DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Znajući da je cilj svih nas šumara da naše sile usredotočimo, obraćam se vama da pomognete osnovati »Šumarsko društvo sa sjedištem u Zagrebu«. Prva je skupština održana 14 listopada 1876 god. u Zagrebu i to u dvorani »Streljane« u Tuškancu (današnja kino dvorana) Skupštini predsjedao je nama već poznati šumarnik Ante Tomić. Na toj je skupštini zaključeno, da društvo nosi naslov »Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinsko šumarsko Društvo«. Ovaj naslov nije odobren po tadanjoj zemaljskoj vladi već je bilo odobreno, da naslov mora glasiti Hrvatsko-Slavonsko šumarsko Društvo«. Ova prva skupština stvorila je niz važnih zaključaka a među tim i zaključak koji glasi: »U svrhu šireg obrazovanja šumara za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva treba osnovati šumarsku akademiju u Zagrebu«. Ne samo ova, već i sve naredne skupštine našeg društva kroz dvadeset su godina stvarale po tom predmetu slične zaključke. Prirodno je, da društvo nije htjelo a ni moglo biti bez svog društvenog glasila. Već 1 siječnja 1877 god. izlazi prvi broj šumarskog lista. Isto tako poduzeti su već prvih godina koraci da se osnuje društvena knjižnica. Od četrdesetipet skupština koje je održalo šumarsko društvo od 1876 do 1919 god. nisu bile sve u jednakoj mjeri važne. Prema tomu mi ćemo u ovom našem prikazu predočiti predloge i zaključke onih skupština, koje su u bitnosti utjecale na šumarske prilike u Hrvatskoj — odnosno na one zaključke koji su utjecali na smjernice rada samoga društva. Na IV skupštini (Vinkovci 1880), zaključeno je da se šumarsko učilište u Križevcima podigne na stupanj Akademije. VI. skpuština (Zagreb 1882) uzela je u pretes »Nacrt novog šumskog zakona«. Nažalost taj nacrt nije nikada došao pred saborski zakonodavni odbor. Na VII. skupštini (Ogulin 1885) osnovana je Koroskenijeva zaklada. Iz ove zaklade davala se je pomoć udovicama i djeci preminulih članova. Na toj je skupštini također vođena rasprava o načinu sječe u planinskim šumama (preborni sjek). Na X. skupštini (Nova Gradiška 1886) raspravljeno je pitanje: »koji su uzroci, da u posavskim šumama, podignutim prirodnim putem, zapremaju veći dio jasen i brest, te koja su najshodnija sredstva, da se tomu predusretne« ? Izvjestitelj po tom pitanju bio je Josip Kozarac. Nakon diskusije prihvaćena je slijedeća rezolucija: »Dosadašnji način pomlađivanja hrastika sa petgodišnjom predzabranom uz sadanje stojbinske odnošaje nekih srezova, pokazao se ne samo nesigurnim, već i skupocjenim, te će ga valjati što skorije drugim shodnim zamjeniti i to takovim, koji će nam osigurati uzgoj hrastovine, a oslabiti navalu jasenovine«. XI. skupština (Zagreb 1887) raspravljala je o preinaki zakona Imovnih općina. Na XII. skupštini (Mi tro vica 1888) raspravljalo se je o pitanju proreda u šumama Imovnih Općina. Na XIII. skupštini (Osijek 1889) predložio je šumarnik Prokić predlog da šumarsko društvo sagradi svoj vlastiti Dom u Zagrebu. God. 1891 održana je u Zagrebu povodom pedesetgodišnjeg opstajanja Gospodarskog društva »Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba«. Izložba održana je na današnjem trgu Maršala Tita. Uz veliki broj izložbenih paviljona šumarsko je društvo podiglo ukusan paviljon znatnih dimenzija. Nakon zatvaranja izložbe predmeti, koji su bili izloženi u šumarskom paviljonu, sačuvani su za šumarski muzej, koji je 1898 otvoren u šumarskom domu. |