DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 20 <-- 20 --> PDF |
»Robiniomanija« pri izvršenju petgodišnjeg plana pokazala je, gdje je mjesto bagrema na kršu. Na debljim pjeskovitim tlima bujičnih nanosa dobro uspijeva bagrem. Na ostalim degradiranim terenima krša nije pokazao dobar uspjeh. Na skeletoidnim, sitno kamenitim terenima napose onima, koji su obrasli uspravnim vrijeskom (Erica verticillata) na otocima i na obalnom području Dalmacije postignut je vrlo dobar uspjeh sjetvom alepskog bora krajem augusta ili septembra pred početak ili za vrijeme prvih jesenskih kiša. U kontinentalnom dijelu krša na području ličkih vriština uspješno je primjenjivan obični bor (Pinus silvestris). Razmjerno malo se pošumljavalo sadnjom čempresa prem je poznato da ta sadnja daje vrlo dobre rezultate. Konačno valja primijetiti, da bi trebalo neke vrste, koje su tek malo upotrebljavane, kako se to vidi u tabeli 4., mnogo više forsirati. Razlog da se pojedine korisne vrste nisu obilnije upotrebljavale treba tražiti u pomanjkanju podesnih sjemenskih baza, a djelomice u nepoznavanju uspješne tehnike rada, te pomanjkanju sadnica. Trebalo bi u mnogo većoj mjeri na mjestima gdje stojbinske prilike odgovaraju, upotrebljavati kavkasku, grčku i špansku jelu (Abies Nordmanniana, A. cephalonica, Abies pinsapo) te duglaziju (Pseudotsuga Douglasii). Na to nas upućuju postojeće kulture oko Rijeke, Rovinja i t. d. Jednako tako trebalo bi na zato podesnim mjestima više pošumljavati lovorom, bademom, košćelom. abručkim borom, pinjolom i t. d. Pri sadnji sadnica uspjeh je bio uvelike uvjetovan ne samo izborom terena za pojedinu vrstu te vrstom drveća, već isto toliko manipulacijom sadnica te vremenom i načinom sadnje. Na ovo pitanje ćemo se još podrobnije osvrnuti. Uspješnom se pokazala sjetva sjemena gorskog javora, bijelog jasena, cera i pitomog kestena. Dobar je uspjeh bio sjetvom sjemena na krpice u degradiranim sastojinama bukve i bukovim šikarama. Pomenuli smo, da je pri izboru vrsta obzirom na ekološke prilike bilo griješaka. Tako je na pr. u nekim slučajevima crni bor upotrebljavan u neposrednoj blizini mora. Pošumljavanje vršilo se sadnjom i sjetvom u jamice a mjestimice je vršena sjetva omaške. Na području Dalmacije kopane su kod uspješnog pošumljavanja sadnicama jame veličine 40 cm X 40 cm X 40 cm. Sjetva sjemena vršila se u jame dubijine 20—25 cm. U kontinentalnom kršu (Lika) kopane su jamice za sadnju veličine 30 cm X 30 cm X 30 cm. Sjetva sjemena vršena je u jamice dubljine 15—20 cm oko kojih je očišćen prsten korova. Drugi načini obrade na pr. potpuna obrada tla ili obrada na krpe, podizanje gradona i t. d. nisu vršeni. Jamice su redovno kopane prije samog početka rada. U nekim krajevima kopane su jamice i ljeti te nakon iskopa ponovno zatrpane zemljom. Pri pošumljavanju redovno u jesen u te je jame sadnja obavljena pomoću sadilj a. Iz izloženoga vidimo da u periodu Petogodišnjeg plana, praksa, obzirom na obimnost zadataka i težnje da ih na vrijeme izvrši, nije uspjela unijeti pri izboru vrsta i tehnici rada, koliko je meni poznato — gotovo ništa novo. Nasuprot tome u organizaciji bilo je novih organizacionih |