DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na mnogim radilištima bila je osnovna griješka sadnja premalog broja sadnica po ha. Dok se planiralo sa 4500—5000 sadnica po ha, sađeno je stvarno 2500—3000 sadnica. Pri malo jačem sušenju sadnica takvi tereni ostali su gotovo bez biljaka — kao da nisu bili pošumljavani. Rijetka sadnja imala je najčešće svoj uzrok u težnji da se izvrši, a po mogućnosti i premaši zadatak po površini. Lov za površinama išao je kraj ostalih teškoća na račun solidnosti posla. Popunjavanja zbog velikih godišnjih zadataka uopće nisu vršena ili u veoma maloj mjeri. To je često preduboko ili preplitko sijano. Najčešća je griješka pri sjetvi 1952. godine (vidi tabelu 1). Uzrok tim griješkama možemo uglavnom pripisati činjenici da je stručno osoblje bilo u to doba toliko zaposleno, da često nije dospijevalo obići za vrijeme rada pojedina radilišta. U vezi s tim radovima potrebno je, da se osvrnemo i na organizaciju rada, jer je o njoj mnogo visio uspjeh. U prvoj fazi rad je bio provođen putem Kot. NO-a, rukovođen Okružnim NO-ima. Iza toga se rad odvijao preko terenskih sekcija Uprava za pošumljivanje te Kotarskih NO. U posljednjoj organizacionoj formi — šumskih gospodarstava — pošumljivanje većih - šumskih kompleksa vršilo se putem šumarija dok su Kotarski NO-i vršili rad na manjim površinama. Organizacija rada pri izvođenju petgodišnjeg plana karakterizirana je čestim promjenama organizacionih formi, koje su bile posljedica postavljenih zadataka. Veličina, način i vrijeme izvršenja zadatka traže takvu organizacionu formu, koja može uspješno riješiti postavljeni zadatak. Kako su zadaci iz godine u godinu povećavani, to je tim povećanim zadacima trebalo podesiti organizaciju. Posljedica tih promjena bilo je često premještanje stručnog osoblja. Zbog toga gubio se kontinuitet rada, koji je toliko potreban pri šumarskim poslovima. Rad u početku oživotvorenja plana vršen je najvećim dijelom besplatno putem masovnih organizacija (Narodni front, omladinska organizacija, sindikati, razna društva i t. d.). Ti radovi nisu bili efikasni. Iako su masovne organizacije dale ogroman doprinos izgradnji naše zemlje na najrazličitijim područjima djelatnosti, ipak moramo konstatirati, da pri pošumljavanju to nije bio slučaj. Razlog je u naravi samog posla. Tamo gdje se radi mrtvom materijom, kao pri gradnji cesta, željezničkih pruga, nasipa i t. d. bio je veoma uspješan rad organizacija. Nasuprot pri pošumljivanju, gdje radimo živim organizmima, gdje je potrebno izvjesno znanje i iskustvo te finoća i pažnja pri radu, masovne dobrovoljne akcije bile su uglavnom bezuspješne. Zato se u kasnijim godinama besplatna radna snaga upotrebljavala samo za kopanje jama. U ovim slučajevima rad je bio uspješan. Masovne su akcije nesumnjivo imale svoj pozitivni odgojni karakter. Na kršu je tim putem uspjelo zainteresirati najšire mase za pošumljivanje — što je nesumnjivo uspjeh. Općenito možemo reći, da su ove akcije uspjele dati samo kvantitativni ali ne i kvalitativni rad. Kasnijih godina rad je sve više plaćan tako, da je pred završetak Petgodišnjeg plana cea 70% rada izvršeno plaćenom radnom snagom. Neko vrijeme radovi su organizirani na principu brigadnog sistema, gdje su brigadiri preuzeli obavezu, da svojom brigadom izvrše određeni zadatak pošumljavanja. Kasnije se pristupilo organizaciji rada sa predrad ´60 |