DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Zaključci za praksu.


Na osnovu sadanjeg stanja znanosti, te iskustva dobivenih zadnjim pokusima,
možemo u cilju spriječavanja šteta od sriježi odnosno radi njenog ograničavanja,
dati ove savjete:


1. I ako je razvoj korijenja mladih biljaka u pjeskovitom tlu lošiji nego u
teškoj zemlji, ipak bi obzirom na opasnost od sriježi, kao i radi šumsko gospodarskih
prednosti, trebalo šumske rasadnike osnivati samo na pjeskovitom tlu, a u najmanju
ruku ne bi trebalo biljke sa plitkim korjenjem uzgajati u teškoj zemlji.
U manjim rasadnicima mogu se biljke raznim mjerama predostrožnosti zaštititi
od sriježi:


2. Režim vode treba regulirati drenažom, a u pojedinim slučajevima valja iskopati
otvorene kanale.
3. Treba podržavati što bolju rastresitost tla. Rahlost i mrvičastu strukturu
tla postići će se mineralnim gnojivom (naročito vapnom) — miješanjem sa humusom
i dobrom obradom.
4. Tlo se preporuča pokriti pijeskom.
5. Kulture treba osnivati na gredicama, da se voda i hladan zrak talože niže
od sadnica, te da mogu oticati. (Čim su gredice više tim bolje).
6. Gredice sa jednogodišnjim biljkama plitkog korijenja nikle iz sjemena, kao
i one školovane, treba u jesen pokriti sa steljom, tresetom, mahovinom, pilotinom,
daskama i t. d.
7. Na površinama, izloženim sriježi, smije se razrahljivati zemlja samo od početka
mjeseca rujna-kasnije ne. Nakon toga roka ne smije se vršiti ni pljevljenje.
U knjizi »Forstschutz« od Beck-Hausratli-a preporuča se, da se pljevljenje
radi opasnosti od sriježi, ne vrši poslije kraja kolovoza, dalje da se izvede odvodnjavanje,
te da se mjesto sjetve izabere sadnja. Moramo nastojati završiti pljevljenje
i dobiti čistu površinu, jer korov sa plitkim korijenjem povećava opasnost od sriježi.
Sadnja mjesto sjetve ne pomaže (kako se u navedenoj knjizi preporuča. Op. prev.)
8. Tlo treba bezuvjetno obraditi u jesen.
9. Školovanje biljaka u jesen treba izbjeći. Analogno treba izbjeći da se u to
vrijeme osnivaju u slobodi kulture drveća sa plitkim korijenjem.
10. Korov i žito ne mogu biti zaštita od sriježi.
11. Smjesa od bora i smrče pokazala se kao korisna protiv štete od sriježi. Sa
šumsko gospodarskog gledišta ima ta smjesa velikih nedostataka, ali se ona ipak u
najmanjim gospodarstvima preporuča.
12. Dobra su zaštita rubovi šume, koji leže na južnoj i jugozapadnoj strani od
rasadnika.
Dr. Zlatko Vajda


POVODOM NOVOG ČLANKA N. LOBANOVA O MIKORIZI


Sa velikim interesovanjem pročitao sam kratku noticu Ing. I. Soljanika »O
mikotrofnosti važnijih vrsta drveća i džbunja«, interesovanjem utoliko većim što
ing. Soljanik radi u našoj najstarijoj i najbolje opremljenoj šumarskoj naučno-istraživačkoj
ustanovi. Mada je prednji članak zapravo mali prikaz rada ruskog profesora
N. Lobanova, on ipak pokazuje živo zanimanje za problem kojem je i naš Institut
(NRBiH) svojevremeno posvetio pažnju. Pa su i drugovi iz beogradskog Instituta
upoznati sa člankom potpisanog štampanim u »Godišnjaku« Instituta NRBiH,
(1951.).


Prof. Lobanov davno se bavi proučavanjem mikorize i važi kao veliki autoritet
u toj oblasti na njegova se djela pozivaju skoro svi sovjetski naučenjaci koji se bave
tim pitanjem (Novogrudski, Vanjin, (1949), Kursanov (1950), Ahromeenko i dr.)
a isto tako i neki od stranih autora (Magran 1943, Mac Comb, 1944). Ja sam ga
spomenuo na nekoliko mjesta u svojoj raspravi o mikorizi. Međutim pošto Institut
NRBiH od konca 1950. g. ne dobiva nijednog ruskog časopisa, to ni taj (izgleda


120