DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Čest je slučaj na pr. da lugari dolaze na lugarski sastanak u civilu i ako se takav slučaj dogodi upravitelj šumarije bi trebao odmah da intervenira i ukazuje na to kao na propust i čak što više u slučaju očite nediscipline, poziva na odgovornost. Ovu uniformu lugari dobivaju pri stupanju na dužnost, znači tek od dana kad stvarno dužnost i nastupe, a ne na pr. sa danom kad su u službu primljeni, a sastoji se iz ljetnjeg i zimskog odijela (kapa, kaput, hlače, dolamica i kabanica) i gojzerice). Za pojedine dijelove propisan je vijek trajanja poslije koga postaju vlasništvo lugara: cipele daju se na 1 godinu dana kapa, kaput i hlače „ 2 „ „ dolamica „ 3 „ „ kabanica „ 4 „ „ Znači sve dok ne prođe vrijeme određeno za pojedine dijelove, kako je to gore navedeno, lugari moraju vraćati nazad ono, što su primili — ukoliko prestane na pr. radni odnos. Pretpostavimo primjera radi, da je lugar vršio službu dvije i pol godine i nakon toga predao otkaz te napustio službu. Prema gore navedenom u njegovom bi vlasništvu ostale cipele, kapa, kaput i hlače, dok bi dolamicu i kabanicu morao vratiti. U članu 3 Pravilnika je točno propisano kada lugari moraju vraćati uniformu (jasno, u koliko nije proteklo gore navedeno vrijeme za pojedine dijelove uniforme). Prije svega — pri prestanku službe (po bilo kojem osnovu bilo otkazom, presudom red. ili discipl. suda i t. d.) i drugo — pri prelazu u drugu struku. Ovo drugo je jasno i ne treba posebnog tumačenja. Međutim uniforma se ne mora vraćati, ako je lugar navršio godine starosti za penziju ili je postao tjelesno ili duševno nesposoban zr, vršenje službe što je nastupilo kao posljedica nesretnog slučaja pri vršenju službe. (Dobrinčić Veljko) O SKIJEŽI ILI GOLOMKAZICI W. Lantelme: Der Barfrost Forstwissenschaftliches Centralblatt, Berlin 1951. Ima godina, kada srijež ili golomrazica (Bartfrost) nanosi šumskom gospodarstvu velike štete, pa ipak se toj pojavi ne pridaje potrebna pažnja. Nije dovoljno proučen ni sam postanak sriježi, niti okolnosti pod kojima nastaju te štete, a nisu utvrđene ni najefikasnije zaštitne mjere. U svojoj raspravi «Der Barfrost* nastoji W. Lantelme , da tu pojavu naučno objasni, i na temelju izvršenih pokusa i dosadašnjih iskustava dade praksi korisne savjete. Pošto je taj problem za zaštitu biljaka u šumskim rasadnicima, kao i za zaštitu šumskih kultura pri njihovom osnivanju često od odlučne važnosti, iznosimo pred naše čitaoce iz navedene rasprave opširniji izvod, a za praksu važne zaključke donosimo u cijelosti. Pod sriježi ili golomrazicom razumijevamo smrzavanje gornjeg površinskog sloja tla, koji u takvom stanju možemo lako odići. Takvo smrzavanje tla je nejednolično rasprostranjeno. Napadna je pojava kod sriježi, da su redovi, zasijani vrstama drveća sa plitkim korijenjem, po čitavoj svojoj duljini nadignuti, dočim površina između tih redova, nije zamrznuta. Mnoge biljke leže gole na zemlji, kao da su izvučene, druge su izvaljene, ali su ipak sa vrhom svoga korijena sa tlom još povezano: treća kategorija stoji uspravno poduprta izvučenim korijenjem, četvrta se izmrzla sa grudvom zemlje, a peta je ostala u svom prvotnom položaju. Obje prve kategorije biljaka ugibaju, ako se prepuste same sebi.. Vitalitet biljaka, koje stoje uspravno na donekle izvučenom korijenju, ovisi o duljini ogoljelog korijenja, kao i o kasnijim vremenskim prilikama. Obasjaju li sunčane zrake osjetljivu 117 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 80 <-- 80 --> PDF |
epidermu korijena prije nego što je ona malo omekšala, tada će biljka uginuti. Uslijedi li nakon mraza vlažno vrijeme i potraje tako dugo dok se korijenje biljke ponovno ne učvrsti u tlu, tada će opstanak biljke biti osiguran. Uzroci sriježi Uzrok pojave sriježi je povećanje volumena vode pri njenoj kristalizaciji u tlu. U momentu kristalizacije vode, t. j . kod spuštanja temperature ispod 0° C povećaje se naglo njen volumen za 1/11, naime od 1,00013 tekućine na 1,09083 leda. Pritisak, uzrokovan kristalizacijom vode, iznosi 150 tona po kvadratnoj stopi. U jesen, zimi i proljeće su u tlima sa finim česticama, koja ne propuštaju jako vodu, sve šupljine ispunjene vodom. Voda, koja se tu smrzava, nema mogućnosti da izmakne na površinu. Uslijed naglog povećanja volumena te vode za 1/11 gornji se pokrov zemlje odigne — nastaje golomrazica ili srijež. Razmotrimo li točnije smrznutu zemlju, vidimo da je zemlja izdignuta najviše tamo, gdje se zapaža najviše leda. Pritisak je bio tamo najjači, gdje se u gornjim slojevima tla sabralo najviše vode. To su veće pore i šupljine, koje su nastale obradom tla ili utjecajem bioloških faktora, kao na pr. životinja (krtica, glista, insekata) i korijenja. Zato je razumljivo, da se takvim smrzavanjem potpuno razaraju krtičnjaci, da se potpuno razotkrivaju plitki prohodi miševa, te da su mnogobrojne jednogodišnje biljke sa plitki m korijenjem iz zemlje izbačene. Oko biljaka sa duboki m korijenjem nalazimo da se tlo uopće ne smrzava. U tom slučaju nema u zoni sriježi sakupljenih količina vode. Stvarno se mora centralni korijen i glavno korijenje višegodišnjih biljaka, koje prodire u dublijnu sa centralnim korijenjem smatrati kao dubljinski drenažni materijal. Ono odvodi poniruću vodu u dublje slojeve tla, koji leže ispod zone sriježi. Da se i tu oko korijenja prilikom naglog pada temperature stvara led, to njegovom ogromnom pritisku u času kristaliziranja ne bi moglo da pruži otpor korijenje nijedne biljke ma kako dugačko bilo. Drugačije je sa jednogodišnjim biljkama sa plitki m korijenjem. U redove stisnute mnogobrojne smrčeve biljke sižu svojim sitnim tankim´ korijenjem do lem dubljine i razrahljuju tlo. U bezbrojnim sitnim šupljinama takvog tla sakuplja se voda, pa pošto se korijenje ponika sa plitkim korijenjem ne može odvesti u dubljinu, ona ostaje unutar zone sriježi. Istovremeno stalnim upijanjem vode po korjenčićima, odvod je vode u tlu usmjeren u redove ponika ili školovanih biljaka. Na ovaj mnogostruki način nalazi se u neposrednoj blizini korijenja uvijek manja ili veća količina vode, što je preduvjet za postanak štete od sriježi. Ove se količine vode smrzavaju i u zemlji otvaraju pukotinu, t. j . led potiskuje zemlju na strane i prema gore, pri čem opkoljene biljčice podiže u vis. Nastupi li toplo vrijeme, razrahljena zemlja se slegne, a ogoljelo korijenje izmrsnute biljke spriječava, da biljka opet sklizne u prvobitni položaj. Stalno opetovanje ove procedure dovodi biljke sa plitkim korijenjem stalno u novi položaj. Kadkad se zamrznu i redovi mladica, te izdignu iznad zemljine površine. Da li će te biljke uginuti zavisi od vremenskih prilika koje nadolaze. Ako nastanu jako suhi dani i tjedni, onda će uginuti. Uspiju li pak biljke da svoje korijenje spuste dublje u zemlju, tada će biti spašene. Valjanje zamrznutih gredica može samo škoditi, jer time otpada zemlja, koja se drži uz korijenje, dok mladice ostaju ogoljele ležati na zemlji; uslijed toplog i sunčanog proljetnog vremena sasuši se i ono malo korijenja, koje se još drži zemlje, te biljka ugine. V. Fiirs t upozorava, da naročito u proljeće, dublji zamrznuti slojevi zemlje onemogućuju probijanje novih oborina u duljinu, uslijed čega gornji slojevi tla postaju jako vlažni, pa se, kad nastupe mrazevi, mora pojaviti srijež. Po rubovima nasada srijež se stvara u manjoj mjeri, jer korijenje, koje se širi u stranu, vrši dobru drenažu. Gusti biljni pokrov spriječava nagomilavanje vode u slojevima zemlje izloženim zamrzavanju i to ne samo što omogućuje prodiranje vode u dubinu putem bezbrojnih kanala, koje stvara njegovo korijenje, već i svojom rahlošću, koja je bolja od naj 118 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 81 <-- 81 --> PDF |
bolje obrađenog zemljišta. Osim toga, u takvom tlu, ne postoje šupljine, koje se stvaraju kod mehaničke obrade tla. Tlo prekriveno snijegom, može se zamrznuti i na metre u dubinu, a dane dođe do golomrazice. Razlog leži u tome što je snijeg loš vodić topline i tako štiti tlo od hladnoće. Najpovoljniji uslov za srijež nastaje, kada poslije jake kiše odmah nastupi mraz. Čim je vremenski razmak od kiše do mraza veći, time je opasnost od mraza manja. To ne vrijedi za zemljišta koja dobro upijaju te imaju veliki vodeni kapacitet. Od osobite je važnosti, što se smrzavanje tla širi polako, milimetar po milimetar u dubinu. Srijež pak traži naglu kristalizaciju vode u zemlji, i to Ti dubinu od nekoliko centimetara. Učinak se znatno povećava uzastopnim otapanjem i ponovnim zamrzavanjem. Ta promjena otpada ispod sniježnih pokrova a time mogućnost golomrazice. Nastupi li jednovremeno jaka studen i padanje snijega, onda bi, ako već ne postoji sniježni pokrov, moralo doći do sriježi. Vjerojatnoća, da bi pod snijegom moglo doći do golomrazice, toliko je mala, da se bez daljnjega može govoriti o nemogućnosti. Pojava sriježi ovisi dakle o količini sabrane vode oko biljaka u gornjem sloju tla. Na količinu oborina, koje padnu na tlo, ne možemo utjecati, ali na sadržaj vođe u gornjem sloju tla, može da utječe dobra ili loša obrada tla, kao i organizmi koji u njem žive. Povećanjem obujma šupljikavosti (pora) pretvaramo pojedinačnu zrnatu strukturu u mrvičastu. Taj se postupak pospješuje uticajem mraza i miješanjem zemlje sa humusom, dok se mineralnim gnojivima, a naročito krečnim, stabilizira. Natriumove soli djeluju suprotno na stvaranje rastresitosti. W o 11 n y je ustanovio, da se obujam tla, utjecajem ponovljenih mrazeva, do izvjesne granice povećava. On je nadalje laboratorijskim pokusima ustajnovio, da vapno daje tlu takvu rastresitost, da se promjene obujma vrše unutar uskih granica. Utvrdio je, da srijež više utiče na tlo, kada bi mu se dodalo 0,25% kreča. Taj j« utjecaj tada jači nego kada u tlu nema kreča. Prema Wollnyj u se utjecaj mraza na tlo može ukloniti, ako mu se doda do 1% vapna, ali ako se tlo izmiješa sa 1—2°/o vapna, tada se utjecaj mraza opet pojavljuje. To l°/o-no doziranje za dubinu tla do 5 cm iznosi 5 ms, a za dubinu od 10 cm iznosi 10 m3 po 1 ha. Ono je jako veliko, i za samu melioraciju tla, pa se mora računati sa klorozom, što će šumske biljke u tom slučaju morati prije ili poslije pregorjeti. Takav utjecaj vapna na tlo potvrđuje Czermak i Mitsherlich, pa možemo zaključiti, da se jakim dodavanjem vapna, povećava njegova propustljivost. Potrebno je obratiti pažnju i na način obrade zemlje, kojom se stvara mrvica sta struktura tla. Loša obrada zemlje ili ako se ona izvede u nepravo vrijeme, može također prouzrokovati velike štete od sriježi. Rezultati izvršenih pokusa 1. Jesenska obrada zemljišta smanjuje, a proljetna povećava opasnost od sriježi; 2. Biljke presađene ljeti izložene su sriježi više nego one presađene u proljeće; 3. Pljevljenjem u kasno ljeto povećava se opasnost od sriježi; 4. Dubokim sijanjem zemlja se jako razrahljuje zbog čega je vjerojatnost pojave sriježi povećana; 5. Korov (anuelni) ne štiti mladice od sriježi. One kunjaju. Korijenje uginulog korova je spremište za vodu, pa se i ono zamrzava. 6. Tla sa vrlo mnogo -vapna ne isključuju opasnost od sriježi. Djelovanje povećane količine kreča po Wollny-u treba još ispitati; 7. Sadnja za zobi ne štiti od sriježi; 8. Mješovita sadnja borovih biljaka sa dubokim korjenjem i smrčinih sa plitkim korjenjem, potpuno je zaštitila od sriježi, jer se voda preko korijenja odvela u dubinu. 9. Kod tih je pokusa zapaženo, da su gredice sa sadnicama na 60 m širokom pojasu ispred kojeg je u jugozapadnom smjeru bila šumica smrče, ostale zaštićene od sriježi. 119 |