DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Za nas je od interesa, da znamo, kakav je omjer upotrebljenih vrsta listača i četinjača, jer se to pitanje već dugo vremena tretira pri pošumljavanju krša. Gotovo svi autori preporučivali su iz uzgojnih ili zaštitnih razloga što jaču upotrebu listača. Zbog slabog uspjeha one su se ranije upotrebljavale u veoma malom obimu. U vrijeme izvršenja petgodišnjeg plana bili su stručnjaci okolnostima prisiljeni, da upotrebe velike količine sjemena lisnatih vrsta drveća, jer nije bilo dovoljno sadnica za pošumljavanje. Tek u manjem dijelu vršeno je pošumljavanje sadnicama listača. Omjer listača i četinjača prikazuje tabela 5. Tabela 5. Šumsko gospodarstvo Pošumljen o listačama ha u % četinjačama ha u % Ukupn o ha Viševica — Rijeka 1035 29-22 2506 70-78 3.540 Javornica — Ogulin 1044 60´00 696 40-00 1.740 Kapela — Gospić 1261 52-80 1128 47-20 2.389 Dalmacija — Split 951 29-00 2329 7T00 3.280 Ukupno : 4290 [ 39-18 6659 60-82 10-949 Vidimo, da su kod gospodarstava, gdje se pošumljavanje vršilo najvećim dijelom na devastiranom kršu kao u Dalmaciji, Hrv. Primorju, Istri i otocima, listače ostale na 30% uspjelo pošumljenih površina. Nasuprot, u kontinentalnom dijelu krša zauzimaju listače 50—60% uspjelih površina. Velike razlike u postotku uspjelih pošumljavanja listačama u primorskom i kontinentalnom kršu ušlo vi j eno je u prvom redu klimatskim faktorima. Naš prikaz stvarno ne daje pravu sliku uspjeha pošumljavanja listačama, jer su i ovdje iskazane samo površine uspjelog pošumljavanja. Za pravilnu ocjenu bilo bi potrebno, da raspolažemo podacima, iz kojih bismo vidjeli, na kojoj je ukupnoj površini izvršeno pošumljavanje, te kojom količinom sjemena i sadnica listača. Napominjemo, da je prema zapažanjima šumskog gospodarstva Viševica, unatoč tome što na degradiranom kršu procentualno prevladavaju četinjače, ipak relativno bolji uspjeh listača. Primjećeno je, da je postignut dobar uspjeh sadnjom sadnica crnog jasena, košćele, duda, brijesta i rašeljeke, zatim sjetvom crnike, cera i medunca. Napomenuti je, da je sjetva crnike i medunca dala dobre rezultate kod solidne obrade tla obraslog šikarjem i grmijem. Dakle na obrađenom i zaštićenom tlu. Sjetva sjemena crnog jasena općenito je dala slabe rezultate. Mjestimice je bilo uspjeha gdje je tlo obraslo i zaštićeno, a sjeme prethodno stratificirano. |