DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 10 <-- 10 --> PDF |
marskom polju bila je revizija dugoročnih ugovora o prodaji drva iz državnih šuma. Ovo je pitanje također potaknulo J. š. U. Kod revizija dugoročnih ugovora bile su ove direktive: 1. Osiguranje trajnosti naših šuma. One su izvor državnih i opće narodnih prihoda. Taj izvor ne smije da presuši. 2. Osiguranje što većeg prihoda drž. kasi računajući sa prilikama, koje postoje. Zahvaljujući saradnji stručnjaka i ovaj je rad u glavnom priveden kraju. Iz ovih nekoliko misli odmah možemo da stvorimo zaključak u dva pravca: a) 0 radu. šumarstva u prošloj godini. b) O radu, koji nama-šumarima predstoji u budućnosti. U prošloj godini doneseni su zakoni, pravilnici i naredbe. Zakon o šumama, o bujicama, o ograničavanju državnih šuma. Stvorena je baza za budućnost. Naš rad u budućnosti kristalizuje se sam od sebe. Njegov smjer je posve jasan. Uvjeren sam, da šumari Jugoslavije imaju dobre volje, spreme i energije, da se intencije zakona o šumama i ostalih uredaba provedu.« Kako se vidi ozdravljuje naše šumarstvo. Abnormalne prilike pomalo se normaliziraju. Te godine održana je u Ljubljani uspjela šumarska izložba. Na zboru u Skoplju 1931 godine bilo je govora o namještenju mladih šumarskih inženjera. Bile su to žalosne prilike za apsolvente šumarstva — skoro stotinu mladih inženjera bilo je bez mjesta. Po ovomu predmetu predložena je rezolucija Ministarstvu šuma i rudnika. U godini 1932/33 krenulo je Udruženje u novu fazu razvitka. Osnovane su uz ljubljansku i beogradsku podružnicu još podružnice u Skoplju, Sarajevu i Banja Luci. Naglasit moramo, da su podružnice radile s velikim uspjehom. Skupština od god. 1933 u Banja Luci u toliko je od važnosti, jer se na njoj raspravljalo o rješenju problema »Važnost krajiških imovnih općina«. Po predmetu ozdravljenja ovih narodnih institucija predložene su i prije, a i kasnije mnogobrojne rezolucije. Ali sve konferencije i sve rezolucije ostale su bez uspjeha. 0 problemu Imovnih općina pisali su mnogo naši uvaženi stručnjaci. Literatura po tom pitanju je velika pa će ona dobro doći i pravnom historiku i šumarskom stručnjaku, kada će se jedamputa obraditi taj predmet. Na toj je skupštini bilo govora i o uzourpacijama državnih šuma i državnog šumskog zemljišta. U rezoluciji, koja je donesena po tom predmetu kaže se, da je do sada, kroz nekoliko posljednjih godina uzurpirano u sarajevskoj direkciji šuma 30.000 ha. Osim toga raspravljeno je i o poduzeću Dobrlin—Drvar. Šestdeseta skupština, koja je održana u Zagrebu 1936 godine protekla je u svečanom raspoloženju. Našim najodličnijim predstavnicima šumarstva i pionirima šumarskog-polj oprivrednog progresa Kesterčansku i Kozarcu, Šumarsko je društvo na svom domu postavilo i na dan 3. rujna 1936 otkrilo poprsja. |