DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prika. Premda česmina nije elemenat makije, ovdje tako izgleda, jer su sva odraslija stabla posječena tokom rata. Nadstojna sastojina je alepski bor 100%. Za smolarenje uzeto 40% stabala. Tlo i smještaj također dosta karakteristično za ostala radilišta na otocima u smislu florističkom, pedološkom i klimatskom. Svrha eksperimenta Osnovni je cilj cijeloga rada na eksperimentalnim poljima, da se ustanovi najpodesniji termin zarezivanja uz upotrebu stimulatora. Istovremeno će se pratiti i utjecaj smolarenja na prirast drvne mase, premda se već zna da je time samo neznatno umanjen i da taj gubitak izčezava prema vrijednosti smole. Poznato je da neka borova stabla, inače posve zdrava i dobro razvijena, daju vrlo malo smole, skoro ništa, dok druga, često i slaba izgleda, daju abnormalno mnogo, premda su u neposrednom susjedstvu. Ima stabala koja su davala po 8,10 pa i više kilograma u jednoj sezoni. Ovakvima će se posvetiti osobita pažnja, nastojeći ustanoviti, da li se radi o kakvom subspeciusu i kakvom. Posebno će se sabirati sjeme i sijati u rasadniku i na terenu, evidentirajući takva mjesta, da bi se jedamput i to provjerilo, da li postoje nasljedne sposobnosti u smolovitosti, što je i vrlo vjerovatno. Također će se istraživati da li je to slučajnost koja ima posve druge uzroke. 0 vanrednoj važnosti baš ovoga istraživanja jasno govore spomenuti podaci. Eksperiment omogućava i točnu evidenciju dinamike curenja smole, što će nam omogućiti da se oslobodimo daljnjih približnih ocjenjivanja po mjesecima. Analiza uzima u obzir i meteorološke podatke stanica Hvar i Makarska, koja svakoga mjeseca izdaje Pomorska hidrometeorološka služba u Splitu. Pored komentara iz tabelarnoga pregleda bit će odmah vidljivo i lako uporedivo, koliki je prinos po varijanti, mjesecu, kvadratnom centimetru i t. d. Ovim je općim osvrtom zahvaćeno uglavnom smolarenje alepskoga bora, dok je crni zanemaren zbog ograničenoga prostora a i mnogo manjega značaja. Ustvari, smolarenje crnoga bora u Dalmaciji ima mnogo slabiju perspektivu od alepskoga, i po broju sastojina i stabala je mnogo inferiorniji, pored činjenice da je i po prinosu neznatniji. Postoje dva radilišta (osim Brača) i to na terenu šumarije Sinj sa 8.200 stabala i na terenu šumarije Knin sa 15.800 stabala. Nije se uspijevalo dosada postizati veći prinos od 60 do 75 dgr. Ali još ne znači da mu se u radu ne će pokloniti više pažnje. Rad na varijantama I. Varijanta . Na prvoj podvarijanti zarezuje se na dosadašnji način francuskim nožem svaki treći dan redovito sa zarezom 7 mm visine, širina bjeljenice 7 cm (kao i na ostalim varijantama). Ne upotrebljava se nikakav stimulator. Druga podvarijanta se zarezuje također svaki treći dan, isti dan kao i prva, ista visina zareza, ista širina bjeljenice, bez stimulatora. Za razliku od prve podvarijante, ne zarezuje se francuskim nožem nego američkim i to tako da se skida samo kora, bez ikakvoga zadiranja u drvo. |