DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
šume), jer se nastoji, da seljak sam izrađuje svoju šumu umjesto da pro daje drvo na panju, škola time služi i unapređenju seljačke šume. Sličnu praktičnu nastavu škola pruža učenicima poljoprivrednih .škola, koji imaju već osnovne pojmove iz šumarstva. Škola priređuje tečajeve za općinske vještake, koji trebaju da pružaju seljaku pomoć kod izrade, premjerbe i prodaje drveta. Tu se održavaju tečajevi za seoske učitelje, da bi dobili potrebno znanje i razumijevanje za šumu. Studenti šumarskog fakulteta polaze također posebne tečajeve na ovoj školi. Od postanka ove škole u VII. 1947. prolazi godišnje kroz tečajeve 700—800 učesnika raznih kategorija. Do danas ih je bilo u svemu preko 4.000. Na školi rade upravitelj i dva nastavnika, a uzdržava je Poljoprivredno-šumarska komora, za štajersku uz pripomoć savezne vlade. Škola u Pichlu ponosi se postignutim uspjesima u masovnom uzdizanju šumskog radništva, u povećanom i poboljšanom učinku rada u šumi, u unapređenju seljačke šume i općem šumarskom prosvjećivanju naroda. To je potrebno, kada drvo stalno dobiva na upotrebljivosti i vrijednosti. Imali smo priliku, da se osvjedočimo, kako modernizirana Tvornica papira u Brucku (Miirztaler Papierfabrik) prima u preradu smrčev materijal od čišćenja i proreda već sa 3 cm promjera naviše, neokoran. U godini 1954 austrijske tvornice papira, celuloze, drvenjače i kartona preradit će 2,5 miliona m3 drveta, većinom sve materijal iz čišćenja i proreda. U Austriji postoje još dvije ovakve škole za šumske radnike u mjestima Ort bei Gmunden i Hohenlehen. I pored tih škola izdavaju se brojne publikacije za šumske radnike za rad u šumi, održavanje i upotrebu oruđa i t. d. Naši učesnici pokazali su živo zanimanje za ovakav način školovanja šumskih radnika, koji je skroz praktičan, bez suvišne teorije. Imamo mnogo razloga, da i mi što prije prihvatimo sličan sistem, koji će unaprediti šumarstvo i šumsku proizvodnju a ujedno i materijalnu stranu šumskog radnika. SMOLARENJE NA KRŠU Ing. Rudi Meštrović — Split P P roizvodnja smole u Dalmaciji, koja je počela 1946. god. sa 10 tona, stalno raste tako, da je ove 1953. g. dostigla 175,6 tona. U odnosu na 1952. g. proizvedeno je 20 tona više (154.978 kg.). Prekid u porastu je nastao 1951. d. radi izvanredne suše, kada je proizvedeno 67 tona prema 85 iz 1950. Time još nije postignut mogući maksimum. O značaju derivata borove smole za našu privredu ne treba posebno govoriti. Dovoljno je reći da i pored stalnoga porasta proizvodnje, uzevši naravno u obzir i druge republike, naše potrebe nisu potpuno zadovoljene, niti smo se time mogli emancipirati od uvoza. Kada se govori o značenju smolarenja u Dalmaciji, onda je vrijedno navesti i neke posebne razloge koji govore u prilog daljnjega smolarenja, |