DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SAOPĆENJA SASTANAK BUJIČARA NA SAVJETOVANJU HIDROTEHNIČARA U OPATIJI Od 4—6. XII. 1953 održano je I. savjetovanje hidrotehničara FNRJ u Opatiji. Na tom je savjetovanju raspravljano o vodnom zakonodavstvu, hidrološkoj službi, plovnoj mreži, o ekonomici melioracija, o problemima nanosa i kršu te o nekim specijalnim hidrotehničkirri problemima. U pogledu vodnoga zakonodavstva istaknuta je potreba, da se donese savezni zakon o vodama, kojim bi se regulirala pitanja u vezi s odbranom od voda i iskorišćavanja voda kao opće narodnoga dobra. Prihvaćeno je načelo, da zakon o vodama treba obuhvatiti osnovne odredbe o poduzimanju svih privrednih mjera i tehničkih radova, kojima treba uplivati na otjecanje vod ai sprečavanje njihovoga razornoga djelovanja. Tu su uključene i mjere za odvođenje voda i odbranu od poplava (uređenje bujica, regulacije rijeka, isušivanje zemljišta i t. d.), kao i sve mjere i djelatnosti, kojima je cilj sprečavanje erozije tla. Stoga se predviđa, da zakon o vođama mora postaviti i osnovne regulative za iskorišćivanje zemljišta u bujičnim područjima. Radi razmatranja problema nanosa štampani su među ostalim referati ing. St. Čirkovića (»Zaštita akumulacionog bazena Jablaničke hidrocentrale od zamuljivanja «) i ing. S. Lazareva (»Uređenje bujica i erozioni problemi u NR BiH«), a ing. Godek je za vrijeme savjetovanja održao koreferat »Zaštita tla i uređivanje bujica«. U okviru savjetovanja održan je sastanak bujičara, na kojem su razmotrena pitanja aktuelna u službi uređivanja bujica. Sa zadovoljstvom je utvrđeno, da je osnovana samostalna uprava za uređivanje bujica i zaštitu tla kod Državnoga sekretarijata za poslove narodne privrede NR Makedonije i da se isto takova samostalna uprava osniva i u NR Srbiji. Sastanak je istakao potrebu, da se na sličan način organizira služba i u ostalim republikama, jer će to omogućiti najbolji uspjeh u radu. Savjetovanje hidrotehničara je donijelo niz korisnih zaključaka, od kojih su za nas najvažnija dva. U prvome se ističe potreba donošenja zakonskih propisa o zaštiti tla, a u drugome se predlaže, da se dosadašnja služba uređivanja bujica proširi u opću službu zaštite tla od erozije te da se utom cilju u svakoj narodnoj republici formira posebna organizacija. Ing. I. Godek MATERIJALNA ODGOVORNOST SLUŽBENIKA Za materijalnu odgovornost službenika iz službenog rada i odnosa prema državi i prema građanima važe posebni propisi. Ovima se znači regulira samo materijalna odgovornost službenika za štetu, koju je učinio u službenom radu i odnosu. Službenik koji učini štetu van odnosa službe, materijalno će odgovarati kao svaki drugi građanin, primjenjujući opće propise materijalnog i procesnog prava, građanskog prava. U smislu čl. 82 Zakona o državnim službenicima, upravitelji šumarija donose rješenja o naknadi štete i na osnovu istih vrše obustavu dijela prinadležnosti. S tim u vezi vrše se najrazličitije nepravilnosti, često se i najgrublje krši zakon, donose se samovoljna i protuzakonita rješenja i tome si., čime, u krajnjoj liniji, upravitelji dovode sami sebe u mogućnost da krivično odgovaraju. Jedna je šumarija na pr. donijela rješenje o naplati štete u iznosu od preko Din 21.000.— i na osnovu istoga obustavila službeniku svaku isplatu, premda se radilo o suspendiranom lugaru proti kome još nije bio završen niti krivični niti disciplinski postupak, a niti je šteta uopće utvrđena, odnosno krivnja i odgovornost za štetu. Takovim postupkom može se čovjeka natjerati samo u kriminal, ne dajući mu ni minimum potreban za život. Da bi se to ubuduće izbjeglo, pokušat ćemo dati neka osnovna uputstva o načinu naplate štete od odgovornog službenika. |