DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 38 <-- 38 --> PDF |
njegovog proširenja i unapređenja, a sve u granicama mogućnosti obzirom na sirovinsku bazu. Razlozi: Razloge možemo diferencirati na ekonomske u užem smislu riječi i na šumskouzgojne. Kada već posjedujemo sirovinsku bazu, bilo bi više nego li konzervativno i indolentno neiskoristiti te mogućnosti, pogotovu onda, kada to više nije nikakav rizičan eksperimenat i kada je već poznato da taj rad ne ugrožava vitalnost bora, u našem slučaju održanje inače ne tako brojnih borovih sastojina na kršu Dalmacije. Iskustvo drugih, kao i naše vlastito isključilo je svaku sumnju u to kao problem. Održavanje i podržavanje suprotnoga mišljenja, ma koliko ono bilo neosnovano, postoji, ponajčešće dobronamjerno. Dobronamjernih pesimista ima i među šumarima. Međutim praktički treba prilaziti onim mjerama koje su rezultat objektivnog i kritičkog posmatranja dosadašnjih iskustava i točnoga poznavanja stanja na svome terenu. Pretjerivanje u obratnom pravcu bilo bi još štetnije. Uostalom, sjetimo se već davno oborenih predrasuda o kvalitetu drveta smolarenoga bora, što je također bilo podržavano od stručnjaka. 0 izvanrednoj vitalnosti alepskoga bora, biće drugom prilikom govora uz prikaz provjerenih činjenica. Već se je pokazalo, da ako se smolari kako treba, onda nema ni govora o riziku, a šta je to »kako treba« razmatraćemo kasnije. Mogućnost proširenja smolarenja nije ni teoretski ni praktički neograničena. Pri tome ocjenjivanju lučimo sadašnje mogućnosti i one u perspektivi. U tome smislu se i radi Dvadesetogodišnji plan smolarenja u Dalmaciji. Tim se planom ne će moći izgladiti sve one suprotnosti koje već postoje kao zatečeno stanje. Nije nimalo lako uspostaviti normalan kontiniutet. Svakako da je osnovni motiv toga plana postizavanje sklada između smolarenja, sječe i pošumljavanja. Stoga je potrebno planski uzdizati mlade sastojine koje će moći svojim postepenim pristizanjem omogućiti stalno smolarenje. Posao je skoro potpuno nov, zato je i težak ali mu se mora bez odlaganja pristupiti. Treba da se zna da u Dalmaciji nema uopće nijednoga uređaj noga elaborata izuzev već prilično zastarjelih za Paklenicu i Mljet, sa ukupnom površinom od oko 4.400 ha prema ostalih 920.000 ha. Prema tome su i poslovi uređivanja novijega datuma. Tačni podaci o razmještaju dobnih razreda, pa i o masama ne postoje. Postoji samo jedna prilično uopćena slika koja se bazira na neposrednoj okularnoj procjeni iz inventarizacije 1947. g. Organizovanom i sređenom radu to nije nipošto dovoljno. Na radu u sadašnjoj proizvodnji je uposleno kroz period od sedam mjeseci 150 smolarskih radnika i predradnika koji su van toga roka na drugim šumskim radovima kao što je pošumljavanje, sabiranje sjemena, rezurekcione i režijske sječe i t. d. Njihov stalni radni odnos daje im pravo na priznavanje radnoga staža, socijalno osiguranje i ostale beneficije koje iz toga proizlaze. Na taj se način stvara jezgro budućega kadra šumskih radnika u Dalmaciji. O tome mora voditi računa naša politika stvaranja šumarske tradicije i neposrednoga populariziranja šumarstva kao izvora uposlenja izvjesnoga broja stanovnika u blizini svojih domova. Međutim, time nisu iscrpljene sve pobude koje nas navode na daljnje smolarenje. |