DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IZVJEŠTAJ O 75-TOJ GODIŠNJOJ SKUPŠTINI Dana 6. veljače 1954. održana je 75. redovna godišnja skupština Šumarskog društva Hrvatske. Skupštinu je otvorio vršioc dužnosti predsjednika društva, podpredsjednik ing. A. Šerbetić. U kratkom uvodnom govoru pozdravio je sve prisutne, a naročito brojno zastupane drugove sa terena, koji su se unatoč teškim saobraćajnim prilikama uslijed nevremena, sakupili u neočekivano velikom broju. Pozvao je prisutne, da u diskusiji, prilikom ocjenjivanja rada društva imaju u vidu činjenicu, da je provedena decentralizacija u radu društva s namjerom da se taj rad odvija u osnovanim klubovima na samom terenu. Ne samo inicijativa, nego i rješavanje pojedinih akutnih problema treba da se što više odvija na širokoj osnovi, na samom terenu, kako bi svaki član društva, bez obzira gdje on živi i radi, mogao aktivno sudjelovati u radu društva. Prema tome, ukoliko su više radili klubovi, utoliko se više osjećao i rad društva. Ovako veliki interes za ovu godišnju skupštinu, koji se razabire iz neočekivano velikog broja prisutnih članova, dokazom je, da je društvo krenulo pravim putem. Predsjedavajući je nadalje naglasio, da se rad društva treba postepeno širiti. U daljnoj izgradnji socijalizma u našoj zemlji postavit će se našem društvu zadatak preuzimanja nekih funkcija koje je dosada vršila državna administracija . Poduzeti su neki koraci u Društvu inženjera i tehničara, da se na pojedina stručna društva prenesu izvjesne funkcije, kao na pr. autorizacija inženjera i tehničara, stručni ispiti i t. d.. Na nama je da nastojimo da ove funkcije preuzmemo i časno ih izvršimo. Nakon uvodnog govora ing. A. Šerbetića, prof. A. Kauders, koji je već 52 godine neprekidno član društva, održao je referat o djelovanju društva kroz proteklih 75 godišnjih skupština.1 U tom, ukratko iznesenom historijatu ispisana je povijest neprekidne borbe šumara, domaćih sinova, za očuvanje i unapređenje našeg narodnog bogatstva, naših šuma. Ta je borba vođena bilo pojedinačno, putem štampe, bilo kolektivno, putem zaključaka i rezolucija društva. Šumar Kos traži još 1847. god. namještanje domaćih sinova i osnivanje šumarskog učilišta. Ta je borba kroz 19. vijek vođena istodobno i na stručnoj bazi. Naši najstariji šumari pozivaju 1876. godine sve snage na okup, jer se iskustvo pokazalo, da pojedinac ne može učiniti ništa: «Samo složnim i zajedničkim radom možemo najglasnij e prepriječiti neovlašteno i nedopušteno postupanje sa šumama.» (Koroskeny). Našim zaslužnim predhodnicima nije u ono vrijeme bilo moguće, da se bore na efikasniji način, nego da budu «glasni» putem stručnog lista i ostale javne štampe. Dugotrajna borba je vođena za šumarsku akademiju, koja je osnovana tek 1898. godine. Niz posve stručnih pitanja diskutirano je i rješavano u društvu, kao pitanja o naravnom pomlađivanju hrastika, o proredama, o uređenju gospodarenja šumama i t. d. Društvo je pretresalo i nacrte zakona o šumama, organiziralo izložbe i djelovalo u propagandi šumarstva. Nisu bila zanemarena ni ostala društvena i staleška pitanja. U 1898. godini sagrađen je »Šumarski dom«, koji je danas vlasništvo društva i središta društvenog djelovanja. Ali se čini da društvo nije uvijek djelovalo kao slobodni forum, barem po ocjeni pisca citiranog članka u «Hrvatskoj njivi», gdje se na jednom mjestu tvrdi, da je malo tko imao snage da se usprotivi prijedlogu, što ga je iznio njegov predpostavljeni, i da se rad društva često odvijao po želji vladini h organa , unatoč «periodičnim injekcijama slobodoumnijih i mlađih elemenata.» Zanimljiva je konstatacija, da se djelovanje društva i kroz život bivše Jugoslavije odvijao često u borbi, koja je bila po motivima slična borbi za vrijeme Austrije i Madžarske. Niti samo organizaciona, pa niti privredno-politička pitanja nisu išla u korist razvoja ove privredne grane. Iako su, doduše, neki zakoni usvojeni na bazi nacrta, koje je predložilo društvo, zapažamo protest ing. čeovića protiv česti h personalnih promjena, koje su obično slijedile iza svake promjene politič 1 Referat prof. A. Kaudersa je u ovom broju u cijelosti odštampan. 130 |