DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 103     <-- 103 -->        PDF

obuhvaća više šumarija. U vezi sa privrednim područjem nastupaju zahtjevi smišljene
gradnje komunikacija, uređenja šuma i evidentiranja sječa, alimentiranja drvne industrije
i cio niz ostalih privrednih pitanja. Ako ovom dometnemo, da se država-društ/o
ne može uvijek osloniti na stepen stečenih iskustava šumarskih stručnjaka na šumarijama,
pogotovo kod smjene starijih i mlađih, to si možemo lako predočiti, u kolikom
stepenu može šumarija biti »sasvim neovisna«.


2. Ako je, opet postojanje ŠG potrebno, onda treba da usmjerimo razmatranje,
na koji način ono posluje, a i da li se u takvom načinu poslovanja krije
stanovita opravdanost za primjedbu »birokratska operativa«. Prema tome trebamo
nastojati, da se izmijeni takav način poslovanja. U literaturi o organizaciji šumarstva
se ukazuje također na opasnost takvog birokratiziranja.
Obzirom, da je upadica: birokratska operativa, izvršena na način, gdje je njen
autor ostao anoniman, ukazuje na nezdrav stav prema Društvu i problemu. Naše
Društvo treba da bude slobodna tribina, gdje treba svaki naš član da slobodno
iznese svoje misli, bez obzira, da li i drugi tako misle ili ne. Ukoliko je nama
svima ist i c i 1 j , a taj je da naše šumarstvo podignemo što brže na viši nivo, tada
smo dužni, da te svoje misli razložimo i obrazložimo. Ukoliko ovakvo
obrazloženje izostane, tada pobuđuje kod svih ostalih članova Društva sumnju, da
se želi ŠG minirati iz drugih motiva, a ne iz rnotiva u napređenja. šumarstva.


Iznenađuje činjenica, da se takva neraščišćena mišljenja pojavljuju na Godišnjoj
skupštini, kad nema dovoljno vremena za to. To bi trebalo da se pretrese upravo
na sastancima klubova, pa da se na takvim sastancima donesu i odgovarajuće smjernice
za način poslovanja šumarskog gospodarstva.


Konačno, ukoliko i nestanu ŠG morat će mjesto njih preuzeti ulogu neki drugi
aparat, zvao se on ovako ili onako, pa bilo da se zove i inspekcija. Iako se u tom
nazivu općenito nazire funkcija vlasti , t. j . kontrole poslovanja i po stručnoj liniji
i liniji zakonskih propisa, to će takva inspekcija silom stvarnosti morati preuzeti i
privredn e funkcije, iako ne u financijskom smislu, nego u smislu gospodai-enja
šumama. Forma će se promijeniti, sadržaj će morati da ostane.


Hoće li takav aparat izgledati u očima nekih mlađih drugova više ili manje
birokratski od aparata šumskih gospodarstava?


Na kraju, ova je Godišnja skupština ukazala na dvije veoma ohrabrujuće pojave.
U prvom redu velik interes i brojno veliko učešće, naročito drugova iz šumarija.
U drugom redu, želja mlađih drugova, da se njihovi predstavnici pojave kar>
aktivni članovi u Upravnom odboru društva. Prva činjenica nameće zadatak, da se
buduća Skupština održi u većim prostorijama ,a druga činjenica nam osigurava kontinuitet
u društvenom životu, gdje stariji ustupaju mjesto mlađima.


Želja nam je, da se tom polaganom smjenom generacija stalno održava i dalje
njeguje osnovna šumarska misao o unapređenju našeg šumarstva, zbog čega u svojoj
suštini i postoji Šumarsko društvo, u čemu je njegov pravi sadržaj i osnovni smisao.


Ing. Z. P.


Iz blagajničkog izvještaja:
(Ing. Josip Peternel)


I.
ZAVRŠNI RAČUN ZA 1953. GODINU
Uprava Šumarskog društva gospodarila je u toku 1953. godine na temelju odobrenog
proračuna te je isti izvršila kako slijedi:
Predviđeno: Izvršeno: %
Ukupni primici 8,810.200.— 5,255.728.60 60
Ukupni izdaci 8,810.200.— 4,744.957.50 54
Saldo blagajne na dan 31. XII. 1953 Dinara 510.771.10


141