DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 9 <-- 9 --> PDF |
naših šuma i znatno umanjuje ugled šumarskog stališa, koji je u prvom redu zvan da vodi brigu o uzgajanju šuma. Nakon proslave pedeset-godišnjice donosi šumarski list interesantan i značajan članak urednika prof. Ugrenovića pod naslovom: »Poslije slave i zbora«. Na kraju tog članka čitamo: »Kako dakle vidimo slava nam je prošla dostojno, ozbiljno i u znaku rada. No mislimo, da se ne varamo, ako ustvrdimo, da je i slavi i zboru manjkao onaj pravi zanos i duboko oduševljenje, koji bi se morali javiti u ovako velikim časovima. Nama se čini, da je mnogom učesniku negdje duboko u podgrlicu ostao okus neke gorčine i apatije. Nitko od nas ne bi mogao točno da definiše i da kaže što je to i otkle to. Samo se osjeća, da naš šumarski brod plovi negdje po nekoj magli.« Dalje se opet kaže: »Krajni je čas da počnemo spašavati naš brod! Ako ne možemo da spasimo brod — da spasemo bar brodicu Udruženja!« čini se, da je šumarstvo I. Jugoslavije već prije 1925. godine bilo zaraženo strančarstvom, a osim toga već je bila pod jakim utjecajem kapitalizma. Prigodom pedeset-godišnjice izdalo je Udruženje spomenicu pod naslovom »Pola stoljeća šumarstva«. Spomenica ostat će trajan spomenik rada naših šumara. Potrebno je, da i danas zahvalimo akademiku Ugrenoviću na zamašnom poslu oko redakcije te Spomenice. U izvještaju rada Udruženja u god. 1926/27 tuži se uprava, da je na skupštini god. 1926 doneseno po šumarstvo korisnih rezolucija, koje je predsjedništvo svestrano i opširno razradilo, uputilo na Ministarstva u čiji djelokrug rješavanje tih rezolucija spada, a da sav taj trud nije dao pozitivnih rezultata. Donesena je rezolucija o populariziranju šumarstva u kojoj je istaknuta važnost upoznavanje naroda i širokih krugova sa vrijednošću naših šuma, koli u materijalnom toli i u zdravstvenom, estetskom i klimatskom odnošaju. Zatraženo je od Ministarstva šuma i rudnika, da se izvrši reorganizacija Ministarstva i to u onom smjeru kako bi se administrativne prilike poboljšale, kako bi uzgoj i eksploatacija šuma najbolje napredovala. Ministarstvo je upozoreno na loše gospodarenje u mnogim šumama, u kojima se gospodarilo´ proti gospodarstvene osnove, u kojima su se sjekla sva stabla iznad 30 cm prsnog promjera, u kojima se obavljala sječa sredodobnih i u najboljem se razvitku nalazećih stabala. Tražilo se je, da se goli krš što prije zašumi, bujice i vodotoci da se urede. Mnogo toga se tražilo, a uspjeh svih molbi, zaklinjanja i traženja bio je ravan nuli. Na izvanrednoj skupštini, održanoj u Beogradu, 4. i 5. marta 1928., vodile su se rasprave: 1. 0 Zakonu o šumama (Ugrenović). 2. 0 ukidanju šumarsko-gospodarskog fakulteta (Petračić). 3. Sudbonosne posljedice dosadašnjeg gospodarenja sa šumama (Nenadić). Na toj je skupštini još u većoj mjeri došlo do izražaja nezadovoljstvo uprave društva s radom najviših šumarskih vlasti. Na skupštini održanoj 1930 godine u Ljubljani saopćuje predsjednik udruženja ing. Cmelik: »Promatramo li rad na polju šumarstva kroz zadnje dvije godine vidimo, da se on može raščlaniti u dva dijela: 1. Zakonodavni rad i 2. revizija dugoročnih ugovora. U oba ta smjera radilo se mnogo i intenzivno. Najvažniji plod zakonodavnog rada jeste novi Zakon o šumama od 21. XII. 1929. Drugi važan moment u radu na šu |