DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
davne zahtjeve, da se sve šume posjedovno ujedine kao općenarodna imovina. U našoj domovini se privreda naglo razvija, pa time i šumarstvo ostvaruje perspektivu za svoj vlastiti razvoj. A razvijajući svoje vlastite proizvodne snage, donosit će ono bogat plod našim budućim generacijama «. živila FNRJ. živio predsjednik FNRJ Maršal Tito. OSVRT NA REZULTATE POŠUMLJAVANJA U KRŠKOM PODRUČJU NR HRVATSKE U PERIODU IZVRŠENJA PETGODIŠNJEG PLANA* Ing. Horvat August (Zagreb) P P etgodišnjim planom razvitka narodne privrede FNRJ (1) predviđalo se, da se izvrše obimni radovi na pošumljavanju. U čl. 11. pod toč. 23. bilo je propisano pošumiti 100.000 ha starih sjecišta, paljevina, goleti i krša. Ovaj je okvirni propis planom NR Hrvatske (2) čl. 10. točkom 42 detaljnije razrađen, te je određeno, da se na području Dalmacije, Like i Hrvatskog Primorja pošumi 7000 ha krša zbog zaštite obradivih zemljišta, naselja i komunikacija od vjetra i vode, i to napose u području Biokova, Svilaje, Dinare i Velebita. Te odredbe dale su smjer radu, koji je započet, a završen 1951. godine. Nesumnjivo je, da su ti radovi po> opsegu i intenzitetu najzamašniji u historiji pošumljavanja našega krša. Iako radovi u vezi izvršenja petgodišnjeg plana imaju u šumarstvu veliko značenje, ipak se o konačnim rezultatima tih radova veoma malo pisalo u našoj stručnoj štampi. Smatramo da bi trebalo pojedine grane šumarstva (pošumljavanje, a također izgradnju prometala, pilana, zgrada, sječu masa i t. d.) podvrći temeljitoj analizi. U tim radovima, koji su vršeni najvećim naporima, često u velikoj hitnji, ima mnogo novih elemenata, kojima se šumarstvo do oslobođenja nije služilo. Uvjereni smo, da analiza i kritički osvrt na te radove mogu mnogo doprinijeti unapređenju šumarstva. Pri razradi našeg prikaza služili smo se podacima pojedinih šumski}´ gospodarstava na području Istre, Hrv. Primorja, Gorskog Kotara, Like i Dalmacije. U tim je krajevima obuhvaćeno područje degradiranog i šumovitog krša. Prema tome u našem razlaganju ne će biti obuhvaćeni samo degradirani predjeli krša već i oni, gdje je pošumljavanje vršeno u razmjerno povoljnijim prilikama. U našem izlaganju osvrnut ćemo se najprije na rezultate pošumljavanja obzirom na površinu, zatim na vrijednost rada, izbor vrsta te na uspjeh primjene pojedine vrste, kao i na tehniku rada te organizaciju. Prema prikupljenim podacima u tabeli 2. vidi se, da je republičkim planom postavljeni zadatak premašen obzirom na površinu na kojoj je vršeno pošumljavanje. Radom obuhvaćena površina je 373% veća od planirane. Obzirom na uspjeh pošumljavanja taj rezultat nije tako povoljan. Od 26.157 ha pošumljeno je uspješno samo 10.949 ha t. j . 156.4% * Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. |