DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 73     <-- 73 -->        PDF

nom radu), — već, slično, — kao u poljoprivredi, — prema uslovima proizvodnje
najlošije i najudaljenije zemlje, t. j . prema količini, kvalitetu
i lokaciji šumskog proizvoda. Uzrok je u tome, što je šumski fond u danom
momentu ograničen i što se isti i ne može povećavati. Naročito su
ograničene mogućnosti proizvodnje količina pojedinih vrsta drveća koje
traži tržište, što znači da su potrebe tržišta veće od količine proizvodnje
koju mogu dati najbolje i srednje dobre šume. Ovo ima za posledicu porast
cena šumskih proizvoda tako da je rentabilno uzgajati i najlošiju
i najudaljeniju šumu.


Prema tome, visoke ili niske cene drveta na panju kod šumskih gazdinstava
(narodnih republika) nisu posledica količine živog rada u procesu
šumske proizvodnje (proizvodnje drveta na panju), već pomenutih
povoljnih ili nepovoljnih uslova proizvodnje (količine, kvaliteta i lokacije
šumskog proizvoda).


S tim u vezi visoke cene drveta na panju ne omogućuju — same po
sebi — razvoj i unapređenje šumske proizvodnje. I obratno, niske da
sprečavaju to isto.


Visoke cene drveta na panju ne znače automatski veće prihode kod
šumskih gazdinstava (narodnih republika). I obratno. Zato, što prihodi
kod šumskih gazdinstava (narodnih republika), ne zavise od količine,
kvaliteta i lokacije šumskog proizvoda i visine njegove cene drveta pa
panju, već od količine, kvaliteta i lokacije drvne mase za seču (realizacije
proizvodnje). Za šumsku proizvodnju (proizvodnju drveta na panju),
naročito je karakteristično, da šumsko gazdinstvo (narodna republika)
čija je cena drveta na panju po 1 m3 visoka ili niska, može u realizaciji
proizvodnje da dobije manji i obratno veći prihod. To znači obrnuto od
onoga što bismo očekivali. Prvo se javlja, ako šumsko gazdinstvo (narodna
republika) nema šta da realizuje (mlade i srednjodobne, degradirane
i iscrpljene šume i si.), a drugo, ako ima šta da realizuje (nagomilane
rezerve drvnih zaliha).


Prema tome, problemi koji se pred nas postavljaju, jesu sledeći:


I. Problem formiranja cene drveta na panju ili prosečne šumske
takse šumskog proizvoda (proizvoda drveta na panju) kod šumskih gazdinstava
(narodnih republika);
II. Problem realizacije drvne mase za seču veće ili manje od šumskog
proizvoda (proizvoda drveta na panju) kod šumskih gazdinstava
(narodnih republika) ; i
III. Problem veličine šumskog gazdinstva kao ekonomske jedinice
unutar narodne republike.
Ad I. Za rešenje ovog problema, potrebni su sledeći podaci:


1. Troškovi proizvodnje (proizvodnje drveta na panju) kod šumskih
gazdinstava prema normativima materijala i radne snage i to:
a) u gajenj u šum a (induktivna kalkulacija). Ovamo spadaju
prosečni godišnji izdaci za radove u gajenju šuma prema uređajnim elaboratima
ili programima perspektivnih planova razvoja i unapređenja
šumske proizvodnje kod šumskih gazdinstava (narodnih republika) za
naredni period od 10—20 godina, t. j . za obnovu šuma (pošumljavanje
i šumske melioracije), negu šuma, zaštitu šuma, uređivanje šuma, izgradnju
komunikacija, podizanje zgrada i tehničkih objekata za melioraciju
i zaštitu šuma i si.; i