DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tadanji dekan poljoprivrednog šumarskog fakulteta Gračanin, tom je prilikom među inim kazao: »Kesterčanek ne samo uočava, da je šuma neprocjenivo blago hrvatskog naroda, koje se trajno regenerira biološkom aktivnošću živih stanica, već on spoznaje da šumarstvo kao dio biološke prvo-proizvodnje može u Hrvatskoj napredovati samo onda, ako šumarska proizvodnja i šumsko gospodarstvo budu počivali na naučnim principima«. Nadalje kaže na kraju svog govora slijedeće: »Alma Mater i poljoprivredno šumarski fakultet zagrebačkog univerziteta pridružujući se današnjoj proslavi, čestitaju Šumarskom udruženju 60. godišnjicu njegova neobično plodnog kulturnog djelovanja sa željom, da dva njegova velika člana, čiju uspomenu evo slavimo, budu sadašnjoj generaciji i svim kasnijim pokoljenjima šumara svjetionicima u radu o unapređivanju našeg šumarstva«. Novosadska skupština, t. j . šestdetiprva po redu, održana je u septembru 1937 godine. Ta je skupština otvorena s očajnim poklikom: Spašavajmo naše šume! Na toj je skupštini glavni referat bio posvećen pitanju zaštiti šuma. I opet su uslijedile brojne rezolucije, predstavke, molbe i t. d. Na toj su skupštini ponovno povedeni razgovori po predmetu sanacije i organizacije Imovnih općina. Kakav su uspjeh sve te pretstavke i molbe imale — poznato nam je svima. I tako« smo došli do 1940 godine. Na VI. sjednici upravnog odbora Jugoslavenskog šumarskog udruženja od 25. februara 1940 vodila se je rasprava po reorganizaciji udruženja. U martu 1940 god. J. š. U. ustupa rad »Hrvatskom šumarskom društvu«. Iz ovog zbijenog prikaza rada J. š. U. vidimo, da je glavna uprava udruženja imala mnogo teških časova i da je riječju i perom žigosala nepravilan i štetan rad nenarodne vlasti. Mnogo je toga Udruženje obranilo, a mnogo toga, uslijed poznatih prilika u antidemokratskoj Jugoslaviji, nije bilo moguće obraniti. Za sve lijepo i dobro što je učinjeno, dužni smo svim onim drugovima, koji su stajali na braniku šumarstva i Udruženja — izreći hvalu. Iza četiri teške godine okupatorova razaranja i četiri godine herojske borbe Narodnooslobodilačkog pokreta, eto nas u slobodnoj demokratskoj Jugoslaviji. Ali, prije no što prikažemp rad šumarskog društva u NRH molim vas drugovi, da ustanete i da se kratkom šutnjom sjetite mnogih naših drugova, koji su dali živote svoje, da narodima istinske ujedinjene Jugoslavije bude bolje. — Slava i hvala im! Već na prvoj skupštini, koja je održana 19. kolovoza 1945 godine novo izabrani predsjednik prof. Nenadić rekao je među inim i slijedeće: »Ostvareni su ideali, za kojima su težili naši narodi. A sada potrebno je, da se drugovi, primimo što zdušnije posla oko izgrađivanja naše opustošene domovine. Čekaju nas veliki radovi na polju našeg šumskog gospodarstva. Šume naše moraju biti izvor dobara potrebnih za dizanje našeg malog čovjeka. One nesmiju biti poprište utakmica za sakupljanje kapitala«. U ožujku 1946 godine održana je izvanredna skupština. Druga točka dnevnog reda bila je: Pristupanje u društvo inženjera i tehničara. Kako vam je poznato, Hrvatsko šumarsko društvo ušlo je u sklop DIT-a. Zapravo je šumarsko društvo kao šumarska sekcija DIT-a nastavila svoj rad. Na ovoj je skupštini formirano 12 radnih odbora. Sekcija je okupila i svrstala u svoje redove ne samo šumarske inženjere, već i šumare tehničare. Na tom je plenumu također zaključeno, da se proslavi stogodišnjica prvog sastanka šumara. Na kongresu inženjera i tehničara FNRJ održanog u Zagrebu 1946 godine donesena je rezolucija i po pitanju šumarskog gospodarstva. 49 |