DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ZAPAŽANJA SA EKSKURZIJE JUGOSLAVENSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU (11—14. oktobra 1953.) Ing. Vladislav Beltram Šumski traktor »Motormuli« M M eđu traktorima gusjeničarima ovaj je traktor pobudio i kod nas u najnovije vrijeme posebnu pažnju, jer je naročito podesan za izvlačenje drveta iz šume i pod najtežim vremenskim i terenskim uslovima. Da se i naši šumari bolje upoznaju s tim austrijskim proizvodom, dalo je Šumarsko društvo Slovenije u vezi sa firmom »Motormuli« poticaj za stručni ogled tog traktora. Tako je dne 11. X. 1953. priređena ekskurzija u Austriju, u kojoj je sudjelovalo 22 šumara: 8 iz Slovenije, 5 iz Hrvatske, 3 iz Bosne i Hercegovine (2 su iz tehničkih razloga izostala), 4 iz Beograda, po 1 iz Vojvodine i Makedonije. Ekskurziji je prisustvovao i predstavnik firme »Slovenija- avto«, koja kao uvozna firma ima poslovne veze sa tvornicom »Motormuli« u Mollnu u G. Austriji. Toga je dana ekskurzija stigla vlakom u Graz, gdje ju je dočekao predstavnik firme g. Busse. Još istog dana produžen je put autobusom preko mjesta Bruck, Leoben, Liezen, Phyrrnpass, Klaus do Molina. Iste večeri dočekali su nas u Mollnu i pozdravili direktor tvornice ing. 0. Hacker i predstavnici Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva dr. ing. Ender i dr. ing. Neuberger. Sutradan uslijedio je ogled i demonstracija traktora motormuli tipa »Forst 60« i tipa »Universal 70«. Konstruktor traktora i ravnatelj tvornice »Motormuli« ing. 0. Hacker tumačio je postanak i razvoj traktoragusjeničara, koji se od svih ostalih razlikuje u tome, što teret ne samo vuče nego jedan njegov dio i nosi na sebi. Otuda mu i naziv motormuli ili motorna mazga. Godine 1934. bio je primijenjen u Austriji kao vojnički traktornosač za terete do 2 tone u alpskim predjelima. God. 1938. po prvi put upotrebljen je u šumarstvu i to u Bavarskoj, gdje su zimi ručnim saonicama izvlačili drvo iz planinskih predjela u nizinu. Traktor je natovario 8 ljudi i vukao 8 praznih saonica uzbrdo natrag u šumu. Poslije Drugog svjetskog rata usavršen je specijalno za izvlačenje drveta iz šume. Tako je nastao tip od 60 KS, nazvan »Forst 60«. Gusjenice se zadovoljavaju širinom puta od 142 cm. Teži 4 tone i prima na svoj samar na leđima breme od 2 tone, dok na prikolici istovremeno vuče još 5 tona. Pogonska osovina je sprijeda, motor smješten nisko i zaštićen u čeličnoj kadi. Elastičan sistem točkova kod gusjenica omogućuje traktoru prelaženje preko neravni i kamenja na putu bez lupanja. Motor je tipa Steyr, poznate tvornice automobila i motora Steyr, sa 5 brzina naprijed i 1 brzinom natrag, postizava brzinu kretanja pod teretom 15—20 km/sat. Traktor ima vitlo smješteno sprijeda, ručicu sa dizalicom, koja se okreće u svim pravcima te služi za izvlačenje trupaca iz šume pomoću žicanog užeta 0 12 mm, dugačkog 100 m, kao i za dizanje i to varenje tereta do 1.25 tone na samar traktora ili na prikolicu. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Dva motormulija »Universal 70». Lijevi s agregatom i cijevi slično topu) za kalcifikaciju šume, desni sa dizalicom. Tovarenje trupca pomoću vitla na traktor »Forst 60« i jednoosnu prikolicu. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Način transporta tereta je raznolik :a) prednji kraj leži na samaru, dok se stražnji vuče po zemlji (za dugačku građu), b) teret leži sa 2 t težine na samaru i sa 5 t na jednoosnoj prikolici ili saonicama. Prikolica na 2 točka je lagana, njom mogu lako da upravljaju 2 radnika, a spojena je sa traktorom posebnim zglobom, koji pada u ležaj na leđima traktora. Zimi se umjesto točkova upotrebljavaju saonice. Gusjenice su grubo i vrlo jednostavno izrađene, članci iz mangan čelika; u slučaju potrebe može da ih demontira svaki šumski radnik. Za ledene puteve gusjenice dobiju čelične papuče, dok će za javne ceste dobiti posebne gumene gusjenice. Prednost ovog traktora, koji za razliku od ostalih i nosi dio tereta, očituje se u poređenju sa poznatim »Caterpillarom D 4« iste jačine, koji teži 7.3 tone, dok »M Forst 60« samo 4 t. Kod prvog mrtva težina prema korisnom teretu skoro je dvostruka u poređenju sa motornom m&zgom. Traktor se spušta po snijegu i ledu niz padine do 50% teretom od 7 tona, a istim teretom svladava uspone od 24%. Kod pada preko 30% može da vuče za sobom još i čeličnu tavu, na kojoj leže prednji krajevi trupaca (2—3t). Taj dodatni teret predstavlja na strmom terenu ujedno i neke vrste kočnicu. Pretovar tereta na kamionskoj cesti postaje suvišan, jer će jednoosnu prikolicu na glavnoj cesti moći preuzeti teretni auto ili traktor na gumenim točkovima, za daljnji prevoz do pilane ili stovarišta. Načini izvlačenja drveta motormulijem I jednoosnom prikolicom II jednoosnom prikolicom i tavom III dvoosnom prikolicom |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IV jedno- i dvoosnom prikolicom V dvoosnom prikolicom i tavom Osim tipa »Forst 60« prikazan nam je i tip »Universal 70«. Razlika je samo u tome, što je »Universal 70« duži od »Forsta« za 38 cm. šumski tip je naročito podesan, zbog svoje pokretljivosti, za najteže alpske predjele, dok drugi tip služi za poljoprivredu, šumarstvo i dr., za ravninske i brdske terene. Motormuli ima i svoje posebne agregate, kojima dobiva veću i svestraniju primjenu. Tako su nam demonstrirani: 1. buldožer sa hidrauličnim pritiskom za planiranje terena kod gradnje puteva; 2. razprašivač za kalcifikaciju šuma uz upotrebu finomljevenog vapnenca, kojega baca u obliku teške magle do 70 m daleko; 3. razprašivač vapnenca _ za polja i poljoprivredna zemljišta; 4. svrdao (dobiven iz USA) za kopanje rupa, osobito podesan za osnivanje topolovih kultura. Za iskop rupe 0 75 cm, dubljine 60 cm, zajedno sa premještanjem do slijedećeg mjesta, traktor treba svega 30 sekunda. Agregat je upotrebljiv i za iskop rupa za tt stupove i si. do dubljine 5 m. U reviziji su se nalazila i dva motormulija austrijske poštanske uprave, koji u alpskim zimovalištima (izletničkim točkama) služe u snijegu kao autobusi gusjeničari za 20 osoba. U Mollnu ne postoji prava tvornica motormulija. Motor i ostali dijelovi traktora izrađuju se u drugim tvornicama. Ovdje vrše samo montažu i ispitivanje novih agregata. Koncesiju za izradu ovih strojeva kupila je i engleska tvrtka Atkinson. Istog popodneva bio je izlet na područje državne šumarije Molln, koja upotrebljava jedan motormuli već 2 godine bez prekida, još sa originalnim gusjenicama i bez znatnijih opravaka. Dr. ing. Klein, viši savjetnik iz Generalne direkcije šuma u Beču, saopćio je, da ima u državnim šumama danas 9 motormulija, dok je deseti naručen. Istakao je, da je ovaj traktor rezultat dugogodišnjega rađa i prakse te da su za izvlačenje drv.eta iz šume njime vrlo zadovoljni. Požalio je, što vrijeme ne dozvoljava da malo dublje uđemo u razgovor i o čisto šumarskim problemima. Zatekli smo traktor u radu, gdje iz sjecišta izvlači uskim i strmim putem jelovu građu do kamionske ceste. Izmjera tereta pokazala je 8.69 65 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Skrižaljka o učinku i troškovima kod izvlačenja drveta na području državne šumarije u Mollnu a Opis puta Pad u °/0 uspon u °/0 (—, + ) dužina Smrča bukva Km Dnevnim3 učinak m3/km Trošakm3 (šilinga) m3/km Ukupn mas " kamenit snježni saijeg smrznuti bez puta — 22 — 18, —25 — 20, — 40 +5 , 500, m — 10, + 10, + 15, 800 m 6 sm 4 bu sm 3 sm 7 bu sm 1,1 2,5 1,2 1,5 28, 17,8 21,6 35,7 30,80 44,50 25,92 53,55 21,4 37,9 42 16,7 19,50 15,20 35 11,10 e e snijeg i led kopnjenje snijega kopnjenje snijega kamen, blato udubljen put kamen, blato — 22 — 10 —20 — 16—2 2 — 20 —35 — 12—1 5 — 20 —35 bu bu bu sm bu srn 1,1 1,2 1,8 2,2 0,9 2,2 26 21,25 22,35 24,10 26 17,2 28,60 25,50 40,23 53,02 23,40 37,80 27,90 37,20 32,4 27 30 26,6 25,40 31 18 12,27 33,33 12,09 bez snijega meka ilovača . — 15 — 18 — 16 — 22 1 sm 9 bu bu 1,5 1,8 . 29,55 36,80 44,33 66,24 22,3 14 14,86 10.44 tvrd snijeg — 8 — 18, + 5, 200 m sm 2,4 37,36 89,66 17,9 7,46 kamenit put kamen, blato kamen, blato kamenit put — 12 — 20 — 12 — 18 — 12 — 18 — 12 —20 sm 8sm 2bu 3 sm 7 bu sm 3 3,5 3,5 2,4 45,75 42,32 2950,25 137,25 148,12 101,50 120,60 12,3 18,5 31,7 16,1 4,10 5,29 9,06 6,71 troškovima uračunati su svi pogonsski troškovi kao i troškovi amortizacije i opravaka! |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 29 <-- 29 --> PDF |
m3 svježe jelovine. Na udaljenost od 800 m trebao je za vožnju u oba pravca, zajedno sa utovarom i istovarom, 40 minuta. Za 8 sati »mazga« obično napravi 10 vožnji, pri čemu utroši 301 nafte i 11 ulja. Upravitelj državne šumarije u Mollnu ing. Glatzel dao nam je podatke o svojoj upravi, šume ima 11.900 ha, sječni etat iznosi godišnje 34.000 m3 (26.000 m3 sječe i 8.000 m3 prorede), od čega 18.000 m3 lišćara i 16.000 m3 četinara. Šuma je u fagetumu,. sa 120-godišnjom ophodnjom, do 40—45 cm prsnog promjera. Kod mase iznad 7 cm samo 1% četinara pada u ogrev, jer kvalitetno lošije i razbijeno drvo ide u tvornicu ljepenke. Bukovina daje 65—75% tehničkog drveta, računajući ovamo i . . -: Breme trupaca od 8.69 m» sadržaja kod izvlačenja iz šume. celulozno drvo Tendencija je daljnjeg uzgajanja šume, da se dobije ubuduće omjer 0.4 bukve i 0.6 četinara (jele, smrče i ariša). Ariš se ovdie uzgaja od pojedinačnih stabala pa do učešća 20% Uprava zaposluje 120 stalnih šumskih radnika, čija je zarada dobra Placa na sat iznosi 6.65 šilinga. Dodaci na plaću su: 5% na upotrebu oruđa, 1 sat dnevno priznaje se, ako radnik noćuje u šumi ili na izgubljeno vrijeme za hodanje u šumu, ako je put duži od 1 sata. Nedjeljno e mh rfdnih Sati ^°k Se 2 sata PriznaJe za orZT KJA ^ ´ održavanje oruđa. Kao dodatak na stanarinu radnik prima 40 šil., a za svako dijete po 30 sil. mjesečno. Svi dodaci iznose kod ove šumarije prosječno 55% radmkove zarade za efektivno izvršen rad. Skoro sav posao obavlja se naravno, ugovorom u akordu. uoavija se, kniiv?T arij a ™ a . 9 šumarskih (u našem smislu lugarskih) revira, od kojih 7 sa po jednim šumarom, dok imaju dva revira još i po jednog po |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 30 <-- 30 --> PDF |
moćnika. (0 školovanju tih šumara dajemo još poseban prikaz). U šumariji su zaposleni: upravitelj inženjer, pomoćnik inženjer, 1 šumar tehničar, 1 šumarski tehničar pripravnik, 1 računovođa i 1 administratorka. Za 100 državnih šumskih uprava u Austriji postoji Generalna direkcija državnih šuma u Beču. 13. X. 1953. krenuli smo autobusom preko Linza i Dunava do blizu kotarskog mjesta Freistadta, oko 30 km daleko do češke granice. Tamo je u dva politička kotara, na području 5 općina, dne 18. VII. 1953. u 18.45 sati iza vrućeg dana nadošao sa sjevera orkanski vjetar, praćen ledom. U uvalama bio je zrak rijedak i oluja je baš u tim dobro zaklonjenim uvalama i jarugama za nekoliko minuta polomila i izvalila 140.000 m3 drveta, sve u privatnom malom seljačkom posjedu. Smrče i jele je oborilo, borove prelomilo, dok su ariši ostali čitavi. Stigli smo na područje općine Schonau, sela Strass, gdje je vihor oborio 8.000 m3 drveta. Tu su 4 motormulija tipa »Universal 70« izvlačila drvo iz jaruga do ceste. U mekom terenu bili su putevi napravljeni samo za to iz Svrdao 0 75 cm kopa rupu dubine 60 cm za sadnju vlačenje. Traktor je vutopola. Potrebno vrijeme za iskop 15 sekunda. kao dugačku građu v . (prednji kraj na samaru, stražnji po zemlji) usponom od 32%. Ustanovili smo, da je traktor izvlačio 4-om 3 građe na samaru i jednoosnoj prikolici mekim putem, širine 1.40 m, usponom od 27% (mjereno padomjerom). Da se izbjegne danguba zbog čekanja kod utovarivanja, upotrebljena je i druga jednoosna prikolica sa gumenim točkovima. Pod uzdignuti prednji kraj natovarene prikolice podvuče se traktor, prednji dio prikolice spusti se pomoću 2 ručne dizalice na stražnji dio traktora. Ukopčavanje prikolice na trak68 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
tor traje svega 3 minute, četiri motorne mazge i jedna žičara Wyssen, bez ikakve stoke, izvući će svih 8.000 m3 oborene građe u roku 30 dana iz svih jaruga do puteva. Jednoglasan sud svih učesnika ekskurzije bio je: od svih dosada poznatih traktora za izvlačenje drveta iz šume motormuli je najsavršeniji. Povodom ove prirodne katastrofe ostvarena je zamisao dr. ing. Neubergera iz saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Beču te je u augustu 1953. osnovano specij alno privatno poduzeće, koje je uzelo u najam 5 motormulija od Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva, uz amortizaciju na 5 godina, dok postoji ugovor za 12 motornih mazgi. Amortizacija računa se na 5 godina, zakupnina zaj edno s amortizacijom računa se za traktor dnevno po 225 šilinga, uz mjesečnih 20 radnih dana. (Kupovna moć šilinga iznosi praktično 15 naših dinara.") Poduzeće se bavi izvlačenjem i pospremanjem drveta kod prirodnih katastrofa (oluja, lavina, potkornjaka). Za pravovremenu izradu, izvlačenje i prodaju vjetroloma država je seljacima dala beskamatni zajam. Prodaju izrađenog materijala vrši selj ačka zadruga. i Ova pokrajina predstavlja brežuljkast teJednoosna prikolica, prednjim krajem poduprta kozom, čeka na traktor. ren sa prosječnom nadmorskom visinom 800 m, gdje više ne uspijeva pšenica. Ekstenzivno seljačko gospodarenje, praćeno steljarenjem, pretvorilo je prirodnu šumsku zajednicu bukve, jele i smrče većinom u čiste borove sastojine, u kojima je tlo jako degradirano. Da bi se to ispravilo, treba ukinuti steljarenje. Pošto su tamo duboka tla na silikatnoj podlozi, šumari pomažu akciju kod uvađanja kalcifikacije i upotrebe vještačkih gnojiva po umjerenim cijenama, da bi se na taj način rasteretila šuma. Na tim terenima i čiste sThrčeve sastojine loše uspijevaju. Stoga šumari pristupaju kalcifikaciji |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 32 <-- 32 --> PDF |
jama kod osnivanja topolovih kultura. pripremanje fjih Vrl° mnogo P°trebi hVjeaoci vriswSS^´ lmVU-° vaP™ u tlu svjedoči vrist (Calluna vulgaris), koja s* viđa na rubovima šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Po terenu nas je vodio kotarski šumarski inspektor ing. Richter. Iz Linza stigao je ing. Jung, pokrajinski šumarski inspektor, da srdačnom dobrodošlicom pozdravi dolazak jugoslavenskih šumara. Povratak uslijedio je preko Linza i starodrevnog industrijskog grada Steyra u Molln, gdje su još istog dana prikazali rad traktora »Forst 60« s agregatom za kalcifikaciju šume. Traktor rasprši 2 t kao brašno sitno mljevenog vapnenca za 5 minuta, u 70 metara širokom pojasu. Doziranje kod kalcifikacije šume iznosi oko 7—10 t vapnenca na hektar .šumari iz Hrvatske naročito su se interesirali za taj agregat, uz svrdao za iskop rupa za sadnju topola. Motormuli »Universal 70«, kao šumski traktor po suhom, blatnom i snježnom terenu, opremljen i sa oba ova agregata, našao bi u ravnicama Slavonije i Vojvodine osigurano zaposlenje kroz čitavu godinu u šumarstvu i poljoprivredi. Navečer slijedio je oproštaj u Mollnu, u prisustvu dr. ing. Kleina iz Generalne direkcije državnih šuma, direktora tvornice ing. Hackera, ing. Worthera, namještenika tvornice, ing. Glatzela, ing. Drolza, sekretara Saveznog ministarstva. Ekskurzija se vratila 14. X. obratnim pravcem preko Liezena, Leobena do Brucka na Muri. U Brucku posjetili smo Saveznu šumarsku školu, u Pichlu, 30 km u pravcu Semmeringa, školu za šumske radnike (vidi posebna 2 prikaza). Premda je posjeta šumara iz Jugoslavije imala poslovan značaj, bili smo više puta srdačno dočekani od najviših predstavnika austrijskog šumarstva iz saveznog ministarstva i generalne direkcije, pokrajinske i kotarske šumarske inspekcije. Svi su naglašavali važnost međusobnog upoznavanja i izmjene iskustava na stručnom polju. I dnevna štampa pratila je našu ekskurziju, kako smo vidjeli iz članaka u dnevnim novinama. Ova posjeta ne treba da bude posljednja. Već u jesen 1951. organiziralo je šumarsko društvo Slovenije posjetu 10 šumara iz Slovenije u austrijsku Korušku. Tamo su kao gosti austrijskih šumara pregledali mnogo stručno zanimljivih objekata. Mjesec dana kasnije 10 austrijskih šumara uzvratilo je posjetu Sloveniji. Posjetili su Ljubljanu, Bled, Pokljuku, dolinu Soče, Trnovski gozd, Postojnu i Opatiju. Koliko imamo da vidimo u Austriji za nas interesantnih stvari, i Austrijance će zanimati 40 godina provađaria originalna kontrolna metoda E. Pogačnika u Lehnu na Pohorju, lijepe preborne šume od Postojne do Snežnika, pošumljivanje Krša, slavonska šuma, topolove sastojine u Slavoniji i Vojvodini, bosanske prašume, čuvene sastojine na Kozari i t. d. Jugoslavenska šumarska društva mogu da predlože austrijskim šumarima programe takvih ekskurzija za 20—30 šumara, koji bi od državne granice krenuli kao naši gosti po našoj zemlji. Iza toga jednaki broj naših šumara vratio bi posjetu Austrijancima. Kad bi neka ekskurzija zahvatila možda samo jednu našu narodnu republiku, kod uzvrata posjete Austriji trebalo bi osigurati učešće i šumarima iz ostalih NR, uz naknadno učešće u troškovima. Na taj način omogućena je izmjena stručnih ekskurzija s obje strane bez ikakvih deviza. Suvišno je dokazivati velike koristi, koje ovakve izmjene iskustava donose. Ovom prilikom valja istaći potrebu za većom saradnjom i između stručnjaka pojedinih naših narodnih republika međusobnim posjetama, koje su dosada bile dosta rijetke. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Stručna naobrazba pomoćnog šumarskog-tehničkog osoblja u Austriji Posjeta jugoslavenskih šumara Saveznoj šumarskoj školi u Brucku na Muri (Bundesfbrsterschule Bruck a/M) dne 14. X. 1953. Ekskurziju je dočekao upravitelj škole dr. ing. Hans Puzyr i dao učesnicima ljubazno sve podatke o školovanju pomoćnog šumarsko-tehničkog osoblja. Godine 1900. otvorena je u novoj velikoj zgradi srednja šumarska škola za čitavu Austriju, čiji su apsolventi bili i neki od Slovenaca. Poslije Prvog svjetskog rata ukazala se srednja šumarska škola za Austriju suvišnom, kraj dovoljnog broja šumarskih inženjera, te je god. 1935. ukinuta. Godine 1938. otvorena je u istoj zgradi 2-godišnja Savezna šumarska škola, koja odgaja revirne šumare ili u našem smislu lugare, školovanje se sastoji iz četiri etape: predprakse, škole, prakse po završenoj školi i državnog ispita za pomoćnu šumarsko-tehničku službu. Predpraksa . Uslov za predpraksu je uspješno završena potpuna »glavna« (ranije »građanska«) škola ili 4 razreda gimnazije. Predpraksa traje najmanje 2 godine kod šumskih uprava, koje imaju za to posebno ovlaštenje od pokrajinskih šumarskih odjeljenja. Nastup predprakse mora se prijaviti kotarskoj šumarskoj inspekciji, jednako i prekid, ako do njega dođe, kao i uzrok prekida. Praktikant vodi propisani dnevnik rada i bilježi u nj svoja zapažanja. Upravitelj mjesečno preispituje i ovjerava dnevnik. Upravitelj izdaje praktikantu svjedodžbu o trajanju i uspjehu prakse sa ocjenama, koju ovjerava kotarska šumarska inspekcija. Sama predpraksa ne jamči kandidatu prijem u školu, ako je broj kandidata veći od broja raspoloživih mjesta u školi. škola . U Austriji postoje 3 savezne šumarske škole ovog tipa: Bruck (štajerska), Ort bei Gmunden (G. Austrija) i Waidhofen (D. Austrija). Osim svih uobičajenih priloga kandidat mora predložiti liječniku svjedodžbu o normalnom vidu i sluhu te sposobnosti vršenja službe u visokogorskom terenu. Kandidati polažu prijemni ispit, na kome moraju predati opis svoga rada u toku 2-godišnje predprakse. Usmeni ispit je teoretski i praktični, pri čemu kandidata ispitaju, kakvo ima razumijevanje i odnos prema šumskoj struci. Školska godina traje 10 mjeseci: od 15. septembra do 15. jula. Nastava je usko povezana sa praksom. Što učenici teoretski dopodne nauče, popodne praktički primijenjuju. U tu svrhu škola ima šumski rasadnik i školsku šumu, veliku 423 ha. Na dan naše posjete školi đaci su bili u šumi na izgradnji šumskog puta. Praksa poslije škole. Po završenom dvogodišnjem školovanju apsolvent se upućuje u praksu na službu u jedan od šumskih revira. Državni ispit za pomoćnu šumsko-zaštitnu i tehničk u službu . Ispiti se održavaju svake godine u septembru kod pokrajinskih šumarskih inspekcija. Pored običajnih dokumenata kandidat predlaže svjedodžbu o završenoj šumarskoj školi, svjedodžbu o službi poslije završene šumarske škole i svoje službene dnevnike. Položenim ispitom njegova je stručna izobrazba formalno završena. čelična je to škola, u kojoj se mladi ljudi osposobljavaju za svoje odgovorne zvanje stručno i moralno , što je od najveće važnosti baš |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-u šumarskoj struci. Ipak je to ujedno i škola pristojnog vladanja i učtivosti. Učenici polaze i plesni tečaj u mjestu, a svake godine priređuju tradicionalnu šumarsku plesnu zabavu, na kojoj redovito učestvuju i najugledniji šumarski krugovi. Tom priredbom priređivači dobivaju i znatne novčane potpore od privrednih krugova i od pojedinaca. Apsolventi mogu da se upišu i na šumarski fakultet, ako polože dopunski ispit. Baš na dan naše posjete saznao je upravitelj škole, da je bivši njegov đak postigao na fakultetu doktorat disertacijom. Ovakav način školovanja pomoćnog šumarsko-tehničkog osoblja osigurava odličan kadar, a moguć je i umjestan tamo, gdje ima već dovoljno pa i suviše šumarskih inženjera. Ipak bi danas kod naših srednjih šumarskih škola bila potrebna bolja veza između teorije i prakse. Srednja šumarska škola u Ljubljani ima teoretsku i praktičnu nastavu po 10 mjeseci kroz 5 godina. Od toga đaci vrše organiziranu praksu po 2, 2, 3 i 3 mjeseca poslije 2., 4., 6., 8. polugodišta, u svemu 10 mjeseci za vrijeme svoga školovanja. (Ferije od po 2 mjeseca ostaju im netaknute.) Tako su oni već do mature praktički prošli sve ono, što su teoretski učili. Ovaj način nastave pokazao se vrlo dobar. Općenit sud operative (šumskih uprava i kotarskih šumara) o apsolventima glede njihove upotrebivosti je vrlo povoljan, jer se ti tehničari u praksi već prvog dana službe dobro snalaze. Zanimljiv prikaz ing. Dr. Kajfeža o toj praksi objavile su »šumarske novine« u broju 8 od 1953. godine. škola za šumske radnike (Waldarbeiterschule in Pichl) (Posjeta jugoslavenskih šumara u Pichlu dne 14. X. 1953) Školom upravlja jedan od najpoznatijih pokretača za racionalizaciju šumskog rada u Austriji ing. Ingo Lamp. Njegovo je geslo: »OLAKŠATI TEŽAK RAD!« (»Schwere Arbeit leicht gemacht!«). Nekada je šumsko radništvo u Austriji bilo mnogobrojno, ali su bijeg sa sela u gradove i zaposlenje pod ugodnijim uslovima u industriji prouzrokovali, da je i šumski radnik počeo da napušta svoje zvanje i da traži lakši i ugodniji posao. I dobri šumski radnici napuštali su šumu. — Ne stiče se ugled samo dobrom zaradom. Ljudi danas drže i do naobrazbe, koja im daje kvalifikaciju, — veli ing. Lamp. To je u prvom redu trebalo dati i šumskom radniku. Poslije ovog rata izašao je u Austriji zakon o stručnoj naobrazbi šumskog radnika. Zakon propisuje za sticanje stručne kvalifikacije ovaj put: 3 godine radi mladić kao učenik (šegrt). Svake godine polazi 14 dana školu za šumske radnike. Kada tako navrši 3 godine rada, polaže ispit za pomoćnika. Kao pomoćnik radi 2 godine i u tom svojstvu polazi svake godine istu školu po 14 dana, nakon čega polaže ispit za šumskog radnika. Time je kroz 5 godina i 5 tečajeva po 14 dana te 2 ispita stekao zvanje kvalificiranog šumskog radnika. Poljoprivredno-šumarska komora za Štajersku otvorila je god. 1947. u zamku Pichlu, sjeverno od Brucka na Muri, školu za šumske radnike. Radnici uče ovdje sve radove u školskom šumskom rasadniku, velikom 1.5 ha, na pošumljavanju, čišćenju i proredama te iskorišćavanju šume. Oni upoznavaju najsavremenije šumsko oruđe, od kojega nije najvažnija |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
baš motorna pila. Upoređuju u praktičnom radu efektivnost rada starijim i novijim oruđem, uče njegu i njegovo uzdržavanje (razne dvoručne i jednoručne pile na pr. lučne, švedske, »Jirkpile, lisičji rep, »Iltis«-sjekire i razno novo oruđe.) Od svake vrste dobrog oruđa ima po 30 garnitura, koje radnici praktično ispituju u školskoj šumi, velikoj 320 ha. škola je u stalnoj vezi sa proizvođačima oruđa, saopćuje im svoja iskustva i stavlja predloge za usavršivanje. Pored toga utvrđuje i normative za rad uz šumi. Učenici moraju da nauče izradu najboljih držalica za sjekire, klinova za obaranje i t. d. Učenici kritički upoznavaju sve radove oko gajenja i iskorišćavanja šuma. Budući da dolaze izravno sa rada u šumi, tečaj od 14 dana dovoljan je i rezultati zadovoljavaju. Stručnim uzdizanjem povećava se radni učinak u šumskoj proizvodnji, poboljšava socijalni položaj radnika i učvršćuje njegova stalnost. Od svega najvažnije je oruđe, njegova upotreba i tehnika rada. Poboljšanim oruđem sve se to više prelazi na pojedinačan rad (Einmannarbeit), koji je u tanjim šumama (do 25 cm promjera na panju) po učinku bolji i uspješniji od rada u skupinama. Za obaranje stabala do 25 cm debljine služe razne jednoručne pile. Na školi biva istovremeno do 30 radnika u internatu, koji stoji oko 35% radnikove zarade (ako je plaćen na sat). Poduzeća vrlo rado šalju svoje radnike u tečaj, plaćajući za to vrijeme punu normalnu zaradu, a često još i poseban dodatak kao nagradu, premda školovanje nije samo posebi obavezno. I radnici i poduzeća osjećaju korist ove škole. Radnici vide, da time stiču kvalifikaciju, lakši način rada, bolju zaradu i stalnost. Poduzeća znaju, da im je time osigurana kvalitetna radna snaga i olakšano poslovanje. Učenici i pomoćnici vrše svoj 3-godišnji odnosno 2-godišnji staž samo kod izabranih šumarija. Kvalifikacija daje radniku prividno mali privilegij. Plaća na sat šumskog radnika iznosi 6.65 šilinga, dodatak za kvalifikaciju samo 0.20 šilinga. No, samom racionalizacijom rada, zarada šumskog radnika dostigla je visinu plaće industrijskog radnika. Radnik uči i gradnju šumskih puteva sa miniranjem. To je osobito važno, jer je Štajerska u godinama 1952. \ 1953 izgradila svega 400 km šumskih puteva, dok čitava Austrija u isto vrijeme 2.500 km. Šumski radnik treba i dobre higijenske uslove, da sačuva svoje zdravlje, u prvom redu od reumatizma, škola ima svoje finsko kupatilo »saunu«, drvenu kućicu, u kojoj se vatrom kroz 2—3 sata užari kamenje, koje se prelije vodom. U pari kod temperature 80° C kupači se znoje 20 minuta, nakon čega slijedi hladan tuš, trljanje snijegom ili skok u hladnu vodu. Slične saune postavljaju se i u šumi. Tako se radnici praktičnim primjerom upućuju sve, što´ im može u radu i životu u šumi da bude od koristi. Za vrijeme našeg dolaska 30 radnika (učenika) u radionici brusilo je i razvraćalo zupce pile svim potrebnim priborom i mjerilima. Stariji šumski radnici, sa preko 6 godina prakse, mogu da polažu na istoj školi ispit za kvalifikaciju. S obzirom na važnost seljačkog šumskog posjeda (posjedi od 2—3 ha, najviše do 60 ha), koji predstavlja nešto preko 50% šumske površine, škola održava 14 dnevne tečajeve za seljačke šumoposjednike odnosno njihove sinove. Oni uče gospodarenje (njegu i pravilno iskorišćavanje |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
šume), jer se nastoji, da seljak sam izrađuje svoju šumu umjesto da pro daje drvo na panju, škola time služi i unapređenju seljačke šume. Sličnu praktičnu nastavu škola pruža učenicima poljoprivrednih .škola, koji imaju već osnovne pojmove iz šumarstva. Škola priređuje tečajeve za općinske vještake, koji trebaju da pružaju seljaku pomoć kod izrade, premjerbe i prodaje drveta. Tu se održavaju tečajevi za seoske učitelje, da bi dobili potrebno znanje i razumijevanje za šumu. Studenti šumarskog fakulteta polaze također posebne tečajeve na ovoj školi. Od postanka ove škole u VII. 1947. prolazi godišnje kroz tečajeve 700—800 učesnika raznih kategorija. Do danas ih je bilo u svemu preko 4.000. Na školi rade upravitelj i dva nastavnika, a uzdržava je Poljoprivredno-šumarska komora, za štajersku uz pripomoć savezne vlade. Škola u Pichlu ponosi se postignutim uspjesima u masovnom uzdizanju šumskog radništva, u povećanom i poboljšanom učinku rada u šumi, u unapređenju seljačke šume i općem šumarskom prosvjećivanju naroda. To je potrebno, kada drvo stalno dobiva na upotrebljivosti i vrijednosti. Imali smo priliku, da se osvjedočimo, kako modernizirana Tvornica papira u Brucku (Miirztaler Papierfabrik) prima u preradu smrčev materijal od čišćenja i proreda već sa 3 cm promjera naviše, neokoran. U godini 1954 austrijske tvornice papira, celuloze, drvenjače i kartona preradit će 2,5 miliona m3 drveta, većinom sve materijal iz čišćenja i proreda. U Austriji postoje još dvije ovakve škole za šumske radnike u mjestima Ort bei Gmunden i Hohenlehen. I pored tih škola izdavaju se brojne publikacije za šumske radnike za rad u šumi, održavanje i upotrebu oruđa i t. d. Naši učesnici pokazali su živo zanimanje za ovakav način školovanja šumskih radnika, koji je skroz praktičan, bez suvišne teorije. Imamo mnogo razloga, da i mi što prije prihvatimo sličan sistem, koji će unaprediti šumarstvo i šumsku proizvodnju a ujedno i materijalnu stranu šumskog radnika. SMOLARENJE NA KRŠU Ing. Rudi Meštrović — Split P P roizvodnja smole u Dalmaciji, koja je počela 1946. god. sa 10 tona, stalno raste tako, da je ove 1953. g. dostigla 175,6 tona. U odnosu na 1952. g. proizvedeno je 20 tona više (154.978 kg.). Prekid u porastu je nastao 1951. d. radi izvanredne suše, kada je proizvedeno 67 tona prema 85 iz 1950. Time još nije postignut mogući maksimum. O značaju derivata borove smole za našu privredu ne treba posebno govoriti. Dovoljno je reći da i pored stalnoga porasta proizvodnje, uzevši naravno u obzir i druge republike, naše potrebe nisu potpuno zadovoljene, niti smo se time mogli emancipirati od uvoza. Kada se govori o značenju smolarenja u Dalmaciji, onda je vrijedno navesti i neke posebne razloge koji govore u prilog daljnjega smolarenja, |