borba« i »Kerempuh« povodom stimulacija radova u šumarstva. Stimuliranje je bilo ne samo odobreno, nego i preporučivano od strane privrednog rukovodstva kao potrebna i napredna mjera za bolje izvršenje radova u šumarstvu, a donesen je i odobren pravilnik o stimulaciji. Ukoliko je i moglo biti prigovora o načinu stimulacija radova i obračunavanja stimulacije, oštrica je ipak okrenula tako reći linearno na šumarsku struku. Nema nikakve sumnje, da je ovakav stav nemilo povrijedio niz naših članova, naročito time, što je štampa odbijala objavljivanje objektivnih činjenica i time onemogućivala struku da spere sa sebe ljagu pred javnošću. Da li su šumari, da li je naša struka u cjelini zaslužila taka v nači n tretiranja pred javnošću? Nikada nije u javnosti dato priznanje našoj struci za teške napore u prošlim poslijeratnim godinama kada je u dobroj mjeri zavisilo i o našem zalaganju spašavanje ekonomike zemlje, i kad su naši članovi često maksimalnim naporima, katkada i u očajnim fizičkim i materijalnim uslovima života i rada, izvršavali svoju dužnost nastojeći istodobno da se žrtve, koje je imala dati šuma, izvedu |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 95 <-- 95 --> PDF |
na način, da ona bude sačuvana i za buduća pokoljenja? A ako ekonomska situacija u zemlji ne dozvoljava, da se našim članovima znatnije poboljša materijalno stanje, držimo da imamo pravo da zahtijevamo bar to, da nam se ne krnji moralni lik struke.« U drugom dijelu izvještaja »Neki zadaci po društvenim pravilima«, ukazuje se na činjenicu, da oko 10% inženjera i tehničara u Hrvatskoj nije učlanjeno u društvo, od čega samo inženjera oko 40. Budući da se ovdje radi uglavnom o mladim drugovima, treba voditi brigu da ih se privuče u našu stručnu, društvenu zajednicu. Ukazuje se i na potrebu posebnog rada sa studentima fakulteta i srednjih šumarskih Škola, naročito u obliku predavanja o aktuelnim problemima struke. U trećem dijelu izvješćuje se o izvršenju zadataka 74. godišnje skupštine. Problematiku organizacije šumarske službe iscrpio je II. plenum, ali do izdavanja konačne uredbe još nije došlo. Zahtjev za izdvajanje iz sindikata poljoprivrednih radnika nije upućen Zemaljskom odboru, jer nijedan klub nije poslao argumentaciju. Lugarsko društvo nije osnovano, a čini se, da se klubovi nisu tim pitanjem podrobnije bavili. Društvo je počejo razmatrati probleme nastave i nastavnih planova srednjih škola, ali je taj posao zakočen, jer klubovi nisu zauzeli jasan stav po pitanju uloge srednjeg stručnog kadra u našoj šumarskoj službi. Prema ulozi određuje se lik, a prema željenom liku nastavni plan i programi. Četvrti dio izvještaja odnosi se na rad Upravnog odbora. Održano je 14 odborskih sjednica i tri plenarna sastanka. Od prošle skupštine održano je u Šumarskom domu 8 predavanja. Izdavačka djelatnost bila je ometana u svojim planiranim rokovima nestašicom struje, što će se, nastupom skorih proljetnih dana popraviti. Knjižnica je povećana sa 106 novih brojeva, te ukupno stanje iznosi sada 2.359 knjiga. U Društvo je učlanjeno 1981 član, od kojih su 575 redovnih a 1406 izvanrednih. Od redovnih je 354 šumarskih inženjera i 221 šum. tehničar, a od izvanrednih ima 1358 lugara i ostalih 48. Svi ovi članovi su organizirani u 11 šumarskih klubova. Kontakt Društva sa Savezom šumarskih društava nije bio odviše živ. Savez je povremeno slao zapisnike s njihovih sastanaka, ali se mora primijetiti, da na neke sastanke naši predstavnici nisu bili ni pozivani. Mnogo življi kontakt je održan sa DITH-om u Zagrebu, gdje se zajedno s našim predstavnicima rješavala razna pitanja, koliko iz oblasti privrede, toliko i o preuzimanju nekih funkcija državnih organa, kao na pr. stručni ispiti, zvanja inženjera i tehničara, napredovanje u službi i si. Izvještaj urednika »šumarskog lista« Izvještaj urednika »Šumarskog lista« uvodno konstatira, da je prošlo 77 godina njegova neprekidnog djelovanja uopće, a 9 godina u našoj oslobođenoj zemlji. Kroz čitavo vrijeme izlaženja bio je Š. L. zrcalo u kome se odražavao nivo šumarske nauke. Na tom su se glasilu odgajale i u njemu surađivale tri generacije stručnjaka, a do oslobođenja je to bio jedini stručni list kod nas. Budući da je Š. L. »de facto« ostao u nekoj mjeri naš opći jugoslavenski mjesečnik, i obzirom na suradnju iz svih naših republika, i obzirom da on i u inozemstvu i kod kuće predstavlja relativno visok nivo jugoslavenskog šumarstva s ne malom tradicijom, postavlja se pitanje, zašto on to nije i «de jure«. Time bi se mogao kvalitet Š. L. još više poboljšati, te bi mogao još doličnije predstavljati u stranom svijetu nivo šumarstva Jugoslavije. U daljem izlaganju napominje, da bi se moglo kritizirati urednika za izbor tematike. Obrazlaže, da je tematika ovisna o drugovima saradnicima, njihovom stečenom iskustvu, znanju nagnućima i raspoloživom vremenu. Zbog toga je teško planirati tematiku članaka. Zakašnjavanje izlaženja, naročito u posljednje vrijeme, dešava se iz objektivnih razloga nestašice električne struje. Na kraju daje Skupštini neke prijedloge o donošenju raznih detaljnijih podataka o stanju naših šuma i šumarstva raznih zemalja. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Izvještaj urednika »Šumarskih novina« Izvještaj urednika »Šumarskih novina« razmatra detaljnije strukturu tematike i konstatira, da je materijal o zaštiti šuma bio najviše zastupan (23%); zatim razne stručne zanimljivosti (17%); pa uzgoj šuma i pošumljavanje (15%), iskorišćavanje šuma (7%) i t. d.. Na samo pošumljivanje otpalo je svega 1% iako imamo samo na kršu i obimne radove i veliku problematiku. Na dopise sa terena otpada samo 18% članaka. Poziva na obimniju saradnju upravo sa terena. Na kraju upozorava na krivo mišljenje nekih članova, da su »Šumarske novine« list samo za lugarsko osoblje. Taj je list namijenjen i šumarskom tehničkom i lugarskom osoblju. Inače bi ga trebalo sasvim drugačije uređivati, kako u pogledu sadržaja tako osobito u pogledu stila. IZ STENOGRAFSKOG ZAPISNIKA Šumarski klub — Rijeka Ispred Šumarskog kluba — Rijeka podnio je izvještaj ing. Branko Milas. Klub na Rijeci ima 77 redovnih članova. Tokom godine održane su tri odborske sjednice i tri plenarna sastanka. Članovi surađuju u »Šumarskom listu« i u »Šumarskim novinama «, pa se čak javljaju svojini člancima i lugari (Golik Marijan, Šumarija — Fužine sa tri članka i Mataklija Marijan, Šumarija — Lošinj sa jednim člankom). Šumarski tehničari još nisu počeli surađivati u stručnim listovima. Održane su dvije stručne ekskurzije sa referatima uz prisustvo 45 inženjera i tehničara te 25 lugara. Na područje koje zahvaća klub, priređena je stručna ekskurzija šumarske sekcije DIT-a iz Ljubljane i šumarskih stručnjaka Direkcije šuma — Beograd. Članovi kluba su proveli stručnjake bratskih republika upoznavajući ih problematikom gospodarenja na ovom području. U 1954. godini klub planira tri ekskurzije, od kojih jednu kroz Bosnu i Dalmaciju. Ogulin. Ing. Franjo Presečki izvješćuje o radu Šumarskog kluba — Ogulin Klub u 1952. godini nije gotovo ništa radio. Nova uprava kluba pokrenula je tokom 1953. godine rad kluba i uspjela organizaciono obuhvatiti gotovo sve inženjere i tehničare. Klub je brojno mali, svega 20 redovnih članova. Tokom 1953. godine su održana 4 plenarna sastanka, sa kojih su poslane pismene sugestije Društvu. Na inicijativu kluba, a u sporazumu s organima DIP-a i Šumskog gospodarstva u Ogulinu, održana su gotovo kod svih šumarija i teoretska predavanja i praktične vježbe s lugarskim i manipulativnim osobljem o stablimićnoj procjeni i upoznavanju uzansi. Osim toga je održano u Ogulinu i nekoliko užih sastanaka sa diskusijom o raznim problemima stručne, a i političke prirode. Split. Izvještaj o radu kluba u Splitu podnio je ing. Oskar Piškorić. Od ukupno 50 članova, 30 su inženjeri, a 20 tehničari. U samom Splitu, što u operativi, što u Institutu, školi i bujičarstvu nalazi se 29 članova. Održano je 6 plenarnih sastanaka, a na 2 sastanka su prisustvovali i članovi s terena. Velika raštrkanost i udaljenost, te spore saobraćajne veze otežavaju prisustvovanje članova sa šumarija. Potrebno je istaknuti, da je upravo na osnovu zaključka kluba osnovana Lugarska škola, što je bio akutan problem za Dalmaciju. Klub održava vezu sa članovima putem »Obavijesti kluba«, koje su izlazile povremeno, prema potrebi. Klub surađuje u splitskom DIT-u, a koristi i njihove prostorije za svoje plenarne sastanke. Na godišnjoj skupštini je raspravljano o problemu uređivanja šuma na kršu, a na osnovu referata ing. D. Bure. Donijeti su i zaključci. Karlovac. Klub u Karlovcu osnovan je u ožujku 1953. godine, izvijestio je ing. Drago Majer i broji 25 članova, od čega 13 šumarskih inženjera i 12 tehničara. Do 134 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ove Skupštine su održana 3 plenuma i 3 odborske sjednice. U svibnju je održao ing. B, Zlatarić predavanje o šumarstvu nordijskih zemalja. Članovi kluba su sudjelovali, između ostalog i u akcijama grada Karlovca (parkiranja — zeleni pojas) i u akcijama kotareva (diskusiju o nacrtu Uredbe o upravljanju šumama) i u akciji DIP-a (o plantažiranju topola). Klub je razradio opsežan referat o potrebi postojanja srednjih kadrova u šumarstvu. Osjeća se još nedovoljna aktivnost u društvenom radu članova iz operative (šumarija i DIP). Bjelovar. Šumarski klub u Bjelovaru je održao sedam plenarnih sastanaka. Teme su bile uglavnom o organizaciji šumarstva i o nacrtu nastavnog plana srednjih šumarskih škola. Održano je predavanje o šumama u Austriji i dvije ekskurzije. Kontakt sa Društvom je bio dobar, članarina je uplaćena u cijelosti. U planu za 1954. godinu su dvije ekskurzije i 3 predavanja u klubu, a dva u Narodnom sveučilištu. U planu je i stručno uzdizanje kadrova. Nova Gradiška. Ing. Petrović je referirao o radu kluba u N. Gradiški. Taj klub ima 152 člana. Na tri plenarna sastanka prisustvovali su uglavnom inženjeriupravitelji šumarija, koji su zaključke prenosili na teren. Povezanost članstva nije na visini radi terenskih i saobraćajnih teškoća, te tekućih privrednih zadataka. Saradnja s nižim stručnim osobljem je dosta teška. Postoji želja među lugarima, da osnuju svoje društvo, a u tome ima i tradicije međa starijim lugarima. Klub je davao inicijativu šumarijama, da materijalno pomognu »Šumarski list« i Šumarski institut. Osijek. Rad kluba u Osijeku iznio je ing. Šime Miletić. U odbor kluba je izabrano više drugova s terena, što se pokazalo neprikladnim, jer je sav rad pao na jednog ili dvojicu u centru. Ubuduće će u upravu morati ući barem tri aktivna člana iz centra, koji će sačinjavati aktivnu jezgru kluba. Mišljenje je delegata ing. Miletića, da bi članovi morali imati iskaznice, koje b: bile podešene tako, da bude uplaćena članarina u njoj registrirana. Pretplata na listove se vrši urednije nego uplata članarine. Klub je, u zajednici sa sindikalnom podružnicom osposobio jednu prostoriju za klubske sastanke u zgradi Šumarskog gospodarstva. Vinkovci. Vinkovački klub je u prošloj godini brojio 94 člana. Klub se smanjio za 16 lugara, koji su djelomično odstranjeni iz službe, a djelomično prestali plaćati članarinu. Nije učlanjeno 9 inženjera i tehničara, i to onih kojih su nastupili dužnost u drugoj polovini prošle godine. Održana su četiri uža sastanka na kojima su prisustvovali i članovi sa terena. Raspravljano je o organizaciji šumarstva i mjestu tehničara u šumarskoj službi. Održana je jedna ekskurzija po pitanju uzgoja i eksploatacije šuma po bosutskom i vukovarskom području. Klub je 1953. godine uredio šumarsko odjeljenje u Gradskom muzeju u Vinkovcima, koje je i po stručnjacima, a i po građanstvu veoma povoljno ocijenjeno i primljeno. Klub je prikupio materijal za izdavanje Godišnjeg biltena. U tu svrhu se članstvo odreklo iznosa stimulacije za 1952. godinu u visini od 70.000 dinara. Klub je pružio pomoć Šumskomekskurzija, koje su pregledavale šume gospodarstvu na području na pripremanju kluba. mnogobrojnih t DISKUSIJ A Bila je obilna i sadržajna i brojem učesnika. Ovdje ćemo je prikazati po materiji, a ne po vremenskom redoslijedu diskutanata. O »Šumarskom listu« Diskusija se uglavnom odvijala o načinu kako da se materijalno potpomogne izlaženje »Šumarskog lista«. Neki diskutanti (ing. Bura, ing. Lovrić, Brkić) zauzi 135 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 98 <-- 98 --> PDF |
mali su stanovište, da se oglasi za sve licitacije šalju u Š. L., dok su neki (ing. Ostojić, ing. šepić) naglašavali, da Š. L. ne izlazi redovno mjesečno, pa će oglasi izlaziti nakon održane licitacije. Svi diskutanti su podvlačili potrebu, da se rezultati svih, pa i prošlih licitacija šalju na evidentiranje u Š. L. bez obzira na vrijeme kad će biti objavljene, jer se to prakticiralo u ranijim godištima, dok je bilo mišljenja, da se oglašavanje samo preporuči, jer ne možemo donositi zaključke, koji će obavezati šumarije. (Po našem računu Š. L. bi trebao dobiti godišnje narudžbi za 80 oglasa, pa bi time potpuno pokrio manjak. Po broju bi to iznosilo prosječno oko 7 stranica oglasa. Na svaku šumariju po jedan oglas). Sindikalni problem Diskutanti (ing. Bura, ing. Oštrić) zatražili su od novog Upravnog odbora, da se prošlogodišnji i ponovno ovogodišnji zaključak Skupštine konačno provede. Skupština jedinstveno zahtijeva, da se šumski radnici i namještenici izdvoje iz sindikata poljoprivrednih radnika, a kojima nemaju nikakve veze, osim što su i jedni i drugi sezonski, i da se osnuje ili poseban sindikat, ili, ukoliko se to ne bi moglo provesti, da se pripoji k sindikatu drvarske struke. Specifični uslovi rada traže specifično zakonodavstvo i specifičnu tarifnu politiku. Šumski radnik troši više na hranu, odjeću i obuću, radi pod posebnim uslovima, on se fizički daleko više napreže nego drugi radnici, koji upravljaju strojevima. Ostali rade 8 sati, a šumski radnik radi po učinku. Organizacija šumarstva Opširnije obrazloženje sadanje situacije dao je ing. Lovrić. U Sekretarijatu je počelo izrađivanje Uredbe za Hrvatsku, ali se smetnje javljaju u dosadašnjem Zakonu o šumama, koji još važi. U zakonu su šumska gospodarstva poduzeća, a šumarije pogoni. U praksi je provedeno, da su šumarije ustanove sa samostalnim finansiranjem. Strogo uzevši, to nije osnovano na zakonu. Uredba, o čijem smo nacrtu ove godine toliko diskutirali, nije još donesena. Ona je odgođena, dok se ne donese novi Zakon o šumama. Na novom zakonu je radila jedna komisija Izvršnog vijeća i nacrt je gotovo i nalazi se u Savjetu za zakonodavstvo. Navodno su se kod izrade toga Zakona članovi komisije služili savremenim zakonima o šumama ostalih država i on bi obuhvatio zaštitu šuma, uređenje šuma, a imao bi i dodatak o organizaciji. U nacrtu Zakona predviđena su šumska gospodarstva kao poduzeća. Naše rukovodstvo se u početku nije slagalo s postavkom, da šumska gospodarstva budu poduzeća, nego da šumarije budu ustanove sa samostalnim finansiranjem, a mjesto šumskih gospodarstava bi funkcionirale inspekcije s gotovo istim djelokrugom rada kao šumska gospodarstva. Takva je Uredba kod nas i priređena, ali ni ona nije osnovana na postojećim zakonima. Uskoro bi trebalo ovo pitanje da pretrese naše Izvršno vijeće. Međutim, nadamo se, da će novi Zakon biti uskoro iznesen pred Skupštinu, pa će svakako i organizacija šumarstva biti postavljena još tokom prve polovine godine. Kod narodnih odbora, u vezi s decentralizacijom ima tendencija, koje polaze samo s njihova stanovišta. To se vidi i u slučaju DIP-ova. Jedno stoji, a to je, da je naše političko rukovodstvo na stanovištu, da se želi baviti problematikom šumarstva na jednoj sjednici Izvršnog vijeća, koja će trajati nekoliko dana. Stav je, da se etat čuva, da se perspektivni plan ozakoni, i da se u šume investira što više, kako bi se ta grana unapredila. U daljnoj je diskusiji ing. Matić obrazlagao stanovište zbog kojega je nacrt Uredbe predviđao šumska gospodarstva kao poduzeća. Također obrazlaže, kako postojanje šumskih gospodarstava, a šumarija kao pogona nije nikakav birokratski centralizam i da to nije u suprotnosti sa našim današnjim stremljenima. Ima takvih |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Materijalno stanje članstva U diskusiji (ing. Majer, ing. Cvitić, ing. Presečki) naglašena je kao pozitivna strana tajničkog izvještaja, upoređenje prosječnih mjesečnih plaća šumskih radnika i službenika s takvim prosječnim plaćama ostalih struka. Po tom upoređenju proizlazi, da su naše plaće najniže. Ako k tome dodamo teške fizičke uslove rada, koji se odvija na nezaštićenom i od naselja udaljenom prostoru pod svakakvim klimatskim nepogodama, gdje se intenzivno troši obuća i odjeća, onda taj nesrazmjer izlazi i znatno veći. Po toj općoj liniji bi trebalo društvo angažirati svoje snage. Osim toga, u današnjoj situaciji i ovi paušali, koji su određeni sa upravitelje šumarija i tehničare, nisu više dostatni. Konačno i pitanje materijalnog položaja lugara trebalo bi se ponovno proučiti. Na kraju, prilikom prevođenja su učinjene različite nepravde pojedinim članovima u razvrstavanju, pa se treba i ovdje angažirati kako bi se nepravde ispravile. K ovoj općoj pojavi niskih plaća u šumarstvu potrebno je dodati i djelomično posljedicu, a ta je, da jedan dio kadra izbjegava službu u zabitnijim područjima, a dio čak i odlazi iz struke. Ima i takvih pojava, da kadrovi, bilo visoko ili srednješkolovani ne nalaze lako zaposlenja, iako ih imamo u šumarstvu još premalo. Ovome je dijelom doprinijelo i to, što je prestala centralna personalna služba i raspodjela kadrova. U tome ima i negativnih strana. Šumske štete Diskutanti ing. Cvitić, ing. Presečki, »jedan delegat« i ing. Zmijanac. Činjenica je, da je danas, obzirom na cijenu drveta, šumsko-odštetni cijenik prenizak i da zapravo stimulira širenje šumskih bespravnih sječa. Cijenik treba da se povisi, ali u razumnim razmjerama, kako bi se po njima izvršene presude mogle smatrati realnim i naplativim. Poseban je problem brzine presuđivanja, a prema toj brzini i sam efekat na smanjenje šumskih šteta. Zastara šumskih šteta predstavlja za stanje šuma najveća opasnost. Na kraju diskusije doneseni su slijedeći: ZAKLJUČCI: 1. »Šumarski list« je ostao u neku ruku naš opći jugoslavenski mjesečnik i obzirom na saradnju iz svih republika i obzirom da on i u inozemstvu i kod kuće predstavlja relativno visok nivo jugoslavenskog šumarstva s ne malom tradicijom. Potrebno je, da se njegov nivo još jače učvrsti, a njegova tematika što više usmjeri na upoznavanje i tretiranje problematike jugoslavenskog šumarstva. 2. Sve javne licitacije t. j . njihovi oglasi i rezultati održanih nadmetanja trebali bi interesenti objavljivati u »Šumarskom listu«, koliko radi registracije kretanja privredne dinamike, toliko i radi evidencije tržnih cijena za pojedine vrste drveta i sortimente. U tom pogledu Upravni će odbor učiniti potrebne preporuke kod nadležnih instancija. 3. Upravnom odboru se stavlja u dužnost, da se i sa strane Društva poradi na izdvojenju sindikata radnika i namještenika šumarske struke i sindikata poljoprivrednih radnika i namještenika osnovavši bilo zaseban sindikat bilo da se pripoji sindikatu drvodjelaca. 4. Društveni rad lugarskog osoblja treba uklopiti u sastav Šumarskog društva, pa se Upravnom odboru stavlja u dužnost, da ovo pitanje pretrese i donese najpovoljniju organizacionu formu. 5. U pitanju kadrova šumarskih tehničara i uloge srednjih šumarskih škola u vezi sa zahtjevima šumskog gospodarstva, stavlja se Upravnom odboru u zadatak, 138 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 99 <-- 99 --> PDF |
vrsta organizacija i van šumarstva, na pr. poduzeće »Biljana«. Zalaže se za radničke savjete u šumarstvu kao što postoje i u svim ostalim privrednim granama. Međutim je po ovom pitanju ing. Lacković iznio mišljenje, da smo radničko samoupravljanje mogli provesti sami. Tarifni pravilnik je bio sastavljen na inicijativu našu, bio je odobren i po Zemaljskom odboru, ali nije oznažen od nadležnih organa. Ing. Krešić napominje, da smo i kao ustanova sa samostalnim finansiranjem mogli primati plaću po tarifnom pravilniku, ali negdje postoji i kočnica, iako smo najslabije plaćeni od svih struka. Upravni odbor nije poduzeo ništa da se ta kočnica otkloni. Školstvo Probleme školstva su u diskusiji zahvatili ing. Majer, ing. Dereta, ing. Tomac i dr. Klepac. Nismo razradili potrebe na raznim kadrovima i prema tome nismo pokušali riješiti potrebu na vrstama, broju i kapacitetu škola. Nismo također svi na čistu, kakvo mjesto treba u šumskoj privredi da zauzme srednji stručni kadar, a prema tome mjestu kakav treba da bude nastavni plan. Operativa nije pokazala ono zanimanje za stručne škole, koje bi trebala pokazati, pa se tim problemima bave samo nastavni zbor i ponegdje klub (Split). Operativa nije došla ni na pregled tih škola (inspekciju), niti materijalno pomaže škole za svoje kadrove. Savjeti za prosvjetu nisu toliko zainteresirani stručnim školama, a struka je prepustila to školstvo stihiji. U nastavnim planovima polovica ide na općeobrazovne predmete, a ostala polovica je sastavljena od cijelog kompleksa stručnih predmeta, kao fakultet u malom. Za lugare bi se uz srednje škole mogle osnovati bilo škole, bilo tečajevi. Struka bi se također trebala pozabaviti detaljnije i s nastavnim planovima i programima fakultetske nastave, kako se ne bi suviše energije trošilo na pojedinu materiju, koja je sporednija, a premalo na onu važnu. Potrebno je, da se apsolventi upoznaju više s našom konkretnom šumarskom problematikom. Lugarska služba Diskusiju o tom problemu poveo je ing. Butković, a sudjelovali su ing. Bura, ing. Šulentić, ing. Majer, ing. Zmijanac, ing. Presečki i »jedan delegat» (prema stenograf skom zapisniku). Danas se u prvom redu postavlja pitanje, kako regrutirati lugare. Lugar može postati samo onaj, tko ima položen lugarski ispit, a lugarski ispit mogu polagati samo oni, koji su već lugari. Za nove lugare nema niti određenog kriterija, niti postoje škole. Upravitelji šumarije troše skupocjeno vrijeme da instruiraju često polupismene ljude. Možda bi se moglo pomišljati, da se u lugarska službu primaju oni, koji su prošli kroz (dobrovoljnu) lugarsku vježbu (2—3 god.) i, ukoliko su se pokazali sposobnima, da se dalje izobražavaju kroz povremene tečajeve. Klub u Splitu je razmotrio taj problem i na njegovu inicijativu se otvara Lugarska škola za krš. Lugarska služba nije još potpuno pravilno organizirana. Lugara se doduše ne može prisiljavati na osnovu Pravilnika o lugarskoj kontroli da plati nepokrivenu štetu u šumi, ukoliko disciplinski postupak pokaže da nije kriv, ali lugar gubi često dane i snosi troškove za putovanja na sudske rasprave bez odgovarajućih dnevnica. Suzbijanje šteta u šumama bi se moglo pojačati i novčanom stimulacijom, koja bi se osigurala u predračunima šumarija. Često puta nije svagdje dobro organizirano odilaženje lugara na godišnji odmor, a nije dovoljno proučeno pitanje njihovog radnog vremena, odnosno naknade za tako reći neograničeno radno vrijeme. Moralo bi se također riješiti i njihovo pravo legitimiranja pojedinih ljudi, koji se često u zloj namjeri (krivolovci i si.) nađu po šumama. Obzirom na osnivanje posebnog Lugarskog društva, delegati su iznosili mišljenje, da će se to teško postići, jer se lugari nalaze raštrkani po terenu i nema ih nigdje skoncentriranih u centrima, kao inženjera i tehničara. Njihov bi rad trebalo uklopiti u aktivnost klubova, jer je njihova problematika takva, da mora interesirati i nas, a i obratno. 137 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 101 <-- 101 --> PDF |
da putem posebne komisije pretrese i donese zaključke o vrstama, broju i nastavnom programu ovih škola, a posebno vrst i trajanje staža i zaposlenja apsolvenata. 6. Upravni odbor ima zadatak, da putem posebne komisije razradi i mjerodavnim faktorima predloži pravilnik o odgoju i popunjavanju lugarskog kadra, rukovodeći se pri tom načelom jednogodišnjih te´čajeva. 7. Konstatira se, da dosadašnji apsolventi, inženjeri šumarskog fakulteta Sveučilišta dolaze na teren s razmjerno malim poznavanjem praktičnih problema. Radi toga Upravni odbor Šumarskog društva uzeti će u zadatak, da putem posebne komisije razradi pitanje i donese prijedloge u predmetu staža i načina zaposlivanja apsolvenata i inženjera u pojedinim granama operative. 8. Upravnom se odboru stavlja u zadataka, da putem specijalne komisije pretrese pitanje organizacije šumarstva, te da surađuje s mjerodavnim faktorima u pravcu što bržeg definitivnog rješenja. Ovo isto važi i za sektor Zakona o šumama i šumsko-upravnih te šumsko-gospodarstvenih propisa. 9. Upravni odbor Šumarskog društva nastojati će, da kod mjerodavnih organa popravi materijalno stanje šumarskih stručnjaka i ispravi nepravilnosti učinjene kod prevođenja u pojedinim slučajevima. Upravni odbor će poduzeti korake, da se izmijene propisi uslijed kojih su zapostavljeni stariji stručnjaci. 10. Upravni odbor će poduzeti korake kod nadležnih faktora, da se stavke šumsko-odštetnih cjenika usklade sa stvarnim cijenama na tržištu. Nakon završene diskusije i primljenih zaključaka izborna komisija je proglasila rezultate glasanja. Izabrani su u novi Upravni odbor drugovi: Ing. Matija Butković Ing. Vlado Vučetić „ Zvonimir Potočić „ Vinko Lacković „ Adolf Šerbetić . » Nikola Goger Ante Ferić Milan Androić Boris Zlatarić Pavao Jurić Drago Majer Vlado Štetić " Nikola RastŠć „ Vjekoslav Cvitovac >; Vladimir Hren „ Roko Benić n Franjo Šnajder „ Đuro Babogredac „ Jerko Došen „ Josip Peternel „ Stanko Tomaševski Nadzorni odbor: Sud časti: Ing. Petar Ostojić Ing. Zvonimir Pere Vlado Lončar „ Dušan Đukić ing. Mustafa Kapić Ispred novog Upravnog odbora zahvalio se drug ing. Šerbetić članovima na iskazanom povjerenju. Ponovno napominje, da će novi Upravni odbor doći na slijedeću godišnju skupštinu s boljim rezultatima tek u slučaju, ako budu i klubovi na terenu radili onako kako se očekuje i kako je to potrebno. Time je 75-godišnja skupština zaključena. IZA KULISA Zastor je pao! Skupština je dovršena, novi Upravni odbor je izabran i treba da se pobrine, da se obilni zaključci provedu u djelo. No, čini nam se, da je još dosta važnih stvari ostalo nedorečeno. A upravo u ovoj, 75-godišnjoj skupštini se to ne bi trebalo događati. Kratak izlet u povijest borbe šumara za unapređenje šumarstva nehotice nas primorava da povlačimo paralele sa današnjim našim zadacima. Premda je u prošlosti bilo pojedinih vremenskih perioda, u kojima naše Društvo nije imalo potreban polet u svom djelovanju, bilo radi možda 139 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 103 <-- 103 --> PDF |
obuhvaća više šumarija. U vezi sa privrednim područjem nastupaju zahtjevi smišljene gradnje komunikacija, uređenja šuma i evidentiranja sječa, alimentiranja drvne industrije i cio niz ostalih privrednih pitanja. Ako ovom dometnemo, da se država-društ/o ne može uvijek osloniti na stepen stečenih iskustava šumarskih stručnjaka na šumarijama, pogotovo kod smjene starijih i mlađih, to si možemo lako predočiti, u kolikom stepenu može šumarija biti »sasvim neovisna«. 2. Ako je, opet postojanje ŠG potrebno, onda treba da usmjerimo razmatranje, na koji način ono posluje, a i da li se u takvom načinu poslovanja krije stanovita opravdanost za primjedbu »birokratska operativa«. Prema tome trebamo nastojati, da se izmijeni takav način poslovanja. U literaturi o organizaciji šumarstva se ukazuje također na opasnost takvog birokratiziranja. Obzirom, da je upadica: birokratska operativa, izvršena na način, gdje je njen autor ostao anoniman, ukazuje na nezdrav stav prema Društvu i problemu. Naše Društvo treba da bude slobodna tribina, gdje treba svaki naš član da slobodno iznese svoje misli, bez obzira, da li i drugi tako misle ili ne. Ukoliko je nama svima ist i c i 1 j , a taj je da naše šumarstvo podignemo što brže na viši nivo, tada smo dužni, da te svoje misli razložimo i obrazložimo. Ukoliko ovakvo obrazloženje izostane, tada pobuđuje kod svih ostalih članova Društva sumnju, da se želi ŠG minirati iz drugih motiva, a ne iz rnotiva u napređenja. šumarstva. Iznenađuje činjenica, da se takva neraščišćena mišljenja pojavljuju na Godišnjoj skupštini, kad nema dovoljno vremena za to. To bi trebalo da se pretrese upravo na sastancima klubova, pa da se na takvim sastancima donesu i odgovarajuće smjernice za način poslovanja šumarskog gospodarstva. Konačno, ukoliko i nestanu ŠG morat će mjesto njih preuzeti ulogu neki drugi aparat, zvao se on ovako ili onako, pa bilo da se zove i inspekcija. Iako se u tom nazivu općenito nazire funkcija vlasti , t. j . kontrole poslovanja i po stručnoj liniji i liniji zakonskih propisa, to će takva inspekcija silom stvarnosti morati preuzeti i privredn e funkcije, iako ne u financijskom smislu, nego u smislu gospodai-enja šumama. Forma će se promijeniti, sadržaj će morati da ostane. Hoće li takav aparat izgledati u očima nekih mlađih drugova više ili manje birokratski od aparata šumskih gospodarstava? Na kraju, ova je Godišnja skupština ukazala na dvije veoma ohrabrujuće pojave. U prvom redu velik interes i brojno veliko učešće, naročito drugova iz šumarija. U drugom redu, želja mlađih drugova, da se njihovi predstavnici pojave kar> aktivni članovi u Upravnom odboru društva. Prva činjenica nameće zadatak, da se buduća Skupština održi u većim prostorijama ,a druga činjenica nam osigurava kontinuitet u društvenom životu, gdje stariji ustupaju mjesto mlađima. Želja nam je, da se tom polaganom smjenom generacija stalno održava i dalje njeguje osnovna šumarska misao o unapređenju našeg šumarstva, zbog čega u svojoj suštini i postoji Šumarsko društvo, u čemu je njegov pravi sadržaj i osnovni smisao. Ing. Z. P. Iz blagajničkog izvještaja: (Ing. Josip Peternel) I. ZAVRŠNI RAČUN ZA 1953. GODINU Uprava Šumarskog društva gospodarila je u toku 1953. godine na temelju odobrenog proračuna te je isti izvršila kako slijedi: Predviđeno: Izvršeno: % Ukupni primici 8,810.200.— 5,255.728.60 60 Ukupni izdaci 8,810.200.— 4,744.957.50 54 Saldo blagajne na dan 31. XII. 1953 Dinara 510.771.10 141 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 102 <-- 102 --> PDF |
stanovitog oportunizma, bilo radi direktne inifiltracije »vladinih organa« u Upravni odbor Društva. Uza sve to, ta povijest dokazuje, da se uvijek našlo pojedinih akcija i pojedinaca i društva kao cjeline, koje su bile katkada i vrlo oštre pa i demonstrativne, a uvijek su bile usmjerene u jednom cilju, u cilju da se unaprijedi ova privredna oblast u korist cjelokupnog naroda, u korist i budućih generacija. Historijska borba Društva protiv neracionalnih sječa nedozreli h sastojina, protiv pljačkaških dugoročnih ugovora, borba za gospodarenje po gospodarski m osnovama, borba za organizaciona pitanja, borba za valjan i napredan zako n o šumama , sva je ta borba bila vođena u interesu narodne privrede u cjelini. Nisu li i naši sadanji zadaci u osnovi svojoj isti ? Zar nisu svi naši dosadanji kongresi, skupštine i rezolucije puni zaključaka u osnovnom cilju, da se šumarstvo, kao naša važna privredna grana što bolje osposobi za izvršenje zadataka, koje traži od nje naš narod, koje traži od nas društvo u cjelini? No, dok se takva borba prošlih šumarskih generacija odvijala u uslovima dominacije stranih interesa (Austrija, Madžarska}, odnosno u uslovima akumulacije kapitala novonastale, mlade jugoslavenske buržoazije (bivša Jugoslavija), dotle se naše akcije u tom pravcu vrše u uslovima vlasti radnog naroda, vjekovima tlačenog i eksploatiranog. Moglo bi izgledati, da je ta borba sada lakša nego prije. Lakša, jer narodna vlast u osnovi teži istom, čemu težimo i mi. Jest, lakše je, i to znatno lakša obzirom na konačni ishod naših akcija, jer su teži k istom. No, ona je teža, daleko teža nego prije... U prvom redu. teško se razumijemo, iako istom težimo, jer ne govorimo istim jezikom. Naš šumarski jezik je razumljiv samo u po kojem šumarskom problemu. U dobrom dijelu problema nas teško razumiju i naši privredni, a i naši politički rukovodioci. Situacija je komplicirana, jer se ne radi više toliko o osnovnim lak o shvatljivim problemima, kao na pr. o čuvanju šumskog fonda, nego o sredstvima i mjerama, koje treba primijeniti, da se postigne osnovni cilj. Ova materija, u uslovima izmjena privrednih sistema, je veoma teška i komplicirana, pa se na tom polju teško razumijemo. Na ovom se području, u nekim pitanjima, ne razumijemo ni sami međusobno. Ta se pitanja, naročito pitanja organizacije šumarstva, nisu dosada pojavljivala s izgledima tako korjenitih zahvata u organizacione oblike, koji su evoluirali ih historije. Kod toga je vrlo simptomatično, da se jedan dio mladih drugova (čini se razmjerno mali), zanosi idejom nestanka Šumskih gospodarstava, dok se nerazmjerna većina starijih drugova nikako ne može s time pomiriti. Dok se oni mlađi drugovi, koji su za »punu samostalnost« šumarija, nalaze službom u šumarijama, dotle se stariji, koji zahtijevaju Šumska gospodarstva regrutiraju ne samo iz gospodarstava nego i iz šumarija, sa fakulteta, instituta i ostalih ustanova. Karakteristična je bila diskusija o kandidacionoj listi za novi Upravni odbor. Prilikom opravdanih zahtjeva mlađih drugova, da i njihovi predstavnici, bez obzira Sto su van Zagreba, uđu u novi Upravni odbor društva, pala je primjedba o birokraciji, o birokratskoj operativi. Iako nije direktno naznačeno, držim da smo razumjeli, da se time mislilo na aparat Šumskih gospodarstava. Obzirom na smisao te primjedbe i obzirom na način na koji je ona izražena, mislim, da ne bismo trebali dozvoliti da se u našem društvenom životu pređe preko toga kao da se nije ništa dogodilo. Stvari bismo morali izvesti na čistac. Obzirom na smisao primjedbe, morali bismo zauzeti stav po ovim pitanjima: 1. Da li je postojanje Šumskih gospodarstava potrebn o u racionalnom šumarstvu, ili nije. Može li se bez postojanja ŠG racionalno gospodariti ili ne. Naše je mišljenje, da se bez ŠG ne može racionalno gospodariti i da šumarije ne mogu biti samostalne s jednostavnog razloga, što one nemaju dovoljno široku perspektivu, koja bi im omogućila, da donose praviln e odluke o sječama sastojina. Šume jedne šumarije ne čine samostalnu ekonomsku jedinicu, svoj vlastiti zatvoreni krug. Baza gospodarenja drvnim masama je šumsko privredno područje, koje 140 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Podbačaj u ostvarenju ovog proračuna uslijedio je iz slijedećih glavnih razloga: A) Primici: 1. pretplate na Š. L. i Š. N. ostvarene su sa svega 44% 2. oglasi u Š. L. i Š. N. ostvarene su sa svega 47% 3. nove publikacije, obzirom da Lovački priručnik nije mogao izaći iz štampe u toj godini, ostvarene su sa svega 40% B) Izdaci: 1. osnovni društveni izdaci ostvareni su sa 69% 2. nove publikacije, obzirom da je Društvo uslijed pomanjkanja financijskih sredstava prišlo izdavanju Lovačkog priručnika u zajednica sa Savezom lovačkih društava NRH, ostvarene su sa 33% Gledajući samo ovako numeričko izvršenje proračuna u postocima, moglo bi se na prvi pogled zaključiti, da Uprava društva u toj godini nije na zadovoljstvo obavila svoj zadatak. Međutim, stanje imovine društva, koje rezultira iz bilance za 1953. godinu jasno pokazuje, da je Uprava društva u svom prošlom radu, a u granicama raspoloživih novčanih sredstava, postigla znatan uspjeh. Dok je imovina Š. D. koncem 1952. godine iznosila 35,426.081.10 dinara, koncem 1953. godine društvena imovina iznosi 37,020.999.60 dinara, što predstavlja povećanje u iznosu od 1,594.918.50 dinara ili cea 5%. Ovo povećanje imovine društva ispunilo je i naša očekivanja, a rezultat je izdavačke djelatnosti našeg društva u toj godini. Pripomoći, koje su ovom društvu date od strane Šumskih gospodarstava i Šumarija te pojedinih drvno industrijskih poduzeća, bilo kao izvanredne pripomoći ili pak u obliku gospodarskog članstva, omogućile su ovaj uspjeh. Bez tih pripomoći ne samo da bi morao izostati svaki uspjeh, već bi i dalje izlazenje našeg Šumarskog lista, kojeg izdaci prelaze primitke za okruglo 1,200.000 dinara, došlo u pitanje. (Tabelarni pregledi: obračun primitaka obračun izdataka bilanca stanje imovine) |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 105 <-- 105 --> PDF |
143 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 106 <-- 106 --> PDF |
144 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 107 <-- 107 --> PDF |
14 > |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 108 <-- 108 --> PDF |
146 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 109 <-- 109 --> PDF |
147 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 110 <-- 110 --> PDF |
II. PRIJEDLOG PRORAČUNA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH. za 1954. god. Kako se iz samog prijedloga proračuna vidi, isti je gotovo za 50% niži od odobrenog proračuna prošle 1953. godine. Ovo sniženje rezultat je izvršenog rada na izdavanju novih publikacija u 1953. godini, u kojoj, je u tu svrhu bilo predviđeno cea 60% cjelokupnog izdatka. Nastavljanje sa ovako širokom izdavačkom djelatnosti i u ovoj 1954. godini zahtijevalo bi nova visoka novčana sredstva te prouzročilo nagomilavanje zalihe publikacija, koje bi ta novčana sredstva na duže vrijeme vezala. S toga razloga, a imajući u vidu neizbježi v gubitak na izdavanju Šumarskog Lista, uprava društva smatra potrebnim izdavačku djelatnost u ovoj godini suziti, a glavnu brigu posvetiti osiguranju novčanih sredstava u svrhu pokrića toga gubitka. Pokriće toga gubitka samo iz pripomoći, kao što je to uspjelo u prošloj 1953. godini, uprava društva smatra za ovu godinu neostvarivim i zato se ovaj gubitak predviđa pokriti: 1. iz postojeće zalihe publikacija, 2. iz povišenja pretplate na Š. L., 3. iz proširenja lista sa oglasima i 4. iz pripomoći, koje se u tu svrhu predviđaju tražiti. Prema gornjem, osnovno je u ovom proračunu slijedeće: 1. predviđa se povišenje društvene članarine sa 100%, t. j. : a) Inženjeri i tehničari na din. 240.—, od čega: društvu Din 180.— klubu Din 60.— b) lugari na din. 120.—, od čega: društvu Din 80.— klubu Din 40 — c) gospodarski članovi din. 4.000.—, od čega: društvu Din 2.800.— Š. List Din 1.200.— d) upisnina novih članova din. 100.— 2. predviđa se povišenje godišnje pretplate na Š. L. za 50%, t. j. : a) članovi Din 600.— b) studenti Din 200.— c) gospodarski članovi . . Din 1.200.— 3. predviđa se znatni prihod od oglasa u Š. L. i Š. N., u koju će se svrhu zamoliti Šumska gospodarstva, Šumarije i drvno industr. poduzeća, da sve svoje oglase štampaju u našim listovima; 4. predviđa se još uvijek znatna svota na ime pripomoći, kao neophodne za realizaciju predviđenog djelovanja i radna društva u toku ove godine. Na temelju prednjeg, prijedlog proračuna izdataka i primitaka za 1954. godinu bio je slijedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 111 <-- 111 --> PDF |
119 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 112 <-- 112 --> PDF |
150 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 113 <-- 113 --> PDF |
151 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 114 <-- 114 --> PDF |
SAOPĆENJE PRETPLATNICIMA Ovime saopćujemo svima pretplatnicima da smo radi povišenja cijena papira i štamparskih usluga povisili pretplatu na »Šumarski list« za članove Šumarskog društva NRH i za članove šumarskih društava svih ostalih narodnih republika od Din. 400.— na Din. 600.— godišnje. Samo oni pretplatnici koji nisu članovi ni Šumarskog društva NRH ni bilo kojeg Šumarskog društva Jugoslavije plaćaju iznos od Din. 840.— godišnje. ISPRAVAK U »Šumarskom listu« br. 1/1954 naslov tabele br. 3 na str. 31. treba da glasi: Sušenje lovorovog lista (Folium Lauri) u 1952. g., a tabele br. 4 na str. 32: Sušenje lovorovog ploda (Baccae Lauri) u 1952. g., a u Opasci te tabele mjesto: List sakupljen sa istog drveća, treba staviti: Plod sakupljen sa istog drveća. DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆE KARLOVAC Telefoni: 480, 660, 373 PROIZVODI 1 PRODAJE: Hrastovu i bukovu rezanu građu Hrastov i bukov parket Razne proizvode drvne Industrije Razne šumske proizvod e ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.:— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— za nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |