DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 81 <-- 81 --> PDF |
bolje obrađenog zemljišta. Osim toga, u takvom tlu, ne postoje šupljine, koje se stvaraju kod mehaničke obrade tla. Tlo prekriveno snijegom, može se zamrznuti i na metre u dubinu, a dane dođe do golomrazice. Razlog leži u tome što je snijeg loš vodić topline i tako štiti tlo od hladnoće. Najpovoljniji uslov za srijež nastaje, kada poslije jake kiše odmah nastupi mraz. Čim je vremenski razmak od kiše do mraza veći, time je opasnost od mraza manja. To ne vrijedi za zemljišta koja dobro upijaju te imaju veliki vodeni kapacitet. Od osobite je važnosti, što se smrzavanje tla širi polako, milimetar po milimetar u dubinu. Srijež pak traži naglu kristalizaciju vode u zemlji, i to Ti dubinu od nekoliko centimetara. Učinak se znatno povećava uzastopnim otapanjem i ponovnim zamrzavanjem. Ta promjena otpada ispod sniježnih pokrova a time mogućnost golomrazice. Nastupi li jednovremeno jaka studen i padanje snijega, onda bi, ako već ne postoji sniježni pokrov, moralo doći do sriježi. Vjerojatnoća, da bi pod snijegom moglo doći do golomrazice, toliko je mala, da se bez daljnjega može govoriti o nemogućnosti. Pojava sriježi ovisi dakle o količini sabrane vode oko biljaka u gornjem sloju tla. Na količinu oborina, koje padnu na tlo, ne možemo utjecati, ali na sadržaj vođe u gornjem sloju tla, može da utječe dobra ili loša obrada tla, kao i organizmi koji u njem žive. Povećanjem obujma šupljikavosti (pora) pretvaramo pojedinačnu zrnatu strukturu u mrvičastu. Taj se postupak pospješuje uticajem mraza i miješanjem zemlje sa humusom, dok se mineralnim gnojivima, a naročito krečnim, stabilizira. Natriumove soli djeluju suprotno na stvaranje rastresitosti. W o 11 n y je ustanovio, da se obujam tla, utjecajem ponovljenih mrazeva, do izvjesne granice povećava. On je nadalje laboratorijskim pokusima ustajnovio, da vapno daje tlu takvu rastresitost, da se promjene obujma vrše unutar uskih granica. Utvrdio je, da srijež više utiče na tlo, kada bi mu se dodalo 0,25% kreča. Taj j« utjecaj tada jači nego kada u tlu nema kreča. Prema Wollnyj u se utjecaj mraza na tlo može ukloniti, ako mu se doda do 1% vapna, ali ako se tlo izmiješa sa 1—2°/o vapna, tada se utjecaj mraza opet pojavljuje. To l°/o-no doziranje za dubinu tla do 5 cm iznosi 5 ms, a za dubinu od 10 cm iznosi 10 m3 po 1 ha. Ono je jako veliko, i za samu melioraciju tla, pa se mora računati sa klorozom, što će šumske biljke u tom slučaju morati prije ili poslije pregorjeti. Takav utjecaj vapna na tlo potvrđuje Czermak i Mitsherlich, pa možemo zaključiti, da se jakim dodavanjem vapna, povećava njegova propustljivost. Potrebno je obratiti pažnju i na način obrade zemlje, kojom se stvara mrvica sta struktura tla. Loša obrada zemlje ili ako se ona izvede u nepravo vrijeme, može također prouzrokovati velike štete od sriježi. Rezultati izvršenih pokusa 1. Jesenska obrada zemljišta smanjuje, a proljetna povećava opasnost od sriježi; 2. Biljke presađene ljeti izložene su sriježi više nego one presađene u proljeće; 3. Pljevljenjem u kasno ljeto povećava se opasnost od sriježi; 4. Dubokim sijanjem zemlja se jako razrahljuje zbog čega je vjerojatnost pojave sriježi povećana; 5. Korov (anuelni) ne štiti mladice od sriježi. One kunjaju. Korijenje uginulog korova je spremište za vodu, pa se i ono zamrzava. 6. Tla sa vrlo mnogo -vapna ne isključuju opasnost od sriježi. Djelovanje povećane količine kreča po Wollny-u treba još ispitati; 7. Sadnja za zobi ne štiti od sriježi; 8. Mješovita sadnja borovih biljaka sa dubokim korjenjem i smrčinih sa plitkim korjenjem, potpuno je zaštitila od sriježi, jer se voda preko korijenja odvela u dubinu. 9. Kod tih je pokusa zapaženo, da su gredice sa sadnicama na 60 m širokom pojasu ispred kojeg je u jugozapadnom smjeru bila šumica smrče, ostale zaštićene od sriježi. 119 |