DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 80 <-- 80 --> PDF |
epidermu korijena prije nego što je ona malo omekšala, tada će biljka uginuti. Uslijedi li nakon mraza vlažno vrijeme i potraje tako dugo dok se korijenje biljke ponovno ne učvrsti u tlu, tada će opstanak biljke biti osiguran. Uzroci sriježi Uzrok pojave sriježi je povećanje volumena vode pri njenoj kristalizaciji u tlu. U momentu kristalizacije vode, t. j . kod spuštanja temperature ispod 0° C povećaje se naglo njen volumen za 1/11, naime od 1,00013 tekućine na 1,09083 leda. Pritisak, uzrokovan kristalizacijom vode, iznosi 150 tona po kvadratnoj stopi. U jesen, zimi i proljeće su u tlima sa finim česticama, koja ne propuštaju jako vodu, sve šupljine ispunjene vodom. Voda, koja se tu smrzava, nema mogućnosti da izmakne na površinu. Uslijed naglog povećanja volumena te vode za 1/11 gornji se pokrov zemlje odigne — nastaje golomrazica ili srijež. Razmotrimo li točnije smrznutu zemlju, vidimo da je zemlja izdignuta najviše tamo, gdje se zapaža najviše leda. Pritisak je bio tamo najjači, gdje se u gornjim slojevima tla sabralo najviše vode. To su veće pore i šupljine, koje su nastale obradom tla ili utjecajem bioloških faktora, kao na pr. životinja (krtica, glista, insekata) i korijenja. Zato je razumljivo, da se takvim smrzavanjem potpuno razaraju krtičnjaci, da se potpuno razotkrivaju plitki prohodi miševa, te da su mnogobrojne jednogodišnje biljke sa plitki m korijenjem iz zemlje izbačene. Oko biljaka sa duboki m korijenjem nalazimo da se tlo uopće ne smrzava. U tom slučaju nema u zoni sriježi sakupljenih količina vode. Stvarno se mora centralni korijen i glavno korijenje višegodišnjih biljaka, koje prodire u dublijnu sa centralnim korijenjem smatrati kao dubljinski drenažni materijal. Ono odvodi poniruću vodu u dublje slojeve tla, koji leže ispod zone sriježi. Da se i tu oko korijenja prilikom naglog pada temperature stvara led, to njegovom ogromnom pritisku u času kristaliziranja ne bi moglo da pruži otpor korijenje nijedne biljke ma kako dugačko bilo. Drugačije je sa jednogodišnjim biljkama sa plitki m korijenjem. U redove stisnute mnogobrojne smrčeve biljke sižu svojim sitnim tankim´ korijenjem do lem dubljine i razrahljuju tlo. U bezbrojnim sitnim šupljinama takvog tla sakuplja se voda, pa pošto se korijenje ponika sa plitkim korijenjem ne može odvesti u dubljinu, ona ostaje unutar zone sriježi. Istovremeno stalnim upijanjem vode po korjenčićima, odvod je vode u tlu usmjeren u redove ponika ili školovanih biljaka. Na ovaj mnogostruki način nalazi se u neposrednoj blizini korijenja uvijek manja ili veća količina vode, što je preduvjet za postanak štete od sriježi. Ove se količine vode smrzavaju i u zemlji otvaraju pukotinu, t. j . led potiskuje zemlju na strane i prema gore, pri čem opkoljene biljčice podiže u vis. Nastupi li toplo vrijeme, razrahljena zemlja se slegne, a ogoljelo korijenje izmrsnute biljke spriječava, da biljka opet sklizne u prvobitni položaj. Stalno opetovanje ove procedure dovodi biljke sa plitkim korijenjem stalno u novi položaj. Kadkad se zamrznu i redovi mladica, te izdignu iznad zemljine površine. Da li će te biljke uginuti zavisi od vremenskih prilika koje nadolaze. Ako nastanu jako suhi dani i tjedni, onda će uginuti. Uspiju li pak biljke da svoje korijenje spuste dublje u zemlju, tada će biti spašene. Valjanje zamrznutih gredica može samo škoditi, jer time otpada zemlja, koja se drži uz korijenje, dok mladice ostaju ogoljele ležati na zemlji; uslijed toplog i sunčanog proljetnog vremena sasuši se i ono malo korijenja, koje se još drži zemlje, te biljka ugine. V. Fiirs t upozorava, da naročito u proljeće, dublji zamrznuti slojevi zemlje onemogućuju probijanje novih oborina u duljinu, uslijed čega gornji slojevi tla postaju jako vlažni, pa se, kad nastupe mrazevi, mora pojaviti srijež. Po rubovima nasada srijež se stvara u manjoj mjeri, jer korijenje, koje se širi u stranu, vrši dobru drenažu. Gusti biljni pokrov spriječava nagomilavanje vode u slojevima zemlje izloženim zamrzavanju i to ne samo što omogućuje prodiranje vode u dubinu putem bezbrojnih kanala, koje stvara njegovo korijenje, već i svojom rahlošću, koja je bolja od naj 118 |