DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 41     <-- 41 -->        PDF

u širinama od 6 do 10 cm, a ni zarezivanja nisu uvijek redovna radi izostanaka
sa rada (nevrijeme, praznici, bolest i t. d.).


Organizacija rada na eksperimentalnom radilištu


Na ovim radilištima je propisan točan raspored zarezivanja i prskanja
kao i rokovi sabiranja smole koja se redovito važe za svaku varijantu
zasebno i težina unosi u poseban izvještaj. Isto tako je uvedeno u praksu
redovno ubilježavanje dana zarezivanja kao i ostalih podataka. Samo
radilište je terenski podijeljeno na pet odsjeka ili pet varijanata, sa potpuno
jednakim brojem smolarenih stabala. Na terenu je oznaka ispisana
masnom bijelom bojom na graničnim stablima. U svakoj varijanti su sva
stabla koja su uzeta za smolarenje numerirana od broja 1 do 200 (Baška
Voda) odnosno 1 do 120 (Pelegrin sa 600 stabala). Svaka varijanta je
opet podijeljena na dvije jednake polovine, podvarijante, ali bez vidnih
oznaka na terenu, jer svako stablo nosi broj te je prema tome prva polovina
brojeva u prvoj podvarijanti, a druga u drugoj. Obzirom na promjer
i uzrast, stabla su podjednaka u svima varijantama. Pri doznaci su dolazila
u obzir samo stabla sa prsnim promjerom iznad 25 cm. Pri tome je
vođen manual u koji je upisano svako stablo sa svojim rednim brojem,
promjerom i visinom.


Opće karakteristike eksperimentalnih radilišta Baška Voda i Pelegrin


1. Bašk a Vod a nalazi se na teritoriju kotara i šumarije Makarska
udaljeno od nje 8 km. Leži jednom stranom (700 m.) uz samu cestu.
Geografski položaj 43 stepena i 22 minute sjeverne širine i 16 stepeni
i 50 minuta dužine. Udaljenost od mora oko 1 km. Nadmorska visina 25
do 30 m. Ekspozicija: jugozapad. Teren vrlo blago nagnut prema zapadu,
djelomično ravan. Zahvata četverougaonu površinu (700 X 120 do 130 m).
Leži na jednom prastarom bujičnom nanosu. Tlo relativno dosta humozno.
Podloga: konglomerat i breča sa izlomljenim komadima krečnjaka,
koji ne izbija na površinu u vidu čvrstih litica. Tlo je prilično zatravljeno.
Podstojna sastojina uglavnom mladik alepskog bora se neznatnom
primjesom čempresa, pinastera, juniperusa i pistacije. Nadstojna
sastojina alepski bor 90%, ostalo pinaster i čempres. Za smolarenje uzeto
32% stabala sa minimalnim prsnim promjerom od 25 cm. Sjeveroistočna
strana jako izložena buri, jer se van toga radilišta nalazi posve mlada
kultura još pod zabranom. Prirodno podmlađivanje naletom sjemena vrlo
uspješno. Opći smještaj i tlo prilično karakteristično za ostala staništa
alepskoga bora, specijalno u t. zv. makarskom primorju.
2. Pelegri n leži na zapadnom dijelu otoka Hvara u kompleksu
borovih šuma. Geografski položaj 43 stepena i 10 minuta sjeverne širine
i 16 stepeni i 25 minuta dužine. Udaljenost od mora sa sjevera, juga i
zapada oko 1 do 1,5 km. Ekspozicija južna. Nadmorska visina 40 do 100 m.
Teren strm i vrlo strm (do 60 stepeni). Površina radilišta uglavnom
eliptičnog oblika. Podloga krečnjak sa čestim kompaktnim stijenama. Tlo
prilično humozno. Podstojna sastojina vrlo bujna makija, koja guši i onemogućava
pojavu borovog podmlatka, što predstavlja ozbiljan problem
i traži smišljenu intervenciju. Elementi makije su po zastupljenosti: ružmarin,
vrijes, zelenika, česmina, planika, pistacija, mirta, juniperus, lem