DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 45     <-- 45 -->        PDF

KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA DEBLJINSKOG, VISINSKOGVOLUMNOG PRIRASTA U FITOCENOZI JELE I REBRAČE


Dr. ing. Dušan Klepac (Zagreb)


Problem


U dosadašnjim sam studijima (18), (19), (20) i (21) proučavao d ebljinski
i volumni prirast jele. U ovoj ću radnji pokušati
istražiti pored debljinskog i volumnog prirasta još i visinsk i pri ras
t u fitocenozi jele i rebrače (Abieto-Blechnetum, Horvat)1.


Ova sam istraživanja izvršio na nekoliko karakterističnih pokusnih
ploha, da bih dobivene rezultate o prirastu jele komparirao
jedne s drugima, Na temelju takve komparacije želio
bih unijeti više svijetla u problem, kako pojedini sastojinski
faktori (struktura, temeljnica i smjesa) utječu na prirast u
šumi jele i rebrače, što će biti odlučno pri izboru oblika gospodarenja
u spomenutoj fitocenozi.


Razlog, zašto sam ta istraživanja ograničio na fitocenozu jele i rebrače,
leži, prvo, u tome, što ta fitocenoza obuhvata gotovo dvije trećine
fakultetske šumarije ZALESINE2 u Gorskom Kotaru i, drugo, što još
uvijek vladaju podvojena mišljenja o tome, kako bi trebalo gospodariti
u navedenoj biljnoj zajednici.


Prema tome će predmet ove studije biti:


1. u fitocenozi jele i rebrače izabrati nekoliko karakterističnih pokusnih
ploha;
2. utvrditi metodu rada za određivanje debljinskog, visinskog
i volumnog prirasta jele;
3. na temelju utvrđene metode rada izračunati na svakoj pokusnoj
plohi debljinski, visinski i volumni prirast jele;
4. izvršiti analizu i komparaciju dobivenih rezultata s obzirom na
strukturu, temeljnicu i smjesu vrsta drveća te izvući zaključke
o tome, kako bi trebalo gospodariti u fitocenozi jele i rebrače.
Objekti istraživanja


Istraživanja sam obavio na četiri karakteristične pokusne plohe:
»STARI ZATURNI«, II, 4, b; »JASLE I«, VI, 3, f; »BELEVINE«, VII,
1, d:! i »TUŠKI LAZ«, VII, 4, b´1 u šumariji Zagrebačkog poljoprivrednošumarskog
fakulteta ZALESINI.


Opis tih ploha donio sam u tabeli br. 1, a njihov sam položaj prikazao
na slici br. 1.


1 Opis te fitocenoze može se naći u radovima prof. dr. Ive Horvat a (13),


(14) i (15). 2 Na području Gorskog Kotara fitocenoza jele i rebrače zauzima velike površine.
To su acidofilne jelove šume na glinenim tlima. 3 Ovu je plohu odabrao ing. J. Radošević , direktor Šumskog gospodarstva
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu.
4 Rimski brojevi označavaju distrikt šume, arapski brojevi označavaju odjele,
a mala latinska slova označavaju odsjek, u kojem se nalazi pokusna ploha.