DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 63 <-- 63 --> PDF |
raditi na tim pokusnim plohama, da se dobije onakva struktura, kakvu imaju pokusne plohe »Stari Zaturni« i »Belevine«. Na pokusnoj plohi »Jasle I« valjalo bi u prvom redu doznačivati jelova stabla od 30 do 50 cm p. p., jer su ta stabla ondje previše zastupana. Dakako, da ćemo doznačiti i po koje deblje i tanje stablo, ako je ono oštećeno, bolesno ili ako ima slabo razvijenu krošnju. No zdrava, debela, jelova stabla s lijepo razvijenom krošnjom ne ćemo doznačivati, jer ta stabla najjače prirašćuju. Na pokusnoj plohi »Tuški Laz« postupit ćemo analogno. Doznaku ćemo skoncentrirati na debljinske stepene od 35 do 55 cm p. p., jer u tim stepenima ima više stabala nego što bi ih trebalo biti u prebornoj strukturi. Doznačit ćemo ovdje ondje po koje tanje jelovo stablo i po koje jelovo stabla deblje od 55 cm p. p., ako je bolesno, oštećeno ili ako mu je prirast počeo opadati. Zašto ne treba doznačivati zdrave, debele jele? Odgovor na to pitanje daju nam ova istraživanja, koja su pokazala, da jela u navedenoj fitocenozi prosječn o najjače prirašćuje kod prsnog promjera od 65 cm, pa dapače i kod većeg prsnog promjera u prebornoj strukturi s bukvom. Na temelju razmatranja naših rezultata (vidi tabelu br. 6) vidimo, da je temeljnic a od 34´2 m2/ha na pokusnoj plohi »Belevine« u usporedbi s temeljnicama na ostalim pokusnim plohama najpovolj nij a s obzirom na produkciju drvne mase i s obzirom na regeneraciju šume.10 Stoga smatram, da bi temeljnicu od 34´0 m2/ha mogli zasad uzeti kao optimalnu temeljnicu prije sječe.u šumi jele i rebrače na II. stojbinskom bonitetu.11 Na I. stojbinskom bonitetu bit će, naravno, normalna temeljnica nešto veća, no ne bi smjela preći 37 m2/ha. Ako usvojimo intenzitet preborne sječe od 25% kao maksimum sječe, onda minimalna temeljnica, koja bi morala ostati poslije 10 Optimalna temeljnica, do koje smo došli eksperimentalnim istraživanjima, ne razlikuje se mnogo od G a z i n o v e normale. G a z i n je izveo svoju normalu na temelju korelacije prsnog promjera (d) i promjera projekcije krošnje (D). U jelovim prebornim šumama Vogeza i Jure utvrđena je cva korelacija: 1) ~ 15 Kvadriramo li lijevu i desnu stranu, dobivamo: d2 x K ds U5 1 a ," 225 x 4´ D*X| 225 d 2X-^ = D5xlxA Ako uzmemo u razmatranje površinu šume od jednog hektara, onda je D = 100 metara, pa dobivamo, da je normalna temeljnica 34´9 m2/ha. Kako u prebornoj šumi jelov mladik može uspijevati među debljim stablima, normalna temeljnica od 35 m2/ha može se povećati na iznos od 37 m2/ha. U novije vrijeme utvrđene su u Francuskoj modernije normale, koje se mogu naći na str. 358. Šumarskog lista br. 10/11 od 1952, gdje se vidi, da normalna temeljnica na najboljim stojbinama iznosi 35´4 m2/ha! 11 Temeljnici od 34´0 m2/ha odgovara drvna masa od 400 m3/ha. Ako tu masu usvojimo zasad kao normalnu drvnu masu preborne sastojine prije sječe u »Belevinama«, onda bi normalna drvna zaliha (V) ondje morala iznositi: 101 |