DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 86 <-- 86 --> PDF |
riod od 4 godine kratak za donošenje sigurnijih zaključaka, početni rezultati pokazuju da su sve vrste (sem kan. topole) održale i na tlima koja su bila u manjoj meri zaslanjena. Naprotiv na solončacima su pojasevi propali. Posmatran je također upliv pojaseva na prinos ječma, kod visine pojasa od 2,5 met. pa se je već pokazalo neznatno povećanje prinosa. Na koncu dajemo neke primedbe, koje mogu biti od koristi redakciji »Godišnika« za sledeće brojeve: 1. Neujednačena domaća terminologija vrsta, naročito hrastova i grabova stvara zabunu kod čitanja, na pr. kitnjak se nekad zove »dab« a nekad »gorun«. 2. Fotografije su toliko loše, da su potpuno beskorisne. 3. Neke skice, grafikoni i tablice su vrlo loše i neukusno opisani, nejasni su i ne mogu se čitati. P. Z. STRANA STRUČNA LITERATURA STRANA STRUČNA ŠTAMPA LTTALIA FORESTALE E MONTANA Broj 5 sept.—oktobar 1953. T. Panegrossi: PRVA GODINA PRIMJENE ZAKONA O PLANINAMA. Da bi odre dio pravo mjesto novog zakona o planinama od 25. VII. 1952. u okviru talijanskog zakonodavstva o šumama i melioraciji planinskih krajeva, koji zauzimaju 37.7°/o sveukupne poljoprivredne i šumske površine, pisac letimično analizira nepovoljno stanje žtimsko-pašnjačkog planinskog gospodarstva neposredno poslije rata i mjere koje je upravna vlast poduzela za njegovu restauraciju postavljajući problem talijanskih planina na posve nove osnove. Opisuje detaljno mnogostruke aspekt novog zakona sa odnosnim pravilnicima i navada melioracione radove izvršene u prvoj godini primjena ovog zakona, utrošena novčana.sredstva kao i program bonifikacija u slijedećoj godini. P Pricipi: EFEKT POPLAVA U NAPLAVNIM PODRUČJIMA. Navode se uzroci užasnih poplava iz 1951. g. u dolini Pada i u južnoj Italiji i opisuju se značajne karakteristike naplavnog zemljišta raznih predjela doline Pada ukazujući na odnošaje ovog tla sa geološkim prilikama u brdskim potocima i bujicama, koji protiču ovim dolinama. Iznose se nadalje štete fizičke i kemijske prirode, koje ovakove poplave nanose naplavnim nizinskim zemljištima. L. Susmel: ISTRAŽIVANJA SPECIFIČNE TEŽINE DRVETA EUKALIPTUSA ROSTRATA Š. U PONTIJSKOM POLJU. Istraživanja su vršena na 1680 stabala eukaliptusa (E. rostrata) sa uzgojenih zaštitnih pojasa u pontijskom polju da bi se utvrdila specifična težina drveta u raznim dijelovima stabla, kao funkcija promjera i visine, brzine rasta i plodnosti tla. Prosječna specifična težina drveća normalnog rasta kreće se od 0.845 do 0.909 gr po cm3. S. Cecconi: ISTRAŽIVANJA MINERALNIH I ORGANSKIH KOLOIDA ŠUMSKOG TLA U PREDJELU SILA. Pokusi su vršeni na grupi šumskih terena u području Sila obraslih kestenom, hrastom, bukvom i arišem da bi se ispitala svojstva mineralnih i organskih koloida. Analiza glinastih frakcija pomoću X-zraka pokazala je da u svim uzorcima prevladava glinasti mineral ilit. Dok se kapacitet bazične razmjene ima smatrati konstantnim´ kod mineralnih koloida, on se naprotiv kod organskih koloida »i gornjim slojevima smanjuje ovim redom: hrast, bukva, crni bor. Ovi koloidi pokazuju sve tamniju boju u pravilu sa dubljinom profila osobito u tlima bora i bukve, koja se pripisuje sve većoj sadržini proizvoda truleži u organskoj substanci. M. Cantiani: DRVNO-GROMADNE TABLICE CEROVE ŠUME PAN JAČE U MOLISI. Na temelju 3150 oborenih izbojaka šume od 15.000 ha sastavljene su lokalne |