DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
i prostorni smještaj pošumljenih površina, jer o tome ovisi mogućnost čuvanja, efikasnost pošumljavanja kao melioracione mjere obzirom na objekte zbog kojih je ono vršeno i t. d. Ne postoje podaci, na kolikom broju radilišta je pošumljavano. Rad je vršen na području 61 šumarije. Kada bi pojedina šumarija radila samo na jednom radilištu, to bi na pojedinu šumariju otpalo 429 ha površine na kojoj je rađeno. Međutim mi znamo, da je naročito u početku rada na pojedinom području sadanjih šumarija bilo i do 100 radilišta (4). Takva rasparčanost bila je veoma česta, te bi nesumnjivo imala veoma teške posljedice, da nije pravovremeno opažena i tokom daljnjeg rada gotovo posve otklonjena. Toj rasparčanosti je uglavnom bio uzrok težnja za izvršenjem i premašenjem zadatka te pitanje radne snage. Pošto je u to vrijeme muška radna snaga bila zaposlena na drugim radilištima, ostala su za pošumljavanje djeca i žene. Budući da se tu snagu nije moglo voditi na udaljenija veća radilišta, to su se osnivala mala radilišta u blizini naselja. Tako je nastao veliki broj malih radilišta, koja su gotovo sva propala jer su biljke većim dijelom uništene pašom. Kasnijih godina pristupilo se planiranom izboru većih suvislih kompleksa. Odabirane su veće površine, na kojima se radilo ustaljenom i jačom radnom snagom. Pošumljavanje većih kompleksa pokazalo se bolje, ekonomičnije i uspješnije od pošumljavanja malih i razbacanih površina, što je uostalom bilo od ranije poznato. Izboru većih površina nema se mnogo primijetiti. Mjestimice zbog preopterećenosti stručnih lica poslom, bile su u brzini površine odabrane na krivom mjestu, često nisu izabirane nakon prethodnog rekognosciranja terena te proučavanja lokalnih ekonomskih momenata već u uredu na karti. Zbog takvog načina izbora one su često morale biti napuštane, pogotovu, ako je zbog lošeg kvaliteta rada bio slab uspjeh pošumljavanja. Iz svega izloženoga slijedi, da pošumljavanje obzirom na ukupnu pošumljavanu površinu ne možemo ocijeniti uspjelim, jer odnos utrošenih sredstava i uspješno pošumljene površine nije u proporciji. Da bi pravilno ocijenili rezultate rada na pošumljavanju, potrebno je da analiziramo još neke komponente o kojima ovisi uspjeh rada kao: izbor vrste drveća, tehniku rada, organizaciju i t. d. Nas u prvom redu interesira upotreba vrsta, jer o njihovim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima, a naročito o načinu njihove primjene, ovisi uspjeh rada. U tabeli 4. prikazano je, na kojem su se postotku površine održale pojedine vrste drveća pri pošumljavanju. Po tome se kriteriju možemo samo donekle orijentirati o uspjehu pri upotrebi pojedine vrste. Da bismo dobili potpunu sliku o uspjehu primjene pojedine vrste drveća, bilo bi potrebno, da raspolažemo podacima o ekološkim prilikama kraja gdje je sadnja vršena, zatim o sveukupnom broju posađenih biljaka, kao i o konačnom broju preostalih sadnica. Takvim podacima nažalost ne raspolažemo, pa se moramo zadovoljiti prikazom (tabela 4) vrsta drveća, koje su pronađene žive na uspješno pošumljenim površinama prigodom kolauđacije u godini 1952. i njihovim procentualnim učešćem u veličini površine. Tabela 4. pokazuje, da je gospodarstvo »Viševica« upotrebilo 33, »Javornica« 18, »Kapela« 15 a »Dalmacija« 7 vrsta drveća za pošumlja |