DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 10     <-- 10 -->        PDF

marskom polju bila je revizija dugoročnih ugovora o prodaji drva iz
državnih šuma. Ovo je pitanje također potaknulo J. š. U.
Kod revizija dugoročnih ugovora bile su ove direktive:


1. Osiguranje trajnosti naših šuma. One su izvor državnih i opće
narodnih prihoda. Taj izvor ne smije da presuši.
2. Osiguranje što većeg prihoda drž. kasi računajući sa prilikama,
koje postoje.
Zahvaljujući saradnji stručnjaka i ovaj je rad u glavnom priveden
kraju.
Iz ovih nekoliko misli odmah možemo da stvorimo zaključak u dva
pravca:


a) 0 radu. šumarstva u prošloj godini.


b) O radu, koji nama-šumarima predstoji u budućnosti.


U prošloj godini doneseni su zakoni, pravilnici i naredbe. Zakon o
šumama, o bujicama, o ograničavanju državnih šuma. Stvorena je baza
za budućnost.


Naš rad u budućnosti kristalizuje se sam od sebe. Njegov smjer je
posve jasan. Uvjeren sam, da šumari Jugoslavije imaju dobre volje,
spreme i energije, da se intencije zakona o šumama i ostalih uredaba
provedu.«


Kako se vidi ozdravljuje naše šumarstvo. Abnormalne prilike pomalo
se normaliziraju.


Te godine održana je u Ljubljani uspjela šumarska izložba.


Na zboru u Skoplju 1931 godine bilo je govora o namještenju mladih


šumarskih inženjera. Bile su to žalosne prilike za apsolvente šumarstva


— skoro stotinu mladih inženjera bilo je bez mjesta. Po ovomu predmetu
predložena je rezolucija Ministarstvu šuma i rudnika.
U godini 1932/33 krenulo je Udruženje u novu fazu razvitka. Osnovane
su uz ljubljansku i beogradsku podružnicu još podružnice u Skoplju,
Sarajevu i Banja Luci. Naglasit moramo, da su podružnice radile s velikim
uspjehom.


Skupština od god. 1933 u Banja Luci u toliko je od važnosti, jer se
na njoj raspravljalo o rješenju problema »Važnost krajiških imovnih
općina«.


Po predmetu ozdravljenja ovih narodnih institucija predložene su i
prije, a i kasnije mnogobrojne rezolucije. Ali sve konferencije i sve rezolucije
ostale su bez uspjeha. 0 problemu Imovnih općina pisali su
mnogo naši uvaženi stručnjaci. Literatura po tom pitanju je velika pa
će ona dobro doći i pravnom historiku i šumarskom stručnjaku, kada će
se jedamputa obraditi taj predmet.


Na toj je skupštini bilo govora i o uzourpacijama državnih šuma i
državnog šumskog zemljišta. U rezoluciji, koja je donesena po tom predmetu
kaže se, da je do sada, kroz nekoliko posljednjih godina uzurpirano
u sarajevskoj direkciji šuma 30.000 ha. Osim toga raspravljeno je i o
poduzeću Dobrlin—Drvar.


Šestdeseta skupština, koja je održana u Zagrebu 1936 godine protekla
je u svečanom raspoloženju. Našim najodličnijim predstavnicima
šumarstva i pionirima šumarskog-polj oprivrednog progresa Kesterčansku
i Kozarcu, Šumarsko je društvo na svom domu postavilo i na dan


3. rujna 1936 otkrilo poprsja.