DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
davne zahtjeve, da se sve šume posjedovno ujedine kao općenarodna imovina. U našoj domovini se privreda naglo razvija, pa time i šumarstvo ostvaruje perspektivu za svoj vlastiti razvoj. A razvijajući svoje vlastite proizvodne snage, donosit će ono bogat plod našim budućim generacijama «. živila FNRJ. živio predsjednik FNRJ Maršal Tito. OSVRT NA REZULTATE POŠUMLJAVANJA U KRŠKOM PODRUČJU NR HRVATSKE U PERIODU IZVRŠENJA PETGODIŠNJEG PLANA* Ing. Horvat August (Zagreb) P P etgodišnjim planom razvitka narodne privrede FNRJ (1) predviđalo se, da se izvrše obimni radovi na pošumljavanju. U čl. 11. pod toč. 23. bilo je propisano pošumiti 100.000 ha starih sjecišta, paljevina, goleti i krša. Ovaj je okvirni propis planom NR Hrvatske (2) čl. 10. točkom 42 detaljnije razrađen, te je određeno, da se na području Dalmacije, Like i Hrvatskog Primorja pošumi 7000 ha krša zbog zaštite obradivih zemljišta, naselja i komunikacija od vjetra i vode, i to napose u području Biokova, Svilaje, Dinare i Velebita. Te odredbe dale su smjer radu, koji je započet, a završen 1951. godine. Nesumnjivo je, da su ti radovi po> opsegu i intenzitetu najzamašniji u historiji pošumljavanja našega krša. Iako radovi u vezi izvršenja petgodišnjeg plana imaju u šumarstvu veliko značenje, ipak se o konačnim rezultatima tih radova veoma malo pisalo u našoj stručnoj štampi. Smatramo da bi trebalo pojedine grane šumarstva (pošumljavanje, a također izgradnju prometala, pilana, zgrada, sječu masa i t. d.) podvrći temeljitoj analizi. U tim radovima, koji su vršeni najvećim naporima, često u velikoj hitnji, ima mnogo novih elemenata, kojima se šumarstvo do oslobođenja nije služilo. Uvjereni smo, da analiza i kritički osvrt na te radove mogu mnogo doprinijeti unapređenju šumarstva. Pri razradi našeg prikaza služili smo se podacima pojedinih šumski}´ gospodarstava na području Istre, Hrv. Primorja, Gorskog Kotara, Like i Dalmacije. U tim je krajevima obuhvaćeno područje degradiranog i šumovitog krša. Prema tome u našem razlaganju ne će biti obuhvaćeni samo degradirani predjeli krša već i oni, gdje je pošumljavanje vršeno u razmjerno povoljnijim prilikama. U našem izlaganju osvrnut ćemo se najprije na rezultate pošumljavanja obzirom na površinu, zatim na vrijednost rada, izbor vrsta te na uspjeh primjene pojedine vrste, kao i na tehniku rada te organizaciju. Prema prikupljenim podacima u tabeli 2. vidi se, da je republičkim planom postavljeni zadatak premašen obzirom na površinu na kojoj je vršeno pošumljavanje. Radom obuhvaćena površina je 373% veća od planirane. Obzirom na uspjeh pošumljavanja taj rezultat nije tako povoljan. Od 26.157 ha pošumljeno je uspješno samo 10.949 ha t. j . 156.4% * Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
planirane površine. Prema tome rad je stvarno vršen na površini, koja je 3.73 puta veća od planirane, da bi se postigao uspjeh, koji je približno za Yz premašio planiranu površinu. Tabela 2. Šumsko gospodarstvo Od god. 1947-1951. pošumljavanje izvršeno na ukupnoj površini od ha Prema stanju kultura u god. 1952. pošumljenje uspjelo na površini od ha Uspjeh u % obzirom na cjelokupnu površinu „Kapela" — Gospić 5.401 2.389 44´2 „Javornica" — Ogulin 4.431 1.740 39-2 „Viševica" — Rijeka 6.878 3.540 51-4 „Dalmacija" — Split 9.447 3.280 34´7 Ukupno : 26.157 10.949 418 Da bismo mogli pravilno ocijeniti korisnost rada, potrebno je da razmotrimo vrijednost izvršenog rada. Prosječni trošak pošumljavanja sadnjom i sjetvom stajao je u proljeću 1952. godine na krškom području 23.000. Din po ha. Prema toj cijeni iznosi vrijednost cjelokupnog rada 601,611.000.— dinara a vrijednost stvarno korisnog rada t. j . onog gdje je pošumljavanje uspjelo 251,827.000 dinara. Iz ovog izlazi, da je zbog neuspjeha nekorisno utrošeno rada, materijala i novčanih sredstava u vrijednosti od 349,784.000.— dinara. Stvarni trošak jednog ha uspjelo pošumljene površine je 54.945.— dinara. Drugim riječima jedan ha uspješno pošumljene površine jest 2.18 puta skuplji od prosječne cijene zbog takovog rezultata u uspjehu pošumljavanja. No, za pravilnu ocjenu uspjeha tog rada nije mjerodavna samo skupoća ili jeftinoća rada. Kao mjerilo može nam poslužiti komparacija uspjeha pošumljavanja predratnih radova sa rezultatima petgodišnjeg plana. Efekt rada uspjelog pošumljavanja u staroj Jugoslaviji ocjenjujem, da je bio na današnjem krškom području NRH kroz vrijeme od 20 godina oko 7.000 ha uspjelo pošumljene površine — odnosno godišnje prosječno oko 350 ha. Tokom petgodišnjeg plana pošumljavano je prosječno godišnje 5.243,4 ha ili 14.9 puta više. Kako su u gornjoj cifri označene površine uspješnog pošumljavanja, to moramo i pri ocjeni petgodišnjeg plana uzeti u razmatranje samo takve površine. Ako uzmemo u obzir i taj podatak, onda relacije opet ispadaju povoljno jer je prosječno godišnje pošumljeno 2189.8 ha ili 6.25 puta više nego u staroj Jugoslaviji. To je svakako velik uspjeh, jer ne smijemo ispustiti iz vida, da su naša pošumljavanja vršena u periodu najvećih napora ratom opustošene zemlje. Opća slika uspjeha je drukčija ako zasebno razmatramo radove u 1951. godini od pošumljavanja ranijih godina. Takav način razmatranja ima svoje opravdanje. Podaci prema kojima je prikazan uspjeh tog rada sakupljeni su tokom prve polovine 1952. godine. Kako su u godini 1951. pošumljavanja vršena i u jesen jasno je, da se definitivan sud o uspjehu tog pošumljavanja može dati tek kada sadnice prežive barem jednu sušnu periodu. To je tim važnije što je cjelokupno pošumljavanje do godine 1951. izdržalo tešku sušu u godini 1951. Nasuprot, jesensko pošumljavanje u |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 15 <-- 15 --> PDF |
1951. godini nije prošlo kroz sušni period. Zbog toga je uspjeh pri kolaudaciji ispao povoljniji. Razlučena slika uspjeha izgleda ovako: Tabela 3. Pošumljavanje u godini e 1947.—1950. 1951. rt ´3 Šumsko gospodarstvo o o o M 0 3-2 c ´S c -» a; a, "3. a, M.l> ´3 3 S M 3 3 M 3 CO v> sr 3 o 3 a5 ĆJ3 o P o o „Kapela" Gospić 3459 1373 396 1942 1016 52´3 2389 44-2 „Javornica" Ogulin 3030 877 28 9 1400 863 61-6 1740 39´2 „Viševica" Rijeka 5737 2948 5T3 1140 591 51-8 3540 50-0 „Dalmacija" Split 7155 2063 28-8 2293 1217 53´0 3280 34-7 19381 7261 37.4 6775 3687 54-4 10949 41-8 Prema tome od ukupnog pošumljavanja na prve četiri godine rada otpada 66.3% a na posijednu godinu 33.7%. Prosječan godišnji uspjeh u prve četiri godine kreće se oko 16.5% a pete 33.7%. Prema tome uspjeh rada je daleko ispod prosječnoga (3). Iz tabele 3. dalje vidimo, da se rezultati rada za period 1947—1950. po gospodarstvima kreću između 28.9—39.6% osim Viševice, gdje se uspjeh penje na 51.3%. Javornica i Dalmacija imaju gotovo iste rezultate premda područje Javornice ima povoljnije ekološke uslove od onih Dalmacije. Kod Javornice ima se slab uspjeh pošumljavanja tražiti vjerojatno u slaboj tehnici rada. Nasuprot, Viševica iskazuje najbolje rezultate za taj period. Tome su dva razloga. U prvom redu Viševica ima na svom području šumarije Gorskog Kotara, gdje je uspjeh pošumljavanja bio mjestimice oko 80% te područje Opatije, Klane i dijela Istre, gdje se je uspjeh kretao između 60—70%. K tome je tu i područje degradiranog krša bivšeg Inspektorata za pošumljavanje, sadanja šumarija Senj, gdje je zbog dugogodišnje prakse u pošumljavanju ustaljen solidan rad, te zbog toga uspjeh veći i iskazan sa 70%. S druge strane, prema obrazloženju Gospodarstva Viševice, taj procenat uspjeha ima se djelomice pripisati činjenici, što su pojedine šumarije ukupnu površinu, na kojoj je vršeno pošumljavanje iskazale manjom nego što je stvarno bila. Radi toga je postotak uspjelo pošumljenih površina računski ispao procentualno veći nego što je stvarno. Nasuprot tome procenat uspjeha u godini 1951. iskazan je kod svih gospodarstava sa preko 50%, što je stvarno osrednji rezultat. Možemo pretpostavljati, da je kolaudacija radova izvršena u jesen 1952. da bi procenat bio svakako još niži. Dosada smo razmatrali pošumljavanje u odnosu na ukupnu površinu i uspjeh pošumljavanja. Potrebno je, da se osvrnemo na izbor, veličinu |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
i prostorni smještaj pošumljenih površina, jer o tome ovisi mogućnost čuvanja, efikasnost pošumljavanja kao melioracione mjere obzirom na objekte zbog kojih je ono vršeno i t. d. Ne postoje podaci, na kolikom broju radilišta je pošumljavano. Rad je vršen na području 61 šumarije. Kada bi pojedina šumarija radila samo na jednom radilištu, to bi na pojedinu šumariju otpalo 429 ha površine na kojoj je rađeno. Međutim mi znamo, da je naročito u početku rada na pojedinom području sadanjih šumarija bilo i do 100 radilišta (4). Takva rasparčanost bila je veoma česta, te bi nesumnjivo imala veoma teške posljedice, da nije pravovremeno opažena i tokom daljnjeg rada gotovo posve otklonjena. Toj rasparčanosti je uglavnom bio uzrok težnja za izvršenjem i premašenjem zadatka te pitanje radne snage. Pošto je u to vrijeme muška radna snaga bila zaposlena na drugim radilištima, ostala su za pošumljavanje djeca i žene. Budući da se tu snagu nije moglo voditi na udaljenija veća radilišta, to su se osnivala mala radilišta u blizini naselja. Tako je nastao veliki broj malih radilišta, koja su gotovo sva propala jer su biljke većim dijelom uništene pašom. Kasnijih godina pristupilo se planiranom izboru većih suvislih kompleksa. Odabirane su veće površine, na kojima se radilo ustaljenom i jačom radnom snagom. Pošumljavanje većih kompleksa pokazalo se bolje, ekonomičnije i uspješnije od pošumljavanja malih i razbacanih površina, što je uostalom bilo od ranije poznato. Izboru većih površina nema se mnogo primijetiti. Mjestimice zbog preopterećenosti stručnih lica poslom, bile su u brzini površine odabrane na krivom mjestu, često nisu izabirane nakon prethodnog rekognosciranja terena te proučavanja lokalnih ekonomskih momenata već u uredu na karti. Zbog takvog načina izbora one su često morale biti napuštane, pogotovu, ako je zbog lošeg kvaliteta rada bio slab uspjeh pošumljavanja. Iz svega izloženoga slijedi, da pošumljavanje obzirom na ukupnu pošumljavanu površinu ne možemo ocijeniti uspjelim, jer odnos utrošenih sredstava i uspješno pošumljene površine nije u proporciji. Da bi pravilno ocijenili rezultate rada na pošumljavanju, potrebno je da analiziramo još neke komponente o kojima ovisi uspjeh rada kao: izbor vrste drveća, tehniku rada, organizaciju i t. d. Nas u prvom redu interesira upotreba vrsta, jer o njihovim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima, a naročito o načinu njihove primjene, ovisi uspjeh rada. U tabeli 4. prikazano je, na kojem su se postotku površine održale pojedine vrste drveća pri pošumljavanju. Po tome se kriteriju možemo samo donekle orijentirati o uspjehu pri upotrebi pojedine vrste. Da bismo dobili potpunu sliku o uspjehu primjene pojedine vrste drveća, bilo bi potrebno, da raspolažemo podacima o ekološkim prilikama kraja gdje je sadnja vršena, zatim o sveukupnom broju posađenih biljaka, kao i o konačnom broju preostalih sadnica. Takvim podacima nažalost ne raspolažemo, pa se moramo zadovoljiti prikazom (tabela 4) vrsta drveća, koje su pronađene žive na uspješno pošumljenim površinama prigodom kolauđacije u godini 1952. i njihovim procentualnim učešćem u veličini površine. Tabela 4. pokazuje, da je gospodarstvo »Viševica« upotrebilo 33, »Javornica« 18, »Kapela« 15 a »Dalmacija« 7 vrsta drveća za pošumlja |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Postotak Naziv vrste Abies sp. Cedrus sp. Cupressus sempervirens Larix europaea Picea excelsa Pinus brutia Pinus halepensis Pinus maritima Pinus nigra Pinus silvestris Pinus strobus Acer campestre i monspesulanum Acer platanoides Acer pseudoplatanus Amygdalis communis Carpinus sp. Castanea sativa Celtis australis Fraxinus excelsior Fraxinus ornus Fagus silvatica Gleditschia triacanthos Juglans nigra Juglans regia Laurus nobilis Morus alba i M. nigra Populus sp. Prunus sp, Quercus cerris Quercus ilex Quercus lanuginosa Quercus sessiliflora Quercus suber Robinia pseudacacia Sorbus aria Tamarix gallica Ulmus campestris Razne četinjače Razne listače učešća pojedinih vrsta drveća Tabela 4. Šumsko gospodarstvo Viševica Javornica Kapela Dalmacija % površine koju zapremaju preostale sadnice 0-6 4 0 0-28 2-50 0006 3´07 15-0 0-69 28 056 — 0´34 34-97 17-0 0´18 3 0 0-33 030 0-51 3-0 3 0 0-25 0´53 2 0 0-08 3-0 O´ll 199 6 0 0´92 0-5 0-31 9-0 0-5 1-0 0´03 10 0-42 0-08 0-63 10 038 0´59 8-0 75-21 2-59 190 093 008 2-43 5-0 o-ii 0-48 2.9 3´8 — 1936 21-2 9 0 31-0 31-0 9´5 0-5 0´08 016 3-2 9-5 0-2 4 0-5 2-4 17´3 8-0 8 9 0-5 io-o 2 3 vanje. Taj broj je vjerojatno kod pojedinih gospodarstava veći, ali zbog bilježenja samo onih vrsta, koje su se održale ili kumulativnog iskazivanja vrsta, prikazan ih je manji broj. Tako »Dalmacija« nije iskazala crniku, s kojom je rađeno, a koja se i održala na pr. na Kozjaku kod Splita. U tabeli nadalje vidimo, da je najveći broj upotrebi jenih vrsta |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 18 <-- 18 --> PDF |
drveća iskazalo gospodarstvo »Viševica«, koje je prema izboru vrsta upotrebljavalo, iako u manjoj mjeri one, koje zaslužuju veliku pažnju pri pošumljavanju degradiranog krša, kao Cedrus sp., Pinus brutia, Pinus maritima, Tamarix gallica, Celtis australis, Laurus nobilis i t. d. šteta, da tim vrstama nije posvećena veća pažnja te da se nije mogla voditi sistematska evidencija, kako bi došli do sigurnijih podataka o uspjehu njihove primjene. Kod svih gospodarstva najbolje su zastupane i dale najbolje rezultate »klasične« vrste. Tako Pinu s nigr a dominira na cjelokupnom području degradiranog i nedegradiranog krša. On zaprema na pojedinim gospodarstvima 17—34% uspješno pošumljene površine. Pinu s ha1 ep e n s i s zaprema 28—31% površine u gospodarstvima Viševica i Dalmacija. Kod istih gospodarstava održao se Cupressus sempervir e n s na 2—9% pošumljene površine. Picea excel sa je u kontinentalnom dijelu krša zastupljena na 3—15% površine. Pinu s s i 1 v estri s dolazi na 3—21% uspjelo pošumljene površine na području Like. Od listača je Robinia pseudoacacia upotrebljavana na cjelokupnom području, te zaprema od 2—10% površine. Interesantno je, da je najveće učešće od 10% iskazano u Dalmaciji, prem joj tamo nije mjesto osim na nekim određenim terenima. Fraxinus ornus je upotrebljavan na cijelom području krša, te je uspio na 0.5—9% površine. Vrlo dobri uspjesi su polučeni sa hrastovima. Quercus lanuginosa upotrebljavan je na cjelokupnom području krša, te ga ima na 2—19% površine. Quercus ilex je samo na području gospodarstva Viševica iskazan na 15.2% površine. Isto tako Quercu s ce r ri s dao je relativno vrlo dobre rezultate, t. j . uspio je na 0.59—8.0% površine. Izbor vrsta drveća nije bio, kroz cijelo vrijeme provođenja Petogodišnjeg plana, uvjetovan samo biološkim i ekološkim momentima. Prvih godina rada bila je upotreba pojedinih vrsta ovisna o raspoloživim sadnicama u rasadniku, te urodom pojedinih vrsta drveća u izvjesnom području. Za upotrebu neke vrste pri pošumljavanju bio je često odlučan obilan urod te mogućnosti sabiranja. U rasadnicima nastojalo se naročito u prvo vrijeme uzgajati prvenstveno jednogodišnje sadnice. Zbog toga je na pr. bagrem upotrebljavan u tolikoj količini na području krša. često su upotrebljavane jednogodišnje sadnice vrsta, koje se redovno sade kao dvogodišnje. Tako su prvih godina rada često u Dalmaciji upotrebljavane jednogodišnje sadnice crnog bora. Primjećujemo, da su se jače sadnice jednogodišnjeg crnog bora održale. Slijedećih godina bila je donekle organizirana sjemenarska služba, pa se moglo dobivati ne samo sjeme koje je najobilnije rodilo, već i sjeme onih vrsta koje su odgovarale pojedinih ekološkim prilikama. Isto tako pojačani su kapaciteti rasadnika zbog uzgoja kvalitetnih sadnica. Ipak su kasnijih godina u nekim mjestima forsirane sadnje vrsta, kojima tamo nije bilo mjesta. Mnogo je na pr. forsiran bagrem, često primorski bor i t. d. Unatoč čestih sitnijih griješaka, koje su činjene kod izbora pojedinih vrsta drveća, možemo reći, da su vrste uglavnom pravilno odabirane obzirom na biološke osobine i ekološke uslove. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Za nas je od interesa, da znamo, kakav je omjer upotrebljenih vrsta listača i četinjača, jer se to pitanje već dugo vremena tretira pri pošumljavanju krša. Gotovo svi autori preporučivali su iz uzgojnih ili zaštitnih razloga što jaču upotrebu listača. Zbog slabog uspjeha one su se ranije upotrebljavale u veoma malom obimu. U vrijeme izvršenja petgodišnjeg plana bili su stručnjaci okolnostima prisiljeni, da upotrebe velike količine sjemena lisnatih vrsta drveća, jer nije bilo dovoljno sadnica za pošumljavanje. Tek u manjem dijelu vršeno je pošumljavanje sadnicama listača. Omjer listača i četinjača prikazuje tabela 5. Tabela 5. Šumsko gospodarstvo Pošumljen o listačama ha u % četinjačama ha u % Ukupn o ha Viševica — Rijeka 1035 29-22 2506 70-78 3.540 Javornica — Ogulin 1044 60´00 696 40-00 1.740 Kapela — Gospić 1261 52-80 1128 47-20 2.389 Dalmacija — Split 951 29-00 2329 7T00 3.280 Ukupno : 4290 [ 39-18 6659 60-82 10-949 Vidimo, da su kod gospodarstava, gdje se pošumljavanje vršilo najvećim dijelom na devastiranom kršu kao u Dalmaciji, Hrv. Primorju, Istri i otocima, listače ostale na 30% uspjelo pošumljenih površina. Nasuprot, u kontinentalnom dijelu krša zauzimaju listače 50—60% uspjelih površina. Velike razlike u postotku uspjelih pošumljavanja listačama u primorskom i kontinentalnom kršu ušlo vi j eno je u prvom redu klimatskim faktorima. Naš prikaz stvarno ne daje pravu sliku uspjeha pošumljavanja listačama, jer su i ovdje iskazane samo površine uspjelog pošumljavanja. Za pravilnu ocjenu bilo bi potrebno, da raspolažemo podacima, iz kojih bismo vidjeli, na kojoj je ukupnoj površini izvršeno pošumljavanje, te kojom količinom sjemena i sadnica listača. Napominjemo, da je prema zapažanjima šumskog gospodarstva Viševica, unatoč tome što na degradiranom kršu procentualno prevladavaju četinjače, ipak relativno bolji uspjeh listača. Primjećeno je, da je postignut dobar uspjeh sadnjom sadnica crnog jasena, košćele, duda, brijesta i rašeljeke, zatim sjetvom crnike, cera i medunca. Napomenuti je, da je sjetva crnike i medunca dala dobre rezultate kod solidne obrade tla obraslog šikarjem i grmijem. Dakle na obrađenom i zaštićenom tlu. Sjetva sjemena crnog jasena općenito je dala slabe rezultate. Mjestimice je bilo uspjeha gdje je tlo obraslo i zaštićeno, a sjeme prethodno stratificirano. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 20 <-- 20 --> PDF |
»Robiniomanija« pri izvršenju petgodišnjeg plana pokazala je, gdje je mjesto bagrema na kršu. Na debljim pjeskovitim tlima bujičnih nanosa dobro uspijeva bagrem. Na ostalim degradiranim terenima krša nije pokazao dobar uspjeh. Na skeletoidnim, sitno kamenitim terenima napose onima, koji su obrasli uspravnim vrijeskom (Erica verticillata) na otocima i na obalnom području Dalmacije postignut je vrlo dobar uspjeh sjetvom alepskog bora krajem augusta ili septembra pred početak ili za vrijeme prvih jesenskih kiša. U kontinentalnom dijelu krša na području ličkih vriština uspješno je primjenjivan obični bor (Pinus silvestris). Razmjerno malo se pošumljavalo sadnjom čempresa prem je poznato da ta sadnja daje vrlo dobre rezultate. Konačno valja primijetiti, da bi trebalo neke vrste, koje su tek malo upotrebljavane, kako se to vidi u tabeli 4., mnogo više forsirati. Razlog da se pojedine korisne vrste nisu obilnije upotrebljavale treba tražiti u pomanjkanju podesnih sjemenskih baza, a djelomice u nepoznavanju uspješne tehnike rada, te pomanjkanju sadnica. Trebalo bi u mnogo većoj mjeri na mjestima gdje stojbinske prilike odgovaraju, upotrebljavati kavkasku, grčku i špansku jelu (Abies Nordmanniana, A. cephalonica, Abies pinsapo) te duglaziju (Pseudotsuga Douglasii). Na to nas upućuju postojeće kulture oko Rijeke, Rovinja i t. d. Jednako tako trebalo bi na zato podesnim mjestima više pošumljavati lovorom, bademom, košćelom. abručkim borom, pinjolom i t. d. Pri sadnji sadnica uspjeh je bio uvelike uvjetovan ne samo izborom terena za pojedinu vrstu te vrstom drveća, već isto toliko manipulacijom sadnica te vremenom i načinom sadnje. Na ovo pitanje ćemo se još podrobnije osvrnuti. Uspješnom se pokazala sjetva sjemena gorskog javora, bijelog jasena, cera i pitomog kestena. Dobar je uspjeh bio sjetvom sjemena na krpice u degradiranim sastojinama bukve i bukovim šikarama. Pomenuli smo, da je pri izboru vrsta obzirom na ekološke prilike bilo griješaka. Tako je na pr. u nekim slučajevima crni bor upotrebljavan u neposrednoj blizini mora. Pošumljavanje vršilo se sadnjom i sjetvom u jamice a mjestimice je vršena sjetva omaške. Na području Dalmacije kopane su kod uspješnog pošumljavanja sadnicama jame veličine 40 cm X 40 cm X 40 cm. Sjetva sjemena vršila se u jame dubijine 20—25 cm. U kontinentalnom kršu (Lika) kopane su jamice za sadnju veličine 30 cm X 30 cm X 30 cm. Sjetva sjemena vršena je u jamice dubljine 15—20 cm oko kojih je očišćen prsten korova. Drugi načini obrade na pr. potpuna obrada tla ili obrada na krpe, podizanje gradona i t. d. nisu vršeni. Jamice su redovno kopane prije samog početka rada. U nekim krajevima kopane su jamice i ljeti te nakon iskopa ponovno zatrpane zemljom. Pri pošumljavanju redovno u jesen u te je jame sadnja obavljena pomoću sadilj a. Iz izloženoga vidimo da u periodu Petogodišnjeg plana, praksa, obzirom na obimnost zadataka i težnje da ih na vrijeme izvrši, nije uspjela unijeti pri izboru vrsta i tehnici rada, koliko je meni poznato — gotovo ništa novo. Nasuprot tome u organizaciji bilo je novih organizacionih |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 21 <-- 21 --> PDF |
oblika. Radilo se na stari način, koji je pri tom često uslijed slabe radne snage i slabog nadzora bio loše izvođen. Specijalno treba istaknuti, da ukoliko nije mijenjana tehnika rada, da su ipak vršeni pokušaji ispitivanja do tada kod nas neprimjenjivanih agrotehničkih mjera. Tako su u nekim mjestima u Istri pokušavane mjere protiv isušivanja tla te zaštite protiv insolacije. Da bi se smanjila evaporacija, pokrivane su jame sitnim kamenjem. Obrađena površina jame pokrivana je slojem sitnih kamenčića, promjera do 5 cm. Isto tako upotrebljavalo se »opločavanje« — pokrivanje jamice kamenim pločicama tako, da je cijela obrađena površina jame bila prekrita slojem pločica. Pokrivalo se jamice i grančicama smrike. Obrađena površina prekrivena je gustim i debelim slojem grančica. Grančice su naslagane toliko gusto, da nakon osušenja iglica daju punu zasjenu. U istu svrhu vršilo se posljednih godina na području Dalmacije okapanje sadnica na početku sušne periode. U cilju zaštite od insolacije i vjetra podizan je na nekim radilištima u Istri oko svake sadnice sa sjeveroistočne i zapadne strane suhozid visine 0.3—0.4 m. Pošto nisu vršena sistematska i komparativna proučavanja tih mjera, to ne možemo dati definitivnu ocjenu o njihovom uspjehu. Prema izjavama opservatora one su dosada bile efikasne. Proučavanja se i danas vrše pa smo uvjereni da će objelodanjivanje rezultata dati konačni sud o uspjehu njihove primjene. Na području Like pri sadnji i sjetvi, naročito na vrištinama, dalo je dobre rezultate čišćenje korova (bujadi i dr.) oko svake jamice. Interesantno je, da je suprotno od dosadašnjih mišljenja prema kojima valja vršiti u tim krajevima zbog sriježi proljetnu sadnju, prema saopćenju gospodarstva, jesenja sadnja dala vrlo dobre rezultate. Pri sjetvi i sadnji često su činjene griješke uslijed velikih godišnjih zadataka te premalog broja kvalificiranog kadra. One su u velikoj mjeri bile presudne po uspjeh rada. Napomenuti ćemo samo neke. Tu je u prvom redu manipulacija sadnicama, često je vađenje biljaka u rasadniku bilo zapravo čupanje sadnica, a pakovanje u stvari vezanje golih sadnica kajišem. Otprema tako »pakovanih« sadnica vršena je po najvećoj žegi bez zaštite. Trapljenje je obavljeno u suhu zemlju a postupak sadnicama prije sadnje bio je posve nestručan, jer su one često nošene u ruci bez ovlaživanja i t. d., tako se dešavalo, da su se sadile vrć mrtve sadnice. Kod sjetve sjemena često se sijalo sjeme, koje je bilo upaljeno i sjeme koje je izgubilo klijavost. Na kvalitet i provenienciju nije se dovoljno pazilo. Ovdje moramo ponovno naglasiti potrebu uređenja sjemenarske službe. Ona dc- danas nije pravilno organizirana, te se još uvijek vrši palijativno. 0 tom problemu se kod nas pisalo (6), ali još nismo uspjeli to kardinalno pitanje pravilno i definitivno riješiti. Pri samoj sadnji i sjetvi činjene su mnoge stereotipne griješke. Tako su sadnice veoma često sađene u plitke jame. Uslijed toga im je savijano korjenje. Biljke su loše zatrpavane zemljom. Pri sjetvi sjeme je često preduboko ili preplitko sijano. Najčešća je griješka pri sjetvi bila, da se sjeme bacalo u t. zv. »škart jame«, t. j . u jame koje nisu bile sposobne za sadnju sadnica. Razumljivo da je takvo sjeme unaprijed bilo osuđeno na propast. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na mnogim radilištima bila je osnovna griješka sadnja premalog broja sadnica po ha. Dok se planiralo sa 4500—5000 sadnica po ha, sađeno je stvarno 2500—3000 sadnica. Pri malo jačem sušenju sadnica takvi tereni ostali su gotovo bez biljaka — kao da nisu bili pošumljavani. Rijetka sadnja imala je najčešće svoj uzrok u težnji da se izvrši, a po mogućnosti i premaši zadatak po površini. Lov za površinama išao je kraj ostalih teškoća na račun solidnosti posla. Popunjavanja zbog velikih godišnjih zadataka uopće nisu vršena ili u veoma maloj mjeri. To je često preduboko ili preplitko sijano. Najčešća je griješka pri sjetvi 1952. godine (vidi tabelu 1). Uzrok tim griješkama možemo uglavnom pripisati činjenici da je stručno osoblje bilo u to doba toliko zaposleno, da često nije dospijevalo obići za vrijeme rada pojedina radilišta. U vezi s tim radovima potrebno je, da se osvrnemo i na organizaciju rada, jer je o njoj mnogo visio uspjeh. U prvoj fazi rad je bio provođen putem Kot. NO-a, rukovođen Okružnim NO-ima. Iza toga se rad odvijao preko terenskih sekcija Uprava za pošumljivanje te Kotarskih NO. U posljednjoj organizacionoj formi — šumskih gospodarstava — pošumljivanje većih - šumskih kompleksa vršilo se putem šumarija dok su Kotarski NO-i vršili rad na manjim površinama. Organizacija rada pri izvođenju petgodišnjeg plana karakterizirana je čestim promjenama organizacionih formi, koje su bile posljedica postavljenih zadataka. Veličina, način i vrijeme izvršenja zadatka traže takvu organizacionu formu, koja može uspješno riješiti postavljeni zadatak. Kako su zadaci iz godine u godinu povećavani, to je tim povećanim zadacima trebalo podesiti organizaciju. Posljedica tih promjena bilo je često premještanje stručnog osoblja. Zbog toga gubio se kontinuitet rada, koji je toliko potreban pri šumarskim poslovima. Rad u početku oživotvorenja plana vršen je najvećim dijelom besplatno putem masovnih organizacija (Narodni front, omladinska organizacija, sindikati, razna društva i t. d.). Ti radovi nisu bili efikasni. Iako su masovne organizacije dale ogroman doprinos izgradnji naše zemlje na najrazličitijim područjima djelatnosti, ipak moramo konstatirati, da pri pošumljavanju to nije bio slučaj. Razlog je u naravi samog posla. Tamo gdje se radi mrtvom materijom, kao pri gradnji cesta, željezničkih pruga, nasipa i t. d. bio je veoma uspješan rad organizacija. Nasuprot pri pošumljivanju, gdje radimo živim organizmima, gdje je potrebno izvjesno znanje i iskustvo te finoća i pažnja pri radu, masovne dobrovoljne akcije bile su uglavnom bezuspješne. Zato se u kasnijim godinama besplatna radna snaga upotrebljavala samo za kopanje jama. U ovim slučajevima rad je bio uspješan. Masovne su akcije nesumnjivo imale svoj pozitivni odgojni karakter. Na kršu je tim putem uspjelo zainteresirati najšire mase za pošumljivanje — što je nesumnjivo uspjeh. Općenito možemo reći, da su ove akcije uspjele dati samo kvantitativni ali ne i kvalitativni rad. Kasnijih godina rad je sve više plaćan tako, da je pred završetak Petgodišnjeg plana cea 70% rada izvršeno plaćenom radnom snagom. Neko vrijeme radovi su organizirani na principu brigadnog sistema, gdje su brigadiri preuzeli obavezu, da svojom brigadom izvrše određeni zadatak pošumljavanja. Kasnije se pristupilo organizaciji rada sa predrad ´60 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nieima, koji se način do danas održao. Može se kazati, da su posljednje organizacione forme dale daleko bolje rezultate nego prve organizacije. Brigadni sistem pokazao se neefikasan. On je u zamisli dio dobar, ali su mu manjkali preduslovi za izvršavanje takvih radova. Osim toga je i solidnost u izvršavanju samog rada po brigadnom sistemu bila daleko ispod prosjeka, jer je brigada redovno nastojala, da što prije svrši obavezu. Nasuprot, veoma dobre rezultate dao je sistem predradnika, pogotovu ako su radnici uposleni kao stalna radna snaga. Pri radu na pošumljavanju, zbog velike potrebe na radnoj snazi na drugim poljima rada, trajno se osjećao manjak radne snage. Najveća je oskudica bila u godinama 1948.—1949. To se pomanjkanje prvih godina to jače osjećalo što ti radovi nijesu bili stimulirani. Budući da su druge grane djelatnosti bolje plaćale radnike, te imale osigurano snabdijevanje, to je odliv radne snage bio na ta područja. Za pošumljavanje ostala je ženska radna snaga i odrasli ja djeca. Naravno da rad pod takvim okolnostima nije mogao biti tako uspješan kao pod redovnim prilikama. Na rezultat je nesumnjivo utjecao i manjak stručnog kadra, čitavo vrijeme izvršenja plana osjećao se na svim linijama manjak inženjera, tehničara, nadzornog osoblja i predradnika. Pogotovu u vrijeme desetdnevnog izvještavanja taj je manjak postigao kulminaciju. Događalo se, da je inženjer spriječavan administracijom rijetko kada mogao izlaziti na teren. To je bilo na štetu stručnog rada, jer stručnjaci unatoč zalaganja, kraj takvih okolnosti nisu mogli polučiti bolje uspjehe. Posljednjih godina se stanje u tom pravcu vidno poboljšalo. Rad na pošumljavanju u periodu izvršenja Petgodišnjeg plana imao je niz poteškoća stručne organizacione prirode. Unatoč tim poteškoćama on je dao rezultate, koji su od trajne vrijednosti. Iz njega se crpe mnoge korisne pouke, koje će dobro poslužiti pri budućem pošumljavanju većega obima. LITERATURA 1. Petgodišnji plan razvitka narodne privrede FNRJ 1947.—1961. Izdanje Borbe Beograd 1947. (p. 54). 2. Zakon petgodišnjeg plana razvitka narodne privrede NRH 1947.—1951. Prilog »Narodnog lista« 1947. (p. 4). 3. Ing. A. Horvat: O nekim neposrednim zadacima istraživačkog rada na degradiranom kršu. Šumarski list 1951. (p. 44). 4. Ing. A. Horvat: Nedostatci pri radovima pošumljivanja »Narodna država«, organ RKK Zagreb, 1948. (p. 56). 5. Akta šumskih gospodarstava »Kapela« broj 6034/52. »Dalmacija« broj 1697/52, »Javornica« broj 4346/52, »Viševica« 9231/52. 6. Dr. M. Anić: Nekoliko misli u prilog unapređenja naše šumske produkcije. Šumarski list, 1951. (p. 53-54). Resume L. A. analyse les resultats du reboisement de terrains carstiques dans la periode du Plan quinquennal (1947—1951). 11 passe en revus les resultats obtenus se rapportant a la superficie boisee, Putilisation des essences et les techniques employees. L´A. donne un bref apercu des formes d´organisation du travail et leur efficacite. |