DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 84 <-- 84 --> PDF |
opšta a ne specijalna mikrobiologija, te će u specijalno šumarskom dijelu biti mnoga više i detaljnije govora o mikorizi. Svim tim hoću da naglasim da jugoslovenska istraživanja o mikorizi nisu ograničena na knjigu prof. Tešića i na članak u »Šumarstvu «. Nesumnjivo se bliži vrijeme kad će i za pošumljavanje naših obešumljenih terena biti »od velike koristi za izbor vrsta« također i naše znanje i naše iskustvo o mikorizi. Ja se s tim slažem. Ali ovo je poseban problem na koji ću se osvrnuti kasnije, možda još ove godine. Samo smatram da za prosuđivanje koja je vrsta mikorizna, a koja nije, potrebna je još čitava serija vlastitih istraživanja na jugoslavenskom tlu, sa jugoslavenskim vrstama (rasama, ekotipovima), jer kako smo vidjeli, podaci s kojim operiše Lobanov ne slažu se sa podacima drugih autora i to često baš onih koji rade sa svojim autohtonim vrstama. Teško je također složiti se sa uskom i jednostranom definicijom pojma »mikoriza « prema kojem se samo udruživanje »žiljnog sistema drveća sa gljivicama iz klase Basydiomycetes, reda Hymenomycetes« smatra mikorizom. A šta je sa gljivicama iz klase Ascomycetes (Humaria, Elaphomyces, Tuber, Terfezia i dr.) ? Šta je sa klasom Phycomycetes (Asterocystis, Endogyna i si.) ? Konačno šta je sa tolikim brojem simbionata iz redova: hemiobazidiomiceta, gasteromiceta, falomiceta i drugih? A. Panov ING. KLUNIć MIRKO U noći 30. XII. 1953. god. ostavio nas je za uvjek naš dragi Mirko. Nesretnim slučajem smrtno je nastradao u najljepšoj mladosti dva dana prije Nove Godine. Rođen je 8. VI. 1924. god. u Subotici. BHHBIIHI—´ Šumarski fakultet završio je u Zagrebu 1949. godine. Po završetku studija radi kao nastavnik na Srednjoj šumarskoj školi u Splitu, zatim kao upravitelj šumarije u Drnišu i u Koprivnici, gdje ga stiže prerana smrt. U svom kratkotrajnom životu morao je da okusi mnogo teškoća. Dugotrajni rat oduzeo mu je najljepše godine njegovog mladog života. Od početka rata bio je na strani oslobodilačke borbe, da od godine 1943 aktivno učestvuje u njoj. Po završetku rata nastavio je studije, Na fakultetu se isticao svojim radom, marljivošću i kolegijalnošću. Naročito se isticao svojim znanjem i radom na zaštiti šuma. Marljivošću i prirodnom inteligencijom dovinuo se do solidnog stručnog znanja. Iznenadna smrt stavila je prerano točku na njegov rad. Bio je dobar drug, oduševljeni šumar i lovac. Kao čovjek bio je u privatnom životu nadasve druževan, te se isticao svojom ljubavi za glazbu. Smrću druga Mirka nestalo je iz naših redova dobrog stručnjaka, iskrenog druga i suradnika, voljenog i poštovanog kako od drugova tako od tehničara i lugarskog osoblja. Njegovi drugovi sačuvati će trajan spomen na dobrog druga i odličnog saradnika. Ing. Hren Vladimir |