DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 67     <-- 67 -->        PDF

jede 25% (samo iznimno 30%) i, drugo, da temeljnica poslije
sječe ne padne ispod 27 m2/ha.
Razlozi, koji govore za ovakav način gospodarenja u ficenozi jele


i rebrače, sastoje se u tome, što ćemo na taj način:
a) povećati produkciju drvne mase;
b) osigurati trajnu regeneraciju šume;
c) postignuti zdravije i otpornije sastojine;
d) osigurati kontinuitet prihoda.
Pored navedenih razloga, koji govore u prilog prebornom gospoda


renju u fitocenozi jele i rebrače, treba istaknuti još i to, da sadašnjem
stanju jelovih sastojina u Gorskom Kotaru najbolje odgovara takvo
gospodarenje. U gotovo svim tim sastojinama sklop je potpuno prekinut,
a regeneracija je u toku, tako da je danas za te sastojine preborno gospodarenje
nužna posljedica njihova stanja.


Jedini ozbiljan prigovo r prebornom gospodarenju u fitocenozi
jele i rebrače jest to, da takvim gospodarenjem ne ćemo postići tako
čistu i kvalitetnu oblovinu, kao u jednodobnoj šumi.


Iz tabele br. 6 vidimo, da pokusna ploha »Tuški Laz« ima od svih
ploha jelovinu najbolje kvalitete, jer je prosječni godišnji
debljinski prirast jele na toj plohi 3´22 mm — 1*16 mm, što znači pro sječnu
širinu goda od 1´61 mm. No iz iste tabele vidi se i to, da
je na pokusnoj plohi »Tuški Laz« postotak volumnog prirasta najmanji
(p= 17%). Kao kontrast tome ističemo pokusnu plohu »Stari Zaturni«.
koja ima od svih navedenih ploha jelovinu najslabije kvalitete
, jer je ondje prosječni godišnji debljinski prirast jele 5"60 mm ±
± 1´79 mm, što znači prosječnu širinu goda od 2´80 mm, i jer
je ondje jelovina najgranatija i najkvrgavija. Postotak
volumnog prirasta na pokusnoj plohi »Stari Zaturni«
dosegnuo je iznos od 3´6. Pokusna ploha »Tuški Laz« je najgušća
(g = 44´7 m2/ha) i najbliža je jednobojnoj sastojini za razliku od pokusne
plohe »Stari Zaturni«, koja je najrjeđa (g = 23´8m2/ha), a ima
prebornu strukturu. Pred nama su bile, prema tome, dvije mogućnosti:
manji postotak prirasta, ali bolja kvaliteta oblovine
(visoka regularna šuma) ili veći postotak prirasta,
ali slabija kvaliteta oblovine (visoka preborna
šuma).


Imajući pred očima sve razloge, koje smo već naprijed nabrojili, mi
smo se opredijelili za drugu mogućnost, jer ona ima veće prednosti
nego prva u fitocenozi jele i rebrače fakultetske šumarije Zale s
i n a. No kod toga bi ipak trebalo voditi računa o tome, kako bi uklonili
ili barem smanjili nedostatke prebornog gospodarenja s obzirom na slabiju
kvalitetu deblovine u prebornoj šumi. Za to postoje uglavnom dvije
mogućnosti. Prvo su kratke ophodnjice, odnosno maleni
intenziteti sječe. Drugo je preborna grupimična sječa.
Kratke ophodnjice, t. j . maleni intenziteti sječe, sprečavaju stvaranje
okružljivosti i djeluju na povećanje finoće drveta. Grupimična preborna
sječa ne dozvoljava preveliko razvijanje granjevine, a povoljno utječe na
kvalitetu deblovine i na njezinu punodrvnost. Osim toga, grupimična preborna
sječa u fitocenozi jele i rebrače omogućuje uspješniju regeneraciju.